HRVOJE KRAPANIĆ: Dekarbonizacijom grijanja povećavate održivost, postojanost i vrijednost nekretnine

Kao lider u industriji održivog grijanja, tvrtka Daikin usmjerena je u svome poslovanju ne samo na kontinuiranu primjenu inovativnih tehnologija u isporučivanju energetski visoko učinkovitih sustava grijanja i hlađenja, već i na proaktivno sudjelovanje u stvaranju klimatski neutralnog sektora zgradarstva i time značajnog smanjenja CO2 emisija. Planove o ugljičnoj neutralnosti tvrtke donijeli su godinu i pol dana prije Zelenog plana EU, još početkom 2018., dok su 2019. u Hrvatskoj bili među prvim potpisnicima Povelje o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. Uz redovito sudjelovanje na konferencijama na temu zelene obnove, kompanija je pokretač i različitih ekoloških inicijativa koje imaju za cilj suradnju sa svim važnim dionicima u procesu zelene transformacije EU,  pri čemu ključnu ulogu u dekarbonizaciji stambenih prostora igra zamjena starih sustava grijanja onim temeljenim na obnovljivim izvorima energije. 

O dizalicama topline kao učinkovitom alatu u dekarbonizaciji sustava grijanja, stanju zelene obnove u Hrvatskoj te Inicijativi za održive zgrade, čiji je jedan od pokretača Daikin, razgovaramo s Hrvojem Krapanićem, generalnim menadžerom za pitanja razvoja utjecaja na okoliš Centralne i Istočne Europe iz Daikina Hrvatska.

Redoviti ste sudionik konferencija na temu zelene obnove. Kako u Daikinu gledate na važnost njihovog održavanja i sudjelovanja u istima?

Pokušavamo biti prisutni na većini konferencija koje podržavaju i promoviraju aktivnosti koje imaju za cilj napredak naše zemlje po pitanjima energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2. Budući da je naša industrija vezana za zgradarstvo, svoj najveći doprinos vidimo upravo u tom sektoru. Kao vodeća tvrtka u svojoj industriji, razgovaramo sa zakonodavcima i strukom i gledamo kako dostići zajedničke ciljeve. Nedavno održana konferencija Otvoreni dijalog partnera je bitna jer uspostavlja dijalog na razini Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine s ostalim čimbenicima na tržištu, čime se naglašava bitna povezanost izvršne vlasti sa stvarnom situacijom u Hrvatskoj. Ne smijemo zaboraviti da dijalog organizira Ministarstvo i da takve konferencije nisu čest slučaj u Europi.

U dekarbonizaciji stambenih prostora ističete kako se ne treba zaustavljati na pojedinačnim segmentima obnavljanja nego razmišljati o jednoj cjelini i energetskoj neovisnosti.

Obnova naših kuća i zgrada nije samo pitanje fasade i prozora. Korištenje fosilnih goriva, kao što je plin, loživo ulje ili ugljen, ostavlja nas u situaciji da nismo 'završili posao'. Obnovljivi izvori energije čuvaju okoliš i koriste neograničenu energiju iz prirode. Tako i dizalice topline ili toplinske pumpe, koje koristimo za grijanje i hlađenje, koriste neograničenu energiju dostupnu u našem okruženju (zrak, voda, tlo) i ostvaruju bitnu uštedu energije, a pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša je pritom nemjerljiv. Bitna je elektrifikacija svih sustava u kući pa tako i grijanja. Zamislite sustav: kuća ima fotonapon za proizvodnju električne energije, koristi proizvedenu struju za pogon dizalice topline koja daje 3-4x veću energiju za grijanje ili hlađenje od one koju ste uložili, i imamo električne automobile, koji će moći pohranjivati energiju u svoju bateriju i predati je natrag kući, po potrebi. Vi ste energetski praktički neovisni i ne zanima vas previše koliko će energenti koštati. Struju i toplinsku energiju možete sami proizvesti, ali npr. plin nikada nećete sami proizvesti.

Objasnite nam učinkovitost i isplativost dizalica topline kao obnovljivog sustava grijanja i jednog od ključnih alata u dekarbonizaciji.

