Gospodarski centar u Osijeku: održiva i estetski primamljiva sajamska infrastruktura
- Foto: SIRRAH projekt
Kao nova poslovna infrastruktura, Gospodarski centar Osječko-baranjske županije podići će gospodarsku vidljivost regije, unaprijediti poduzetničku klimu te omogućiti razvoj proizvoda, usluga i umrežavanja.
Gledano pak s inženjerskog i estetskog aspekta, prva zgrada izgrađena unutar ovog kompleksa svojom je zanimljivom konstrukcijom potvrdila izvanrednost urbanističkog i arhitektonskog izričaja kojeg se projektanti i investitori namjeravaju držati do konačne realizacije projekta.
O oblikovanju i uređenju prve zgrade Gospodarskog centra, razgovarali smo s glavnim projektantom poslovnog kompleksa, Mislavom Salitrežićem, iz osječkog arhitektonskog ureda SIRRAH projekt.
Projektantska sloboda u definiranju izgleda prostora
Osječko-baranjska županija je kao investitor već u natječajnoj dokumentaciji postavila određene tehničko-tehnološke zahtjeve poput visine, površine i traženih sadržaja, a koje je bilo potrebno implementirati u projektiranju, dok je projektantima ostavljena veća sloboda u definiranju izgleda prostora.
No, koliko je samim investitorima bitan moment dobrog dizajna kada govorimo o projektiranju poslovnih prostora poput Gospodarskog centra?
„Iz moje perspektive, investitorima je element dobre arhitekture i dizajna oduvijek bio važan, pogotovo ako se radi o uredskim ili nekim reprezentativnim prostorima za tvrtku. Koliko je to ambiciozno izvedeno, ovisi o financijama, koje se na kraju pokažu kao najveći ograničavajući faktor, kao i kod svakog posla koji zahtijeva određenu kreativnost.“
Kako osmisliti i projektirati veliku kvadraturu?
„Jedan od većih izazova bio je kako kompleks urbanistički smjestiti na parcelu te na koji način grupirati objekte, s obzirom na njihovu funkciju i međusobne volumenske odnose. U daljnjem procesu bilo je potrebno analizirati potrebe budućih korisnika za svaki pojedini objekt, moguće načine korištenja, osvjetljenje, troškove i niz drugih parametara koji su onda dijelom definirali oblikovanje, a u konačnici je to sve trebalo i estetski povezati.“
Kako se radilo o prvom objektu koji se gradio unutar kompleksa Gospodarskog centra, kroz njega se htjelo postaviti određene smjernice i temelje oblikovanja ostatka prostora i ostalih objekata – poslovnog tornja i izložbenih hala, čija izgradnja slijedi u narednim fazama realizacije projekta Gospodarskog centra.
„U startu smo znali da želimo koristiti drvo kao jedan od glavnih konstruktivnih materijala te betonske predfabricirane elemente radi lakoće i brzine izgradnje te kasnijeg održavanja.“
Postavljeni standardi u održivosti, estetici i fleksibilnosti
Kako je već svojevremeno istaknuo u jednom od svojih istupa, „cilj je bio stvoriti prostor koji ne samo da zadovoljava funkcionalne potrebe, već postavlja standarde u održivosti, estetici i fleksibilnosti“.
Održivost se tako može sagledati kroz odabir pojedinih materijala, tehničko-tehnološkog rješenja grijanja i hlađenja putem dizalica topline, osvjetljenja i drugih sličnih elemenata.
„Primjerice, glavna krovna konstrukcija je potpuno izrađena od drveta koji je iznimno održiv materijal jer je u njemu već uskladišten ugljik ispušten u atmosferu, a sada se koristi za elemente konstrukcije umjesto da se ,primjerice, ispušta dodatni ugljik, ako se radi o nekom drugom materijalu.“
Tlocrtna podjela objekta također pridonosi smanjenju režijskih troškova, dodaje Salitrežić.
„Postoji velika i manja izložbena dvorana. Velika je negrijana, tako da su uredi koji gledaju na nju zasebni izolirani kubusi u prostoru kako bi se smanjila kubikaža zraka koji je potrebno kondicionirati.“
Funkcionalnost se ocrtava kroz jasnu podjelu prostora po namjeni s logičnim kretanjem korisnika.
