Stanovanje u zelenilu: Što možemo naučiti od zelenijeg Zagreba?
- Foto: arhiva ZZPUGZ
“Planiranje zelenog elementa bilo je sastavni dio modernističkog urbanističkog planiranja Zagreba nakon 2. svjetskog rata. U velikim institutima, interdisciplinarnim timovima uvijek su bili krajobrazni arhitekti koji su s planerima osmišljavali stambena naselja na tada neizgrađenim prostorima – Novi Zagreb, južnu Trešnjevku, sjevernu Dubravu...", kaže Nikša Božić, arhitekt i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba.
Kada se danas provode istraživanja među mlađim i starijim stanovnicima o tome što su najveće kvalitete života u takvim naseljima, u pravilu su na prvom mjestu javni zeleni prostori.
"Zapravo se radi se o relativno skromnoj arhitekturi, stanovima i javnim sadržajima, međutim, ovo bogatstvo javnih prostora je nešto što se stvarno izdvaja i što čini kvalitetu stanovanja u takvim prostorima", istaknuo je Božić na svom gostovanju u Zadru, održanom kraje godine u organizaciji Odbora za urbanizam Društva arhitekata Zadra.
Kako su planeri, građani i struka redefinirali zeleno lice Zagreba?
Urbanističko i krajobrazno planiranje, dva sustava koja po svojoj naravi čine jedinstvenu cjelinu, posljednjih se godina u praksi sve više razdvajaju u sektorske pristupe, što onda rezultira fragmentiranim rješenjima i propuštenim mogućnostima za stvaranje održivih i otpornijih gradova.
Kroz analizu slučaja izmjena Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, usvojenih u rujnu 2025., Božić je pokazao kako je suradnja planera s krajobraznim arhitektima i građanima rezultirala planski promišljenom zelenom infrastrukturom koja podiže kvalitetu života u gradskim četvrtima i pomaže u borbi protiv učinaka klimatskih promjena.
Što Zadar i drugi gradovi koji se bore s kroničnim nedostatkom zelenila mogu naučiti na primjeru transformacije Zagreba u zeleniji grad, a potom i primijeniti u svojem budućem planskom promišljanju zelenila?
Jedan od glavnih ciljeva izmjena GUP-a: Zagreb – zeleniji grad
Odluka o izradi izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba i GUP-a Sesveta donesena je 2023. godine. Kao tri glavna cilja izmjena definirane su:
1. javne potrebe i javni interesi,
2. Zagreb – zeleniji grad,
3. održivi prostorni razvoj.
„Zagreb je već dosta zelen grad, ali smo stvarno imali potrebu unaprijediti taj element zelenog u prostoru kroz devet točaka tog 2. cilja, a koje su, između ostalog, obuhvatile povećanje otpornosti na klimatske promjene, zaštitu šuma i klizišta, reviziju liste zaštićenih prirodnih vrijednosti, preispitivanje tretmana potoka u prostoru grada“, naveo je Božić.
Međunarodni dokumenti pozivaju na promjenu planerskog stava
Od posljednjih sveobuhvatnih izmjena GUP-a prošlo je gotovo 10 godina, a u međuvremenu se dogodio cijeli niz svjetskih i europskih dogovora o potrebi reagiranja na klimatske promjene i potrebi promjene planerske paradigme. Pariški sporazum o klimatskim promjenama, Europski zeleni plan, Teritorijalna agenda EU, modificirana Leipziška povelja o održivim gradovima... Svi ti međunarodni dokumenti traže ugradnju zelenih politika u urbanističko planiranje neovisno o tome koja je politička opcija na vlasti na lokalnoj razini, istaknuo je Božić.
„Kada naglašavam ovaj drugi cilj, onda mi često kažu: Vama u Zagrebu je bilo lako jer vi imate na vlasti zelenu političku opciju pa su se oni zalagali za to za što se inače zalažu. Da, to je točno.