Dizalice topline su vrlo učinkovite, a imaju i mogućnost hlađenja, što nam omogućava da na obnovljiv način optimalno riješimo svu svoju potrebu za grijanjem i hlađenjem te osiguramo kvalitetan i zdrav boravak u kućama ili zgradama. Dizalice topline rade na jednostavnom principu: uložimo npr. 1 kW električne energije, i sustav iskoristi postojećih 2-3 kW energije iz zraka, vode ili tla, i ukupno dobivamo 3-4 kW za grijanje (1 kW struje + 2-3 kW energije iz okoline). Ovih 2-3 kW razlike je obnovljiva energija, odnosno korisna energija koju smo dobili besplatno iz okoline. Takav sustav ne emitira nikakve štetne čestice, ne proizvodi stakleničke plinove, lagano se integrira u pametne sustave. Jednostavno, vrlo je pouzdan i održiv. Najpoznatiji predstavnik dizalica topline je u stvari dizalica topline zrak-zrak, odnosno klima uređaj. One još nisu priznate u sustavu subvencija, ali nadam se da će se i to promijeniti jer su često najjeftinije, a vrlo učinkovito rješenje u dekarbonizaciji grijanja. Ako uspoređujemo učinkovitost dizalice topline i nekog fosilnog sustava, npr. plina, dizalica topline je prosječno četiri puta učinkovitija. I ne zaboravimo, obnovljiva!

Zašto klima uređaji još nisu prepoznati u sustavu subvencija i koji je njihov potencijal kao energetski učinkovitih rješenja u stambenim prostorima?

Klimatizacija još uvijek nije prepoznata pa čak ću reći i od strane jednog dijela struke, govorim tu i o akademiji. O klimatizaciji obično razmišljamo samo u kontekstu hlađenja, međutim u zadnjih 15-ak godina klimatizacija, odnosno dizalice topline zrak-zrak, osim za hlađenje, služe najnormalnije i za grijanje. Neke nama slične države, kao npr. Mađarska i Češka, uključile su dizalice topline zrak-zrak u planove dekarbonizacije i ozbiljno računaju i na konkretno tu tehnologiju. Te su dizalice topline pogodne jer trebaju malo prostora za instalaciju, vrlo su učinkovite, brzo se promijeni iz režima grijanja u hlađenje i obrnuto, a odlično griju prostor. Mi u Hrvatskoj navikli smo na grijanje preko radijatora ili peći i prigovaramo da nam 'klima puše'. Da, to je efekt koji je prisutan, ali današnja tehnologija ima senzore pokreta da zrak ne 'puše' u čovjeka, filtere za zrak koji cirkuliramo, a čime uklanjamo bakterije i viruse (čak i koronu). Ako bismo malo promijenili pristup i naviku, ovi bi učinkoviti sustavi mogli biti odlično rješenje za jeftino grijanje, a ne samo za hlađenje. Ljudi u primorskim dijelovima Hrvatske već dulje vrijeme normalno koriste ove uređaje za grijanje, a iz svog iskustva mogu samo reći – probajte! Naravno, za to treba imati ipak malo bolje uređaje pouzdanih proizvođača.

U pojedinim europskim zemljama grijanje dizalicama topline postalo je standard u novogradnji. Koliko je u Hrvatskoj osviještena ta potreba zamjene starih sustava onim obnovljivim?

I u Hrvatskoj je dizalica topline prepoznata kao odlično rješenje i zeleni standard u novogradnji. Teško mi je zamisliti da danas neka nova kuća, zgrada ili naselje promovira plin kao rješenje za grijanje; isto bi bilo dosta zahtjevno i prema postojećoj regulativi, budući da moramo graditi zgrade i kuće gotovo nulte energije gdje plin nije baš idealno rješenje. U obnovi, situacija nije tako jednostavna . Kao zamjena za uređaje na fosilna goriva, dizalica topline je nedvojbeno prihvaćena, ali naši sugrađani često gledaju samo na povrat investicije kroz uštede. One se s dizalicom topline postižu, ali možda taj rok nije idealan kao u nekim drugim državama, jer isti ovisi i o omjeru cijene struje i plina. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da su cijene energije za sada subvencionirane, posebno cijene plina, međutim pitanje je do kada će to biti. Dizalice topline, u kombinaciji s ostalim obnovljivim izvorima energije kao što su fotonaponi, predstavljaju odličnu kombinaciju za dekarbonizaciju, velike uštede i energetsku neovisnost. Dakle, gledanje ušteda je jako dobro i jako bitno, ali samom obnovom kuće ili zgrade, promjenom sustava grijanja u štedljive obnovljive izvore energije, vrijednost nekretnine višestruko raste, a to je u stvari ključan argument za naše sugrađane: održivost nekretnine, postojanost i vrijednost u budućnosti, s bitno smanjenom potrošnjom i potrebom za održavanjem.

