ZELENA TRANZICIJA: Kako zaštiti zgrade uslijed intenzivnog prelaska na alternativne izvore energije?
- Foto: Ivan Čorić
Aktualna zelena transformacija Europske unije, u kojoj je naglasak stavljen na dekarbonizaciji europskog fonda zgrada uvođenjem obnovljivih izvora energije te na povećanoj elektromobilnosti, doprinijet će energetskim uštedama i smanjenju negativnog ugljičnog otiska na okoliš. No, ubrzana primjena ovih novih tehnologija sa sobom donosi i nove sigurnosne rizike po pitanju zaštite ljudi i imovine od požara.
Koji su to sve izazovi koje sa sobom donosi povećana elektrifikacija u zgradama – integracija fotonaponskih panela na krovovima zgrada, sustava pohrane energije u litij-ionskim baterijama te punjenje električnih vozila unutar zgrada, kako na njih adekvatno i pravovremeno odgovoriti i pritom osigurati jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu – sigurnost u slučaju požara, problematika je kojom su se bavili hrvatski i međunarodni stručnjaci okupljeni na konferenciji EU Fire Safety Day.
Unaprijed se pripremiti za nove požarne izazove
Dvodnevna međunarodna konferencija, održana u organizaciji Hrvatske udruge za zaštitu od požara i Građevinskog fakulteta u Zagrebu, i u svom četvrtom izdanju bila je usmjerena na aktivnu izmjenu znanja i iskustava korisnih za rad i struku.
„Svake godine na konferenciji pokušavamo pokriti neku zanimljivu temu vezanu uz aktualna događanja te postojeću regulativu i praksu zaštite od požara. U principu, uvijek učimo od požara pa idemo prema boljem, no mi želimo vidjeti možemo li se unaprijed pripremiti za izazove“, kaže prof. Ivana Banjad Pečur s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Solarni paneli na ravnim krovovima - vatrogasni i sigurnosni izazov
Konferencija je još prošle godine upozorila na povećanu opasnost od požara uslijed značajnog porasta tehnologije solarnih panela na krovovima, zacrtanog ambicioznim energetskim planom REPowerEU.
„Krovovi će biti jako opterećeni električnom opremom koja će biti izravno izložena vremenskim nepogodama, a početna istraživanja pokazuju da rizik nije povezan samo s povećanim požarnim opterećenjem, već i s brzinom kojom se požar širi na krovu. U isto vrijeme, prisutnost PV modula, dodatnih kabelskih instalacija i pretvarača predstavlja dodatni izazov vatrogascima prilikom gašenja požara na krovu“, upozorili su tada organizatori.
Ljudi nisu svjesni koliko je važna kvaliteta projekta i izvedbe
„Pokušavamo upoznati struku, prvenstveno projektante, a onda i sve stručnjake koji se bave zaštitom od požara, odnosno izradom elaborata zaštite od požara koji je sastavi dio svakog građevinskog projekta, o potrebi educiranja nas samih, a potom i svih ostalih oko nas, o ovim novim tehnologijama. Naši ljudi zapravo nisu svjesni koliko je ovdje važna kvaliteta projekta i izvedbe. Okupili smo predstavnike iz Amerike, Švedske, Slovenije koji su izradili različite smjernice što treba napraviti i na koji način se treba posvetiti ovoj temi. Tu su i predstavnici ministarstava, inspekcije, želimo da svi budu svjesni da o tome treba voditi računa te se nadamo da će se i regulativa unaprijediti“,rekla nam je prof. Banjad Pečur prilikom našeg susreta na konferenciji, dodatno naglasivši:
„Nama nije cilj smanjiti i zaustaviti tehnološki razvoj, zaustaviti tu zelenu tranziciju, dapače, mi smo za nju, ali da se ona provede na siguran način.“
Educiranu struku vidi kao posrednike u osvještavanju šire javnosti.
„Široke mase koriste nove tehnologije, evo, ja prva. Već tri godine imam električni auto, izvrsna je to stvar, pogotovo za vožnju po gradu. Svi mi koji koristimo tu tehnologiju moramo biti svjesni da u svakom proizvodu može biti nekakva imperfekcija nastala u proizvodnji ili uslijed korištenja, a koja može utjecati na sigurnost. Zbog toga je važno educirati ne samo stručnjake, već i širu javnost o tome što treba činiti u slučaju požara“, kaže prof. Banjad Pečur.
Sigurnost od požara je sustav, a ne pojedinačna akcija, dio opreme ili izdvojeni događaj
„S novim tehnologijama dolaze nove opasnosti. Zelena tranzicija mora biti sigurna tranzicija. Sigurnost od požara je nešto što utječe na sve nas i potreban je holistički pristup ovome, a to podrazumijeva suradnju između svih disciplina i zajednički stav u kojem sigurnost sagledavamo kao sustav, a ne kao pojedinačnu akciju, dio opreme ili izdvojeni događaj“, poručila je Birgitte Messerschmidt, direktorica istraživanja u američkom Nacionalnom udruženju za zaštitu od požara (NFPA).
Uz pomoć globalno raširene mreže stručnjaka s različitih područja, ova je neprofitna organizacija razvila više od 300 kodeksa i standarda koji su diljem svijeta postali dio zakonskih propisa o zaštiti od požara.
„Ljudi ne povezuju novu tehnologiju s požarima sve dok ne ugledaju električni auto kako gori. Ne želim plašiti ljude u smislu da pomisle „ovo je tako opasno“, jer nije. Poanta koju želim prenijeti je da smo tijekom vremena naučili živjeti s novim tehnologijama, dakle ovo nije ništa opasnije, samo drukčije i to je ono što trebamo uzeti u obzir te poduzeti ono što je potrebno radi sigurnosti“, istaknula je za naš portal ova renomirana stručnjakinja.
Fire & Life Safety Ecosystem za sigurnu zelenu tranziciju EU
Potaknuta slučajevima požara s katastrofalnim posljedicama, poput onog u londonskom neboderu Grenfell, NFPA je 2017. razvila NFPA Fire & Life Safety Ecosystem™, okvir djelovanja koji definira osam glavnih komponenata čijim se kontinuiranim udruženim djelovanjem minimalizira rizik od požara i sprečava stradavanje ljudi. Messerschmidt je u svom javnom izlaganju objasnila kako učinkovitom implementacijom postići sigurnu zelenu tranziciju Europske unije.
Spomenuti ekosistem prije svega podrazumijeva odgovornost države u promicanju i usvajanju efikasnih politika i propisa vezanih uz zaštitu ljudi i imovine. Ako bismo ovaj model primijenili na ekosistem jedne zgrade, onda su vlasnici zgrada ti koji moraju osigurati da su njihove zgrade u skladu sa zakonima i propisima. Nadalje, tu su razvoj i ažuriranje kodeksa te preporučenih standarda unutar kodeksa i zakonodavnog okvira sukladno rastućim sigurnosnim potrebama i tehnologijama.
Naravno, neizostavna je njihova provedba u praksi jer, kao što kaže Messerschmidt, možete imati najbolje kodekse na svijetu, ali ako ih se nitko ne pridržava, ništa neće funkcionirati. Životna sigurnost i sigurnost od požara ovisi i o obučenosti ljudskih potencijala, pripravnosti i odgovoru na hitne situacije, investiranju u sigurnost, a koje se ne odnosi samo na nabavku opreme, već i na ulaganje u edukaciju hitnih službi, poput one vatrogasne, o najnovijim strategijama zaštite od požara. Posljednje, ali ne i najmanje važno, tu je informiranje javnosti - korisnika zgrada i novih tehnologija o potencijalnim rizicima.
Ne štedite na sigurnosti: angažirajte certificirane instalatere testiranih i odobrenih solarnih panela
„Ako odlučimo da želimo imati više fotonaponskih sustava na krovovima, već na razini vlasti moramo razmišljati o tome kakve će to posljedice imati na sigurnost od požara. Moramo razmišljati na koji ćemo način postići da ti krovovi budu sigurni i nakon što na njih postavimo solarne panele, a ne da pretpostavimo kako na njih možemo staviti bilo što. Moramo osigurati odgovarajuće kodekse i standarde koje ćemo slijediti kako bi se instaliralo ono što je provjereno, odobreno i to na ispravan način, od strane certificiranih radnika, obučenih za postavljanje i održavanje."
"Tijekom instalacije ne smijemo raditi prečace na uštrb sigurnosti, primjerice, odabrati najjeftinije panele koji nisu odobreni. Istovremeno, naše vatrogasne službe moraju biti pripremljene i obučene za gašenje požara na zgradi s fotonaponskim sustavom, a koje zahtijeva drukčiji vatrogasni pristup od onog u slučaju zgrade bez solarnih panela. Naposljetku, ljudi koji žive u toj zgradi moraju biti informirani kako se odgovorno ponašati vezano uz novu tehnologiju kako bi se spriječile moguće implikacije za sigurnost“, objasnila nam je Birgitte Messerschmidt.