Urbanizam nikada ne može pobjeći od politike, na kraju, političari su ti koji za svaki plan dižu ruku u Skupštini, ali ovdje želim upozoriti na činjenicu da nas svi ovi dokumenti obvezuju da to bude i stručno polazište, ne samo političko. Po meni bi svaki planer, urbanist trebao pročitati ove dokumente i vidjeti kako ih ugraditi u posao kojim se bavi.“
Izmjene GUP-a rezultat participativnog procesa: uključili struku i građane u definiranje ciljeva
Prije donošenja odluke o izradi GUP-a pristupilo se opsežnim participacijskim procesima koji su uključili prvo Društvo arhitekata Zagreba, a zatim i vijeća gradskih četvrti. Ideja je bila u suradnji sa stručnom javnosti i građanima definirati ciljeve izmjene GUP-a. Od 799 zaprimljenih zahtjeva, prednjačili su oni za prenamjenom u otvorene zelene prostore.
„Sva vijeća gradskih četvrti u obuhvatu GUP-a dostavila su svoje zahtjeve i na prvom mjestu je opet iskočila prenamjena u zelene površine, a u čemu su prednjačile gradske četvrti poput Trešnjevke koje su se razvijale bez nekih detaljnih planova i gdje smo zaista imali nedostatak parkova, dječjih igrališta i javnih zelenih površina.“
Suradnja s krajobraznim arhitektima: Strategija zelene urbane obnove uključena u izmjene GUP-a
U izmjene GUP-a djelomično je ili u potpunosti ugrađen niz preporuka iz Strategije zelene urbane obnove grada Zagreba koju potpisuju krajobrazni arhitekti iz tvrtke Vita projekt.
Ciljevi iz Strategije odnosili su se na upravljanje postojećim elementima zelenog sustava, ali su ukazali i na potrebu razvoja mreže zelene infrastrukture grada Zagreba. Utvrđen je problem urbanih toplinskih otoka, neravnomjerna distribucija zelenih, vodenih i drugih prirodnih površina te njihova vrlo niska međusobna povezanost, kao i nedostatna pokrivenost pješačkih i biciklističkih trasa krošnjama.
Predlagalo se od uvođenja koncepta 15-minutnog grada do toga da se ljudima osigura kontakt s prirodom kroz uvođenje pravila 3-30-300 preuzetog iz Amsterdama, a koje kaže da bi sa svakog prozora trebali imati pogled na barem tri stabla, da bi u naselju zelene površine trebale čini najmanje 30 posto površine, i da bi udaljenost do najbližeg parka trebala biti najviše 300 m.
„Strategija zelene urbane obnove je vrlo kvalitetno napravljena, međutim ona se donosi po nekim svojim standardima, rade je većinom kolege krajobrazni arhitekti i ovdje nemamo više one veze s planerima i urbanističkim planiranjem. Tu smo na neki način svi na gubitku. Kolege smo pozvali da se uključe u stručni tim na izradi GUP-a jer nam se činilo da ako se to ne ugradi u GUP, koji jedini ima snagu podzakonskog akta, da će ovo ostati još jedna strategija na nekakvoj polici, bez mogućnosti da se provede. Kolege su vrlo rado pristale i zapravo su nam pomogle da većinu njihovih elementata ugradimo u izmjene GUP-a“, prepričao je Božić.
Zeleni elementi ugrađeni u izmjene GUP-a
1.Nema prenamjene zelenog u nešto drugo, izuzev ako se radi o interesu RH ili Grada
„Kada imate izmjene planova, većina inicijativa vam je prenamjena zelenog u nešto drugo. Kao rezultat participativnog procesa, ovo su bile prve izmjene GUP-a u zadnjih, ne znam koliko godina, gdje nismo imali prenamjene zelenih površina u neke druge namjene, izuzev ako se radi o interesu RH ili Grada, a što je bio slučaj na dvije lokacije gdje nije postojala druga mogućnost te je bila neizbježna prenamjena za prostor škole i vrtića.“
Prenamjene koje su se događale išle su u drugom smjeru – iz mješovite, odnosno iz stambene u javne zelene površine, prvenstveno u onim urbanim gradskim prostorima (Blato, Trešnjevka, Donja Dubrava...) gdje je postojao deficit javnih prostora i gdje se nije mogao ostvariti cilj o udaljenosti najbližeg parka do 300 metara.
„Ukupno je površina javnih parkova povećana za 36 hektara na cijelom prostoru zagrebačkog GUP-a“, istaknuo je ravnatelj Zavoda.
2. Sustavno planiranje zelene infrastrukture
„Prema smjernicama iz Strategije zelene urbane obnove posebno smo se bavili planiranjem obvezne sadnje drvoreda duž avenija. Potoci su nam isto važan element zelene infrastrukture te je planirano da se uz te potoke, gdje god je to moguće, omogući realizacija pješačko - biciklističke staza i očuva postojeći eko sustav.“
3. Dopuna i zaštita posebno vrijednih područja i cjelina
Na listu elemenata krajobrazne arhitekture koji se štite mjerama GUP-a dodana su 132 nova elementa: parkovi, veći prostori, pojedinačna stabla.... Također su uvedene mjere zaštite.
„Ako je neki element zaštićen GUP-om, znači zaštićen je u grafici i ima svoju šifru i vezu u tekstu GUP-a, onda se gleda zračna snimka iz 2011., kada je cijela Hrvatska snimljena za potrebe legalizacije. Ako je na toj snimci iz 2011. vidljiva visoka vegetacija, vi je morate sačuvati. Ako je u međuvremenu posječena, morate je vrattiti. To nije gradivi dio vaše parcele.“
4. Mjere u planiranju prometa
Uveden je cijeli niz mjera u djelu planiranja prometa poput propisivanja uvjeta da svaka višestambena zgrada u prizemlju mora imati spremište za bicikle, uvedena je obveza ozelenjivanja parkirališta s više od 20 parkirnih mjesta u omjeru jedno stablo na četiri parkirališna mjesta...
5. Zaštita zelenila planiranih naselja druge polovice 20. stoljeća
Kao jedan od većih doprinos izmjena GUP-a Božić je istaknuo zaštitu planiranih naselja druge polovice 20. stoljeća: Novog Zagreba, Savice, Borongaja, Španskog, Gornje Dubrave...
„Sva ta naselja nastala su na temelju nekakvih detaljnijih planova koji su 90-ih u pravilu stavljeni van snage nakon čega se primjenjuje direktno GUP, a koji ne ulazi u detalje tih naselja. U načelu je u tim naseljima nekakva mješovita ili stambena namjena, eventualno se izdvaja škola ili vrtić u posebnu namjenu, a niz javnih zelenih prostora, kao najveća kvaliteta takvih prostora, postaju građevinske čestice. Ovim smo izmjenama sva ta naselja proglasili dovršenim naseljima. To su završene cjeline na kojima nije prihvatljiva nova gradnja, osim ako se radi o onoj javne, društvene namjene.“
6. Koncept grad spužva
„Kroz urbana pravila sustavno smo izmijenili odredbe za minimalni postotak prirodnog terena, što je pokušaj ostvarivanja koncepta grada spužve. Nijedan sustav odvodnje ne može riješiti pitanje odvodnje ekstremnih količina oborina koje padnu u kratkom vremenskom roku ako imate izgrađenost građevnih čestica 100 posto, a mi zaista imamo dijelove grada gdje je izgrađenost tolika da na čestici nemate niti 10 posto prirodnog terena jer su sve podzemne garaže, sve je asfaltirano.“
Vizija Zagreb 2050.
Što slijedi nakon ovih, uz puno buke, usvojenih izmjena GUP-a?
„Mislim da su to zadnje izmjene ovog GUP-a. Pripremamo se za novu generaciju prostornih planova: prvo izradu novog prostornog plana, a onda i novog GUP-a“, rekao je Božić.
Nada se da će im na skorašnjem usvajanju proračuna biti odobrena sredstva za niz radionica koje su nazvali Vizija Zagreb 2050., a koje će pokrenuti diskusiju o budućem urbanom razvoju Zagreba i zelenim temama koje ih čekaju do sredine stoljeća: uključivanje šume Grmoščica i područja jezera Savica u sustav četiri velika parka, pitanje Save kao jednog od najvećih potencijala za urbani razvoj, buduća vizija odlagališta Jakuševec i projekt Park Novi Zagreb.