U većini zgrada sustavi grijanja oslanjaju se na kotlove na fosilna goriva, čije se subvencioniranje ukida od 2025. Vidite li ovdje promjene u trendu u korist dizalica topline?

Kad se radi o višestambenim zgradama, do sada je postojao jedan relativan problem budući da zakon nije predviđao situaciju da imamo centralno instaliran zajednički sustav grijanja u višestambenoj zgradi. Vrlo slično je i s fotonaponima. Problem je bila pojedinačna naplata iz zajedničke potrošnje pa se nije znalo tko bi kome naplaćivao tu energiju. Zakon je promijenjen i dorađen, i sada je to u principu moguće, tako da će i dizalice topline postati puno aktualnije i interesantnije u starijim zgradama, gdje se za grijanje koristi klasičan plinski sustav. Međutim, isto tako u zgradama postoji i drugi način grijanja koji ne treba zanemariti. Daljinska, odnosno centralna grijanja su izuzetno interesantna jer se onda lakše dekarbonizira onaj izvor centralnih grijanja - to može biti i dizalicama topline, otpadnom energijom ili drugim sustavima koji koriste obnovljive izvore energije. U principu, cijela ta priča oko zgrada možda tek sada dobiva dobre konture i kontekst pogodan za dekarbonizaciju grijanja i izmjenu tih starijih plinskih sustava.

Što za proizvodnju i daljnja ulaganja u Daikinu znače nove izmjene Direktive o energetskim svojstvima zgrada, među kojima je i uvođenje novog standarda gradnje „zgrada nulte emisije“?

Mi jako podržavamo novu, revidiranu Direktivu o energetskim svojstvima zgrada. Bez obzira na veliku ambicioznost navedene Direktive, ona u stvari ide u ispravnom smjeru i uključuje sve ove mjere koje danas radi Ministarstvo, samo na još jednom višem nivou. Zgrade nulte emisije oslanjaju se na proizvodnju energije iz isključivo obnovljivih izvora, koliko god je to moguće. Dizalice topline tu postaju još važnije, jer to su jedan od rijetkih obnovljivih izvora energije koji postoji dugi niz godina, tehnologija je već dovoljno raširena da ne moramo razmišljati o funkcionalnosti i sama proizvodnja energije se događa na licu mjesta gdje se i troši, što je jedan od bitnih ciljeva nove Direktive i razmišljanja o samodostatnosti. Dizalice topline su učinkovita tehnologija koja se lako integrira u sva buduća razmišljanja o automatizaciji, odnosno međusobnoj komunikaciji pametnih uređaja u nekom cloudu.

Daikin je jedan od pokretača Inicijative za održive zgrade. Približite nam ovaj aktualni projekt.

Sedam multinacionalnih kompanija: Daikin, Danfoss, Knauf Insulation, Rockwool, Saint-Gobain, Signify i Velux su osnivači te inicijative na nivou Centralne i Istočne Europe (CEE). Zajedno zapošljavamo preko 42.000 ljudi, većinom u proizvodnji, s više od 100 proizvodnih pogona, sve to samo u CEE regiji. Kao vodeće tvrtke u svojim segmentima, organizirali smo se kroz ovu inicijativu koja bi na razini CEE, kao i na lokalnoj razini, pomogla u prvom planu zakonodavcima na putu dekarbonizacije i obnove zgrada, koje moraju biti energetski učinkovite i neovisne, a do 2050. i klimatski neutralne. U Hrvatskoj smo okupljeni kroz posebnu udrugu Hrvatski savjet za zelenu gradnju, s kojom odlično surađujemo. Imamo puno znanja i iskustva, razmišljamo interdisciplinarno, proizvođači smo kvalitetnih proizvoda i rješenja, i možemo dosta toga ponuditi u partnerstvu za klimatski neutralnu budućnost. Za to smo već odvojili ljudske i financijske resurse.

U kojem smjeru bi trebala ići ta suradnja sa zakonodavcima? Koja su to područja u kojima bi ona mogla biti unaprijeđena?