„U prizemlju su to prostori za izložbe, druženje i predavaonice, dok su uredi smješteni na prvom katu, ali otvoreni prema velikim izložbenim prostorima. Tako svi korisnici zgrade „žive“ jedni s drugima u istom momentu, ali si ne smetaju.“
U postavljanju estetskih standarda, arhitekt navodi kako su se oslonili na istraživanja koja se zadnjih godina intenzivno provode vezano za uređenje i kvalitetu poslovnih prostora i radnog ambijenta. Prirodne boje i materijali, mnogo danjeg svijetla te zelenilo, nametnuli su se sami od sebe.
„To smo ostvarili kroz kombinaciju staklenih, betonskih ploha i drvene lamelirane konstrukcije koja čitavom prostoru daje toplinu, a zeleni zid i gredica s trajnicama osiguravaju smirujući efekt.“
Kako je fleksibilnost važan faktor kod multifunkcionalnih objekata, projektiran je veliki raspon glavne konstrukcije, veći od 40 m, kako u prostoru ne bi smetali stupovi i slični elementi.
„Glavni izložbeni prostor, kao i predavaonice koje se nalaze uz njega, mogu se podijeliti na više načina ovisno o potrebama događanja. Uredi su otvoreni i također podložni drukčijim organizacijama, ovisno o trenutnim potrebama zaposlenika, njihovom broju i slično.“
Strukturirano pročelje i drvena krovna konstrukcija
Gledano izvana, objekt se u okruženju vizualno ističe zanimljivom strukturom fasade i drvenom konstrukcijom krova.
„Željeli smo unijeti puno danjeg svjetla u prostor, što je zahtijevalo velik broj staklenih površina. Ovisno o orijentaciji zgrade na pojedinim dijelovima, u određeno doba dana, u određeno doba godine, ta se količina osvjetljenja ipak trebala ograničiti tako da smo morali razmišljati o zasjeni koja se ovdje pojavila u vidu horizontalnih metalnih letvica. Križna konstrukcija na staklenoj fasadi svojom je formom povezna s konstrukcijom krova. Betonski elementi su produkt razmišljanja kako napraviti zanimljivu, dugotrajnu i cijenom prihvatljivu glatku plohu.“
Za krovnu konstrukciju korištene su drvene lijepljene lamelirane grede raspona 42 m, ukupne dužine 50 m, a koje su u jednom komadu dopremane iz Austrije do Osijeka.
„To je bilo posebno zanimljivo jer ovakvi rasponi nisu česti, a čini mi se da u Hrvatskoj ne postoje drvene konstrukcije s ovolikim rasponima. Isti nosači trebali bi se koristiti i u ostalim objektima koji će se podići u sklopu Gospodarskog centra, što će biti svojevrsna arhitektonska poveznica među njima. Drvo je ekološki materijal i ne koristi se toliko često pa nas je i to motiviralo da probamo savladati određene raspone drvenim konstruktivnim elementima. Također postoji jedan određeni zamah u području arhitekture da se drvo razmatra sve više pa smo i mi odlučili vidjeti na koji način možemo pridonijeti.“
Funkcionalan, klasičan i neutralan dizajn interijera
Tlocrtno, u prizemlju dominiraju dva izložbena prostora: jedan veći i jedan manji za gotovo svakodnevno korištenje. U prizemlju se još nalaze servisni prostori, sanitarije za posjetitelje, predavaonice i prostori za najam obrtnika. Na prvom katu smješteni su uredi, administracija te uredski prostori za najam.
Zbog promjenjivosti krajnjih korisnika, u uređenju uredskih prostora prevladava neutralna paleta: bijela, siva, crna. Kako kaže arhitekt, korisnicima se na taj način ostavilo prostora da implementiraju svoj vizualni identitet u interijere ureda. U opremanju je imperativ bio na odabiru namještaja i materijala koji su kvalitetni, otporni na habanje te u konačnici lako popravljivi i zamjenjivi.
„Trudili smo se pratiti jednom postavljenu temu pa je i tu provučen element drveta od kojeg su izvedeni korpusi ormara, ulazna vrata...“
Iako uređenje interijera i opremanje često dolaze na samom kraju, Salitrežić ističe kako je ovdje već u fazi glavnog projekta bilo važno definirati izvode kako se kasnije po podovima i zidovima ne bi razvlačilo previše instalacija za spajanje osobnih računala, projektora itd.
Element fasade u interijeru
Radi potrebe budućih izložbi i događanja, a s obzirom na velike visine prostora, u SIRRAH projektu težili su utopliti i smiriti unutarnje volumene izložbenog prostora odabirom drveta kao glavnog materijala. Uočavamo i jedno zanimljivo arhitektonsko rješenje izvedeno kao poveznica s fasadom.