Sustav sigurnosti je poput kule od karata
Na pitanje tko je obično najslabija karika u ovome lancu, naša sugovornica odgovara da iako je ljudski faktor jedan od najčešćih uzročnika požara, on sam po sebi ne mora nužno izazvati katastrofu, kao npr. u slučaju ako je zgrada dobro napravljena i dijelovi sustava funkcioniraju.
U slučaju urušavanja ekosustava obično se radi o više stvari koje su pošle po krivu:
„Ilustrativno, cijeli ekosustav je poput kule od karata koja će se urušiti tek kada izvučete više karata: npr. instalirali smo jeftini proizvod, u zgradi nismo postavili sprinklere, vatrogasci nisu bili obučeni za gašenje ovakve vrste požara...“, nabraja Birgitte Messerschmidt.
Arhitekti više razmišljajte o protupožarnoj sigurnosti u svojim projektima
U razgovoru smo se dotakli i odgovornosti arhitekata u implementiranju elemenata sigurnosti u slučaju požara prilikom projektiranja.
„Arhitekti ne razmišljaju dovoljno o protupožarnoj sigurnosti. Obično to razmišljanje ide u smjeru: ne moram učiniti više od onoga što zahtijevaju postojeći propisi. Istovremeno, u svom projektu spremni su ići na to „više“, raditi nešto što nije tradicionalno u tom području, a što može mijenjati protupožarna svojstva građevine, i onda na to primijeniti tradicionalna rješenja kada se radi o zaštiti od požara. Pokušavamo ih osvijestiti da prvo moraju razmišljati o protupožarnoj sigurnosti jer propisi koje slijede možda ne uzimaju u obzir ono što oni kao arhitekti pokušavaju napraviti. To je nešto o čemu moraju vrlo rano razmišljati u fazi projektiranja. Postoje dobri, izvanredni arhitekti koji paze na to, no ima i onih koji još uvijek nisu shvatili da je to odgovornost koju bi trebali preuzeti.“
Aktivna zaštita od požara u Americi, pasivna u Europi
Messerschmidt smo upitali i za glavne razlike između američke i europske protupožarne prakse.
„U SAD-u se puno više oslanjamo na prskalice (sprinklere) kao protupožarna rješenja, dok se Europa više oslanja na pasivnu zaštitu od požara. Ovdje se zgrade grade na način da se spriječi širenje požara iz dijela u kojem je izbio na ostatak zgrade. Požar se, znači, kontrolira kroz strukturu zgrade, u SAD-u uglavnom kroz sprinklere. Također, naše vatrogasne službe koriste drukčije taktike u gašenju požara u odnosu na one europske.“
Zaštita od širenja požara uzrokovanih panelima na krovovima– negorivi izolacijski materijali
Pasivna zaštita od požara dovodi nas do sljedeće teme koje su se dotakli sudionici konferencije – ulozi negorivih izolacijskih materijala u sprečavanju širenja požara.
Zavod za gradbeništvo Slovenije predstavio je Priručnik za zaštitu od požara za zgrade s fotonaponskim sustavima na ravnim krovovima, a koji je izradio njihov istraživački tim znanstvenika i inženjera u sklopu projekta FRISSBE.
Njihovi su eksperimenti, između ostalog, pokazali kako fotonaponske instalacije povećavaju mogućnost zapaljenja uslijed kvara bilo koje električne komponente sustava, kao i bržeg širenja požara na veće područje, pri čemu krovna membrana i vrsta PV modula igraju manju ulogu u širenju požara u odnosu na vrstu ugrađenog izolacijskog materijala. Njihova je preporuka stoga u obnovi i novogradnji koristiti negorive izolacijske materijale kako bi se spriječilo širenje požara.
S negorivim materijalima građevinska industrija garantira postizanje standarda energetske učinkovitosti i protupožarne zaštite
Kao predstavnik industrije koja nudi rješenja za pasivnu zaštitu od požara, direktor ROCKWOOL Italija Paolo Migliavacca osvrnuo se na spremnost proizvođača građevinskih materijala da odgovore na sve kompleksnije zahtjeve okruženja za stalnim poboljšanjem protupožarne zaštite.