Kao inicijativa želimo pomoći vladama, resornim ministarstvima u izradi nacionalnih planova koji kao ključni cilj imaju smanjenje emisija CO2 u zgradarstvu. Nama je bitno zgradarstvo, tu smo mi prisutni, tu smo najjači, znamo kako se tu radi, imamo tehnologiju i vlastitu proizvodnju.  Ono što mi nudimo je pogled sa strane proizvođača, struke i eksperata koji su vezani za tu industriju. To ne znači da je naše mišljenje isključivo, ali cilj nam je da zakonodavac ima jasan pogled industrije o načinu dekarbonizacije zgrada, kako bi se legislativom omogućilo i podržalo da lakše dođemo do zacrtanih ciljeva, da nas košta manje i da sredstva koja su nam na raspolaganju dobro usmjeravamo jer, iako su ona velika, nisu niti izdaleka dovoljna za cjelokupnu dekarbonizaciju. Skupa s Ministarstvom možemo vidjeti kako obrazovati tržište, jer naš prosječni građanin još uvijek ne zna dovoljno, a sami ne možemo postići te ciljeve. Tu smo mi jako bitni kao industrija, kao hrvatske tvrtke koje zapošljavaju puno djelatnika i komuniciraju i sa strukom i s krajnjim korisnicima. 

Svi moraju znati dovoljno da bismo podržali istu priču, jer onda ćemo izbjeći i razne difamacije i probleme koje nam stvaraju fake news poput onih da su klimatske promjene izmišljotina, a poticaji i subvencije namješteni. Jedino tako ćemo postići željene rezultate.

U razgovoru s vašim kolegama, partnerima na Inicijativi iz drugih dijelova Europe, što doznajete, koji su njihovi izazovi i problemi u dekarbonizaciji?

Svi imamo slične ili iste izazove koje smo prije spominjali. Svi imamo isti cilj - dekarbonizacija u zgradarstvu, a muči nas spori tempo obnove neučinkovitih zgrada te dosta prisutno energetsko siromaštvo. Općenito, mislim da mi u Hrvatskoj imamo sreće jer kod nas vodeći stručni ljudi iz Ministarstva iskazuju interes za suradnju s realnim sektorom. Nažalost, u drugim državama to nije uvijek slučaj. S druge strane, u Hrvatskoj nemamo dovoljno dobro organiziranih i profesionaliziranih udruga koje bi promovirale i podržavale aktivnosti vezane za dekarbonizaciju, tu je Hrvatski savjet za zelenu gradnju pozitivni izuzetak, a možda i interes gospodarstva nije dovoljno izražen. Zato mislim da ova naša inicijativa ima dodatnu težinu. Kao dobar primjer istaknuo bih Češku gdje je situacija što se tiče udruga i suradnje sa zakonodavcem na visokom nivou, što je u posljednjih pet, šest godina rezultiralo prilagodbama u zakonodavstvu, kako bi se lakše dostigli zadani ciljevi.

Kažete da je budućnost neizvjesna. Je li neizvjesno i ispunjenje svih ambicioznih ciljeva vezanih uz dekarbonizaciju na koje nas obvezuju EU?

Ciljevi općenito moraju biti ambiciozni i mislim da je tu EU na dobrom tragu. Promjene koje se događaju moramo mi sami prihvatiti na osobnom nivou. To je otprilike kao i odvajanje otpada; ako je glavni razlog našeg neodvajanja otpada to što drugi ne odvajaju, ili se po našem mišljenju isti dovoljno dobro ne zbrinjava, onda nećemo daleko dospjeti. Isto je i s ovim ciljevima dekarbonizacije: svi trebamo napraviti iskorak u smjeru smanjenja emisija CO2. Da bismo postigli pozitivnu atmosferu među ljudima i dobili potporu velikog dijela građanstva, potrebno je dosta edukacije, više konferencija na temu dekarbonizacije i definitivno veći angažman struke, gospodarstva i akademije. Onda ćemo sigurno uspjeti i doseći te ambiciozne ciljeve. Daikinov angažman u procesima dekarbonizacije i u Hrvatskoj i u CEE regiji je neupitan; surađujemo s vladama, udrugama, uključujemo se u inicijative. Smatramo to svojom obvezom i vjerujem da je to već prepoznato u široj javnosti.