„Kako u unutarnjem prostoru imamo velike otvorene i 10 m visoke prostorije, odlučili smo slične trokutaste elemente, samo ovaj puta drvene, staviti između glavnih krovnih nosača. Trokutasti drveni elementi tako su povezali čitavu konstrukciju, sakrili šumu instalacija i dodatno utoplili veliki prostor izložbenih sala.“
Prilagodljiv i uočljiv info pult
Dizajn info pulta odredilo je nekoliko zahtjeva: morao je biti prilagodljiv, funkcionalan i svima lako uočljiv.
„Odlučili smo ga izvesti iz dva dijela: donje neutralne baze, koja zahtjeva zadovoljavanje nekih određenih parametara po pitanju visine, širine, prostora za pohranu raznih promidžbenih materijala te gornjeg visećeg elementa, koji je poslužio i kao baza za rasvjetu tog prostora.“
Zeleni zid za bolje raspoloženje korisnika
Osim drveta, dašak prirode u interijer unosi i zeleni zid. Kako bi ga korisnici mogli najbolje doživjeti, smješten je iza glavnih tribina u ulaznom dijelu izložbenog prostora.
„Zeleni zidovi su nešto što je postalo popularno zbog svojeg blagotvornog učinka na raspoloženje ljudi, ali je ujedno izazovno za održavanje. Zbog toga smo za Gospodarski centar predložili dehidrirano i stabilizirano bilje koje zahtijeva minimalno održavanje te se vrlo lako može zamijeniti ako dođe do nekakvih oštećenja. Ne radi se o plastici i sličnim materijalima, već o prirodnom bilju. Uz stepenište se nalazi gredica sa živim biljem, koja je navodnjavana te u njoj uspješno rastu pokrivači tla, grmlje i manja stabla primjerena za zatvorene prostore.“
Različite urbane tipologije i održavanje bioraznolikosti u krajobrazu
Iako okoliš zgrade za sada izgleda poprilično jednostavno i skromno, projektom krajobraznog uređenja predviđeno je njegovo hortikulturno i sadržajno obogaćivanje kroz naredne faze projekta.
„Projekt krajobraznog uređenja je zanimljiv jer je njime na maloj površini predviđeno nekoliko različitih urbanih tipologija: izgradnja inkluzivnog dječjeg igrališta, dva pristupna trga, plaze s amfiteatrom, parka s biljnim vrstama privlačnima za oprašivače. Na jednom objektu čak je predviđen i zeleni krov.“
Što se tiče biljnog materijala, planira je sadnja više od 500 novih stabala, podizanje nekoliko tisuća kvadrata površina zasađenih trajnicama i drugim ukrasnim biljem, zelene fasade na pojedinim objektima. Projektom je također predviđeno i skupljanje kišnice za zalijevanje.
„Kada smo radili na ovom dijelu projekta, stvarno smo željeli napraviti iskorak u smislu smanjivanja karbonskog otiska, održavanja bioraznolikosti, ali i stvaranja prostora koji će imati značajan utjecaj na dobrobit korisnika. Isto tako, kako se radi o kompleksu koji bi trebao privlačiti velik broj gostiju izvan Osijeka i Osječko-baranjske županije te činjenice da ljudi doživljavaju okoliš prije same zgrade, željeli smo ga učiniti reprezentativnim, suvremenim, ugodnim i funkcionalnim kako bi ostavio najbolji mogući dojam.“
Slijedi izgradnja novih objekata unutar poslovnog kompleksa
Kada će uslijediti nova faza izgradnje, za sada nije poznato, no što se tiče arhitektonskog dizajna, kao što je već istaknuto na samom početku, ostatak projekta slijedit će određene značajke koje je postavio prvi objekt.
„Drvena lamelirana konstrukcija, betonski paneli i staklene plohe, to su te tri poveznice među svim objektima uz, naravno, određene varijacije ovisno o funkciji objekta“, istaknuo je još jednom arhitekt Salitrežić.
Pogled iz ptičje perspektive često otkriva velike površine krovova zanimljivih zgrada diljem svijeta. Raznolikost krovnih konstrukcija zahtjeva pouzdan i učinkovit sustav krovne odvodnje koji arhitekturi omogućuje slobodu dizajna. Geberit Pluvia sustav krovne odvodnje s podtlakom nudi idealno rješenje za to. Pluvia sustav odvodnjava vodu s krovova mnogih svjetskih stadiona, muzeja, rekonstruiranih povijesnih zgrada, zračnih luka, a također i s krova Gospodarskog centra.
Otkrijete zašto se projektanti i arhitekti oslanjaju na ovaj sustav:
