Od nosive konstrukcije do stola, sve svoje ideje pretočila u vlastiti životni prostor
- Foto: Jure Živković
Možete li zamisliti koliko je velik naš dnevni boravak? 60 kvadrata?Pogađam.
Točno! A točno toliki je bio naš stan u kojem smo živjeli prije preseljenja u kuću. Imali smo jednu spavaću sobu u kojoj smo svi četvero spavali, kažu mi vlasnici čelične kuće, supružnici Mislav i Lucija Stepinac.
Oboje su sveučilišni profesori, smjera konstrukcija. Mislav je specijalizirao za drvene konstrukcije, a Lucija za metalne te je i sam projekt opremanja i ideja za konstrukciju kuće ujedno bio njezin vlastiti projekt, a s detaljima nas je upoznala prilikom posjeta njihovoj obiteljskoj kući u Zagrebu.
Zemljište je bilo zahtjevno, no vas to nije spriječilo da odlučite upravo ovdje graditi vlastitu kuću.
Vidjeli smo potencijal: lokacija blizu grada, mir, lijep pogled. Parcela je imala sve, samo je bila ta kosina terena koja je definirala način gradnje i arhitekturu.
Prije smo živjeli blizu Vinogradske, u prizemlju, bez balkona, u 60 kvadrata. Imali smo jednu spavaću sobu u kojoj smo spavali svi četvero. Sada imamo dvije kupanice, tri spavaće sobe. Samo dnevni boravak ima 60-ak kvadrata.
Zbog čega ste se odlučili na čeličnu i laganu konstrukciju?
Beton je morao ići u temelje, no umjesto trakastih temelja radili smo pilote i zbog njih smo morali imati 30 centimetara ploče. Kuća stoji na 13 pilota, dok smo vanjski okoliš rješavali s četiri pilota i nadglavnom gredom kako bismo dobili konzolnu čeličnu terasu.
Nakon toga je izveden sustav stupova i greda s horizontalnim i vertikalnim elementima za osiguranje prostorne stabilnosti. Gotovo svi spojevi riješeni su vijčanim vezama, što je omogućilo preciznu i brzu montažu. Posebnost sustava su vrlo vitki čelični stupovi presjeka 100 × 100 × 4 mm.
Primjenom čelične konstrukcije i elegantnih, vitkih profila moguće je ostvariti znatno veće raspone uz malu težinu konstrukcije, svega osam tona čelika.
U sobama je primijenjen raspon od približno pet metara, dok je u dnevnom boravku, radi postizanja otvorenog prostora bez unutarnjih oslonaca, ostvaren raspon od osam metara. Kroz čitavu kuću proteže se i prostorna rešetka visine približno dva metra, koja u završnom dijelu preuzima nosivu funkciju galerije.
Dio konstrukcije je vidljiv?
Čitava konstrukcija je zatvorena, osim galerije. Namjerno smo htjeli da sustav koji smo koristili ostane vidljiv. Vidljiv dio konstrukcije je plastificiran jer se i koristi. Inače, čitava skrivena konstrukcija je samo bojana.
Sve je ventilirana fasada. Malo nam više ispričajte o njezinoj izvedbi
Imali smo dva sustava zatvaranja: s visokovalnim limom i s cementnim pločama koje su se naknadno žbukale. S unutarnje strane, iza parne brane, izvedena je dvostruka obloga od gipskartonskih ploča, dok su na mjestima s povećanim zahtjevima zaštite od požara ugrađene vatrootporne ploče.
Krov i vanjski zidovi izvedeni su prema sličnoj slojevitoj logici. Krovnu konstrukciju čine drveni rogovi i spušteni strop s gipskartonskom oblogom. Iznad rogova postavljene su OSB ploče, zatim kišna krovna membrana, nakon čega slijede kontraletve i letve kao potkonstrukcija za završni limeni pokrov.
Vaša dosjetljivost može se primijetiti u izboru opreme za dom, projektiranju i dizajnu vašeg namještaja, vrtnog bazena, odvažnosti u odabiru nestandardne olakšane konstrukcije. Otkrij nam malo više o vašem istraživačkom radu?
Istraživački rad usmjeren je na razvoj laganih i materijalno učinkovitih konstrukcija, digitalno projektiranje i 3D printanje u velikom mjerilu. Ideja je postići više s manje materijala, odnosno da nosivost konstrukcije ne određuje samo količina materijala, već prije svega pametno oblikovana geometrija.
U tom smislu i ova kuća slijedi isti način razmišljanja: lagana konstrukcija, veliki rasponi i racionalna uporaba materijala. Napredne tehnologije pritom otvaraju i potpuno nove mogućnosti oblikovanja, koje klasičnim načinima gradnje često nije moguće ostvariti.
Koja je bila vaša unutarnja motivacija pri pokretanju startupa? Postoji li bojazan da će se gradnja još više izbanalizirati ili upravo u ovome vidite prednost i povratak kvaliteti gradnje?
