Jesu li energetski obnovljene zgrade uvijek zdravije za boravak ljudi?

U smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2009. navodi se da su zgrade boljih energetskih svojstava udobnije i zdravije od običnih zgrada u pogledu kvalitete zraka u unutarnjem prostoru.

"Slažem se, ali pod uvjetom da su zgrade pravilno projektirane, izgrađene i održavane. U suprotnom, mogu biti vrlo problematične za zdravlje ljudi“, upozorava građevinski stručnjak Bojan Milovanović.

<<<Ovdje pronađite dosad objavljene članke o temi ZDRAVA GRADNJA OD TEMELJA DO KROVA 

Što šteka u energetskim obnovama?

Osim što je izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, gdje drži kolegije Građevinska fizika i Energetska obnova zgrada, Milovanović ima i bogato iskustvo u ispitivanjima i vještačenjima vanjskih ovojnica zgrada i građevne stolarije te revizijama projekata cjelovite i sveobuhvatne obnove zgrada, a ono mu je pokazalo:

Projekti i izvođenje radova su nam problematični, a održavanje praktički ne postoji!

Slika

<<< Ako želimo kvalitetniju izvedbu energetskih obnova, potrebno je raditi na zelenim vještinama ne samo građevinskih radnika, već i inženjera, više u tekstu Želimo li da nam se i dalje događaju „leteće fasade”? 

Što se građani zapravo nadaju ostvariti kroz energetsku obnovu?

Koliko god Bruxelles promovirao energetsku obnovu pod egidom spašavanja planeta Zemlje, u realnosti, jednog prosječnog građanina zasigurno više zanima u kakvom prostoru živi i radi, smatra Milovanović.

„Običnog čovjeka zanima je li mu vruće, sparno, zima? Ima li prašine? Je li mu prebučno u tom prostoru? I onda – kolike račune plaća. Ljudi žele kroz energetsku obnovu povećati ugodnost boravka i uštedjeti na režijama“, ističe Milovanović.

Slika

Koliko su onda energetske obnove u Hrvatskoj uspješne po tom pitanju?

„Kroz energetsku obnovu obećane su uštede veće od 60 %. Država je dala poticaj za to, projektanti, izvođači, nadzor... svi uključeni obećali su ljudima tih 60 % ušteda. Međutim, prema onome što sam vidio i izmjerio u višestambenim zgradama po čitavoj Hrvatskoj, trenutačni se prosjek stvarnih ušteda kreće između 25 i 30 %, dok se kvaliteta unutarnjeg okoliša može klasificirati u treću ili četvrtu kategoriju po normi po kojoj se kategorizira. To je realno okvir koji imamo danas, a građani zasigurno očekuju više“, odgovara Milovanović.

<<< O kvaliteti unutarnjeg okoliša i zašto je ona važna više pročitajte u tekstu Živite li u „bolesnoj ili zdravoj zgradi“? Znakovi koje ne biste smjeli ignorirati

Što jednu zgradu čini zdravom?

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine definiralo je da bi se prije projektiranja energetske obnove zgrada trebala izraditi analiza postojećeg stanja zgrade s prijedlogom mjera i procjenom investicije u dijelu - zdravi unutarnji klimatski uvjeti, mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara.

U dijelu koji se odnosi na zdrave unutarnje klimatske uvjete, projektni tim koji radi na cjelovitoj, odnosno sveobuhvatnoj obnovi zgrade trebao bi u svojoj analizi uzeti u obzir sljedeće uvjete ugodnosti prostora ako želimo izbjeći sindrom bolesne zgrade:

Slika

• Kvaliteta zraka i ventilacija: osiguravanje optimalne izmjene zraka, smanjenje koncentracije štetnih plinova i zagađivača ( npr. CO₂, hlapljivi organski spojevi, radioaktivne čestice, prašina) te prevenciju pojave vlage i plijesni.

U zatvorenom prostorom provodimo 90 % svog vremena. Iz vlastitog doma odlazimo na svoje radno mjesto -  iz jednog zatvorenog prostora u drugi. Kakav nam je taj unutarnji prostor? On je i do pet puta zagađeniji od vanjskog, kazao nam je Milovanović.

