Kako izgleda kad se projekt napravi kako treba - lekcija iz života
- Foto: Marko Radoš
Kad je arhitektura birala suradnju, a ne rat s prirodom
Nemojte me odmah otkazati, namjerno sam vas navukla ovim naslovom, jer je (između ostalog) predmet ovog teksta (i mojeg apsolutnog oduševljenja) arhitektura koja je odlučila surađivati s prirodom, a ne svađati se s njom.
U doba kad se u bivšoj državi još vjerovalo kako stanovanje nije samo broj kvadrata, već i dostojanstvo života, jedan se zagrebački arhitekt usudio pomisliti nešto što bi u ono doba zvučalo kao scenarij znanstvene fantastike: što ako zgradu ne uvučemo u brdo, nego je izgradimo na brdu?
Vratimo se malo u prošlost i birokraciju
Prije nego je Kajfešov brijeg postao premium lokacija i predmet arhitektonskih orgazama i nostalgije, postojao je jedan papir – Idejno urbanističko rješenje Šestinskog dola iz 1966.
Na njemu su radila trojica arhitekata vizionara (ljudi koji su očito mislili glavom, ne Excelom) – Dragutin Boltar, Vladimir Ivanović i Ante Marinović-Uzelac.
Planirali su cijeli potez uz potok Kuniščak, od Šestina pa skroz do Črnomerca. Definirali su četiri stambene jedinice različite tipologije i rješenja za svaku padinu i kosinu koju Zagreb ima. Tamo gdje je teren blag – trokatnice i četverokatnice, gdje je strm – kaskadni stambeni nizovi, a tamo gdje je potpuno ravan – slobodnostojeće kuće. Ukratko: išlo se maksimalno u skladu s prirodom, bez forsiranja.
Kako ne planinariti po vlastitom dnevnom boravku?
Kaskadni projekt nije novost – prvi ga je još 1933. zamislio Drago Ibler, ali projekt, nažalost, nije realiziran. Arhitekt Ante Marinović-Uzelac konstatirao je kako nema potrebe da ljudi planinare unutar vlastitog dnevnog boravka te razvija prototip kaskadnog niza bez denivelacije unutar jedne stambene jedinice.
Trebalo je 20 godina, pet detaljnih urbanističkih planova i vjerojatno kilometri papirnatih ratova s birokracijom, jer socijalizam nije bio poznat po brzom rješavanju papirologije, da se dođe do konačnog rješenja.
Projekt koji je nadživio sve
Kajfešov brijeg je arhitektonski prototip koji bi danas, po svemu sudeći, bio proglašen ludom ambicijom. Kaskade koje se spuštaju niz brdo pod kosinom od 45 stupnjeva, svaki stan sa svojom terasom, suncem i pogledom na Zagreb, i tlo koje je stabilizirano promišljenom arhitekturom.
Gradnja je trajala od 1983. do 1987., izgrađeno je 75 stanova, kvadratura od 68 m² do 169 m², te 36 garaža. Najzanimljivija stambena jedinica (i najveća), tip C, veličine je 169 m² i povezana je internim stubama s podrumom na nižoj etaži.
Stan koji spaja kuću i penthouse
Upravo jednu takvu nekretninu nedavno smo pridodali u naš portfelj: brutalan stan s četiri spavaće sobe i terasom od 71 m², dvije kupaonice i ogromnim dnevnim boravkom od 50 m², potpuno renoviran 2021. godine.
Ovo nije samo stan, već naslijeđe nekog zaboravljenog vremena koje se nikada neće ponoviti. Kajfešov brijeg je arhitektonska sinteza kuće i penthousea - kao da su se posvađali pa pomirili na najbolji mogući način.
Naslijeđe koje se više ne gradi
Rijetka je ovo tipologija koja omogućuje maksimalnu eksploataciju terena uz minimalni gubitak privatnosti, pa svaki stan dobiva punu južnu ekspoziciju, terasu i pogled, umjesto da gleda u tuđi balkon.
To je razlog zašto je ovaj projekt i danas smatran jednim od najpametnijih rješenja stanovanja u Zagrebu.
Prostor & Co.: kada agentura nije samo oglas
U agenciji Prostor & Co. biramo nekretnine koje imaju identitet i smisao, i projekte kojima pristupamo pažljivo, a ne masovno.
Kod ovakvih stanova naša uloga nije samo pronaći kupca, nego očuvati priču prostora i prikazati njegovu vrijednost na način koji zaslužuje. U ovom slučaju, promišljen odabir strategije, realno postavljena cijena, kvalitetna priprema, precizna prezentacija i profesionalan pristup doveli su do rezultata:
Nekretnina je prodana u samo tri dana.
Bez pritiska, bez senzacije, bez improvizacije.
Samo profesionalno odrađen posao i prostor koji je sam ispričao svoju priču.
Jer nekad nije stvar u luksuznim kvadratima. Nekad je stvar u pristupu.
Projekt: Kaskadni stambeni niz Kajfešov brijeg
Arhitekt: Ante Marinović-Uzelac
Godina gradnje: 1983.–1987.
Broj stanova: 75
Raspon kvadratura: 68–169 m²
Broj garaža: 36