Danas se sve veći naglasak stavlja na smanjenje ugljičnog otiska građevina, što je izravno povezano s racionalnim utroškom materijala i energije tijekom njihova životnog vijeka.
Pokretanjem Metastructa želimo rezultate istraživanja prenijeti u stvarnu gradnju i razvijati sustave koji troše manje materijala, doprinose pasivnom grijanju i hlađenju prostora, a pritom mogu biti i do 70 % lakši od usporedivih klasičnih armiranobetonskih konstrukcija. Automatizacija i 3D printanje pritom omogućuju da se geometrija konstrukcije prilagodi njezinoj funkciji, prostoru i specifičnostima lokacije.
U kojoj ste fazi razmišljali o interijeru vašeg doma?
Već je u fazi projektiranja bilo jasno kako želimo organizirati svakodnevni život u kući. Čitava spavaća lamela oblikovana je tako da sobe ostanu što čišće i slobodnije, svedene na krevet i radni stol, dok su ormari integrirani u hodnik. Time su se izbjegli dodatni komadi namještaja u sobama i zadržala jednostavnost prostora.
Položaj kuhinje je također definiran od samog početka, a visina prostora omogućila je formiranje funkcionalne galerije iznad nje.
Dvostrešni krov kontinuirano povezuje dnevni boravak, galeriju i spavaći dio te kući daje prostornu cjelovitost. U niti jednom trenutku nismo otišli u trgovinu s bilo kakvom opremom, materijalima ili namještajem.
Kako je izgledao proces opremanja interijera? Kompletan interijer je pomno osmišljen i samostalno projektiran te izrađen prema tvojoj ideji.
Odabrali smo mikrocement i posvuda ga koristili u interijeru. Kauč, stol, stolice sam sama konstruirala i dala izraditi. Umivaonike i klupe ispod staklenih stijena smo također sami konstruirali. Arhitekt mi je pomogao s ormarima, a kuhinju sam sama crtala. Boksovi su iz IKEA-e, a furnir hrasta sam dala rezati u Ivrepanu.
Doslovno smo kupili samo WC školjku. To je bio naš izlet u trgovinu. Svakome bih preporučila da se odvaži tako nešto napraviti.
Tko je projektirao rasvjetu?
Matija Knez. Imali smo i krajobraznu arhitekticu – Ivanu Salopek, moju bivši studenticu s kojom sam ostala u kontaktu.
Što bi savjetovala ljudima, kako odabrati suradnike na projektu?
Prvi je korak prepoznati vrijednost kvalitetnog projektiranja i razumjeti da arhitektura nije samo organizacija prostorija, ona je i promišljanje rasvjete, okoliša, materijala i ukupne kvalitete svakodnevnog života.
U Hrvatskoj se tome dugo nije pridavala dovoljna pozornost, ali s rastom životnog standarda primjećuje se sve veći interes za kvalitetno oblikovanje unutarnjih i vanjskih prostora, pa tako i za rad krajobraznih arhitekata. Uvijek bih preporučili ulaganje u projektiranje. To su stavke koje izravno utječu na sigurnost i kvalitetu života u kući.
Pomalo je paradoksalno da smo često spremni više potrošiti na završnu opremu kupaonice nego na projektantske odluke i kontrolu izvedbe, koje dugoročno određuju sigurnost građevine.
U kuću ste uselili prošle godine u studenom. Jeste li zadovoljni sa svime? Biste li nešto mijenjali?
Načelno, organizaciju prostora ne bih mijenjala. Danas bih možda više pažnje posvetila pojedinim fazama izvedbe i dosljednijoj realizaciji detalja, kako bi završno rješenje u potpunosti odgovaralo projektnoj zamisli.
Treba naglasiti da je gotovo svim sudionicima u gradnji ovo bio prvi susret s izvedbom lagane čelične konstrukcije, zbog čega je konačni rezultat više nego zadovoljavajući.
Koliko vam je pomoglo to što ti i suprug Mislav dolazite iz struke?
Čelik se uspješno koristi u gotovo svim granama industrije pa nam nije bilo jasno zašto ne bi imao veću primjenu i u stambenoj gradnji.
Ipak, kod laganih čeličnih konstrukcija detalji izvedbe imaju veliku važnost i upravo zato takav sustav zahtijeva dobru suradnju arhitekta i konstrukcijskog inženjera, pažljivo razrađene detalje te kvalitetan nadzor tijekom gradnje.
<<< O arhitekturi čelične kuće više u tekstu Zahtjevan teren iznjedrio nesvakidašnji obiteljski dom u Zagrebu
<<< Kako je fasada postaja jedan od centralnih vizualnih elemenata čelične kuće pročitajte u tekstu Umjesto sivila - toplina Toskane: kreativna Baumit fasada krasi nesvakidašnju kuću u Zagrebu