„Posljednjih godina svjedočimo ubrzanom razvoju inovacija, a koji ne prati odgovarajuća razina osviještenosti o mogućim rizicima. Obično kada se radi o većim investicijama, ta je svijest puno veća u odnosu na manje investicije u kojima se podcjenjuju mnogi aspekti sigurnosti. Naša međunarodna grupacija zagovornik je energetske učinkovitosti i želimo zadovoljiti najviše zahtjeve za zgrade u Europi i svijetu. Podržavamo zelenu tranziciju ekonomije i društva Europske unije u kojoj se, zahvaljujući legislativi i Solarnoj inicijativi, mijenja i koncept zgrada, a s time i cijeli građevinski sektor. Nažalost, svjesni smo da na tom putu povećana elektrifikacija povlači sa sobom i određene probleme po pitanju sigurnosti, no s negorivim materijalima koje je naša industrija u mogućnosti proizvesti, možemo osigurati postizanje oba standarda: energetske učinkovitosti i protupožarne zaštite.“
Uloga pametne tehnologije u fotonaponskim sustavima u zaštiti od požara
Kontinuirani nadzor rada fotonaponskog sustava preduvjet je za postizanje prevencije rizičnih događaja kao što je požar, istaknuo je panelist Jernej Blaj iz tvrtke Microline/SolarEdge.
Optimizatori su trenutno najefikasniji i najisplativiji oblik prevencije nastanka požara u dijelu električnih instalacija fotonaponskih sustava te upravljanja fotonaponskom elektranom. Oprema se ugrađuje na svaki fotonaponski modul te daje podatke o statusu i načinu funkcioniranja, a što omogućuje nadzor i upravljanje sustavom u bilo kojem trenutku.
„U slučaju bilo kakvih promjena u odnosu na redovan rad, npr. pregrijavanja, kratkog spoja ili istosmjernog luka i slično, optimizatori šalju obavijest na centralni i mobilni uređaj te isključuju fotonaponski modul kako ne bi mogao dalje utjecati na cijeli fotonaponski sustav. Tim jednostavnim postupkom sprečava se daljnje pregrijavanje dijela instalacije fotonaponskog sustava te posljedično izbijanje požara“, objasnio je Blaj na panelu o požarnim rizicima vezanim uz e-mobilnost i fotonaponske sustave.
Oprezno sa skladištenjem i punjenjem litij-ionskih baterija
Veliki interes okupljenih, a što se dalo vidjeti po njihovom aktivnom uključivanju u raspravu kroz postavljanje pitanja, izazvale su i ostale teme konferencije poput one o protupožarnoj zaštiti sustava za pohranu solarne energije s litij-ionskim baterijama, gdje je Oskar Gronlund iz Švedskog istraživačkog instituta dao preporuku za njihovo skladištenje u prostorima izdvojenim od rezidencijalnih i poslovnih objekata kako bi se u slučaju eksplozije spriječilo širenje požara, osigurala zaštita ljudi i imovine te omogućio bolji vatrogasni pristup.
Predsjednik Slovenske udruge za zaštitu od požara, Aleš Jung, govorio je o tome kako prostore u kojima punimo i koristimo električne automobile, poput garaža, učiniti sigurnijim od požara: odvojena ventilacija, sustavi za detekciju dima i vatre, sprinkleri, testiranje i održavanje punionica, edukacija vozača o sigurnom načinu punjenja vozila, voda kao najučinkovitije sredstvo za gašenje goruće litij-ionske baterije...
I u ovom području niz je izazova: slovenski hoteli zabranjuju parkiranje električnih vozila unutar objekta, nedostatak regulacije kućnih punionica, unaprjeđenje protupožarnih sustava u postojećim zgradama kao novi, dodatni trošak na koji suvlasnici zgrada možda neće pristati...
Što god vozili, što god instalirali, protupožarna sigurnost ne smije biti umanjena
Rasprava o svakoj temi podcrtala je ono što su naši sugovornici isticali u svojim osvrtima, a to je nužnost educiranja nadležnih struka i njihovog aktivnog uključivanja u rješavanje ove problematike vezane uz nove tehnološke trendove, nužnost unpređenja zakonske regulative koj će obuhvatiti sve aspekte primjene novih tehnologija za sve vrste objekata, izrada projekata prema najvišim standardima sigurnosti od požara, a ne tek zadovoljavanje propisanog zakonskog minimuma, angažiranje certificiranih izvođača radova za postavljanje i održavanje provjerenih i odobrenih proizvoda, educiranje javnosti o odgovornom i sigurnom postupanju s novim tehnologijama.
Otvaranjem svih ovih tema, konferencija je potvrdila svoj potencijal jednog od najvažnijih ovogodišnjih događaja u Europi na području zaštite od požara. S konferencije je odaslana jasna poruka: nove tehnologije, pogotovo one vezane uz litij-ionske baterije, nastavit će svoj ubrzani razvoj i kroz sljedeće desetljeće.
Što god vozili, što god instalirali, protupožarna sigurnost ne smije biti umanjena, a kako ističu u NFPA-u, u stvaranju sigurnog okruženja, zaštita ljudskih života i imovine nije odgovornost jedne osobe ili organizacije, već svih nas.