„Nedavno sam pročitao jedan članak u kojem stručnjak iz DHMZ-a upozorava kako imamo problem s povijesno visokim razinama CO₂ u atmosferi, a koja iznosi 430 ppm. Znate li koliko je u prosjeku CO₂ u zatvorenom prostoru ako je ventilacija neadekvatna - preko 1500 ppm-a! Takve povišene razine izazivaju onaj osjećaj pospanosti. Koliko prašine imamo u unutarnjem prostoru? Onih čestica od 10 mikrona, što je prašina koju brišemo, ali i čestica veličine 2.5 i 0.1 mikrona koje nam sjedaju na pluća? Sve to prihvaćamo pod normalno, sve izuzev plijesni. Plijesan i druge vrste gljiva na sreću primjećujemo i smetaju nam ako živimo u takvim prostorima, jer osjećamo i znamo da to nije dobro za naše zdravlje, da imamo problema s respiratornim sustavom."

Slika

<<<Ovdje pročitajte zašto biste trebali razmišljati o kvaliteti zraka u prostoru u kojem živite i radite 

• Toplinska udobnost: obuhvaća temperaturu zraka, temperaturu ploha, relativnu vlažnost zraka, brzinu strujanja zraka. projektiranje sustava grijanja i hlađenja koji osiguravaju stabilnu mikroklimu i ujednačenu temperaturu prostorija bez obzira na vanjske uvjete. 

  Da bi se postigla, potrebno je ograničiti razliku temperature unutarnjeg zraka i temperature površina koje čine vanjsku ovojnicu zgrade na < 4,2 °C. Preporučena je vlažnost zraka 35-60 % na temperaturi zraka 20 do 22 °C.

„Ako je temperatura površine zida u prostoru četiri stupnja niža od temperature zraka, osjećat ćete hladnoću. Drugim riječima, ako je temperatura zraka 22 °C , temperatura površine mora biti minimalno 18 °C i više stupnjeva kako bi vam prostor bio ugodan za korištenje”, objasnio je Milovanović.

• Zaštitu od buke i akustičku kvalitetu prostorija: zaštita od buke i prijenosa zvuka između stambenih jedinica ili iz vanjskog okruženja.

"Ono što već sada predstavlja stvaran tehnički problem je kako regulirati buku koju stvaraju vanjske jedinice dizalica topline. Vi imate čitave blokove stanova koji su puni dizalica topline, a prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka koji je izdalo Ministarstvo zdravstva, svaka intervencija na zgradi ne smije podići razinu buke iznad jednog decibela", jedan je od inženjerskih izazova u obnovama na koje je Milovanović upozorio struku na CROskills⁺ edukaciji u Zadru.

• Vizualna udobnost i rasvjeta: insolacija i osiguravanje odgovarajuće razine prirodne svjetlosti u prostorima te odabir pravilne umjetne rasvjete.

Prema spomenutim smjernicama, prirodno osvjetljenje prostorija je preporučljivo iz razloga racionalne uporabe energije za rasvjetu,
ugodnosti boravka u prostorima kao i zbog zdravstvene koristi. Količina dnevnog svjetla u prostorima trebala bi osigurati osvijetljenost od 300 luksa u stambenim prostorima, odnosno 500 luksa na radnim plohama u uredskim prostorima, a što ovisi i o vrsti djelatnosti koja se obavlja.

„Mi se u projektima moramo baviti ventilacijom, kvalitetom zraka, vlagom u prostoru, našom potrebom za dnevnim svjetlom, bukom također... Od 1. siječnja ove godine u obveznoj je primjeni i Tehnički propis o akustici u zgradarstvu Njime se po prvi put reguliraju predavaonice, hodnici u školama, vrtići itd. u smislu apsorpcije zvuka, odnosno akustičke kvalitete prostora“, istaknuo je između ostalog Milovanović na CROskills⁺ edukaciji u Zadru.

Slika

Zgrada vam je energetski obnovljena, stavljena je nova stolarija, a vi više nego ikad imate problema s vlagom i plijesni? Zašto su toplinski mostovi problematičniji u nZEB zgradama nego u starijoj gradnji? Više o tome kako kvalitetna izvedba ključnih elemenata energetske obnove može učiniti naše zgrade ugodnijim i zdravijim za boravak, građevinski stručnjak Bojan Milovanović objašnjava u jednom od idućih tekstova na egradnji.

Tekst sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije 

Slika