Sustavi vatrodojave i odimljavanja: diskretni čuvari sigurnosti na fakultetu
- Foto: Marko Radoš
Pravovremena detekcija i signaliziranje pojave požara čine provjeren i pouzdan sustav za dojavu požara (vatrodojava) jednim od vitalnih rješenja za održavanje sigurnosti te zaštitu ljudi i imovine u stambenim i poslovnim objektima.
Sustavi vatrodojave omogućuju rano otkrivanje požara, čime se osigurava brza reakcija vatrogasnih službi, s ciljem sprečavanja širenja požara na veće područje te zaštite ljudskih života i imovine od stradavanja.
Ugradnja sustava vatrodojave, ali i drugih naprednih sigurnosnih rješenja poput sustava za odvodnju dima i topline (odimljavanje), nezaobilaznog sastavnog dijela preventivne zaštite od požara, dobiva još više na važnosti u uvjetima sve učestalijih vremenskih ekstrema i povećane elektrifikacije uslijed prelaska na zelene i moderne tehnologije, a zbog čega su objekti u kojima danas boravimo i radimo, više nego ikad, izloženi povećanom riziku od izbijanja požara.
Kako funkcioniraju ovi sustavi, od kojih se elemenata sastoje, gdje se i kako ugrađuju, održavaju, doznat ćemo na primjeru zgrada Paviljona IV i aneksa koje Fakultet šumarstva i drvne tehnologije dijeli s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, a u sklopu čije je cjelovite obnove tvrtka ELEKTRO-LOG d.o.o. projektirala i izvela sustave vatrodojave i odimljavanja.
Sve počinje od Elaborata zaštite od požara
"Sustavi vatrodojave služe za rano otkrivanje i signalizaciju požara; već u ranoj fazi signaliziraju pojavu dima, što omogućuje pravovremenu reakciju u slučaju izbijanja požara. U najboljem scenariju, cilj je reagirati u roku od nekoliko minuta te provjeriti alarmiranu zonu, kako bi se utvrdilo radi li se o stvarnoj opasnosti ili lažnoj dojavi", objašnjava nam Karolina Balog, ovlaštena inženjerka elektrotehnike i projektantica u tvrtci ELEKTRO-LOG.
U Hrvatskoj je obveza ugradnje sustava za dojavu požara regulirana Zakonom o zaštiti od požara te pratećim pravilnicima koji definiraju obvezu ugradnje ovog sustava u poslovne, industrijske i stambene objekte, ovisno o njihovoj veličini i namjeni.
"Sve kreće od Elaborata zaštite od požara u kojem se radi analiza požarne opasnosti i svih ostalih parametara koji onda definiraju postoji li na određenoj građevini potreba za ugradnjom sustava vatrodojave u pojedinim požarnim sektorima ili ne. Primjerice, privatne kuće i stambene zgrade do određene kvadrature u pravilu nisu obvezne imati sustav vatrodojave prema važećim propisima", navodi Karolina.
Detnov i Gretsch-Unitas sustavi – garancija kvalitete, pouzdanosti i sigurnosti u svakom projektu
Da bi se uopće smio ugrađivati, sustav vatrodojave i sve njegove komponente moraju udovoljavati odredbama niza normi i sigurnosnih standarda kao što su EN 54 i njemačke norme DIN VDE 0833, a koje, dodaje Karolina, sadrže detaljnije upute za projektiranje, ugradnju i održavanje sustava vatrodojave, čime se ujedno osigurava kvaliteta, pouzdanost i sigurnost u svakom realiziranom projektu.
U svijetu postoji velik broj uređaja namijenjenih ranom otkrivanju požara, no nisu svi uređaji jednaki, kao ni njihova pouzdanost, a pouzdanost je nešto što se ne smije dovoditi u pitanje, ističu u ELEKTRO-LOG-u.
Upravo zato tvrtka zastupa i distribuira renomirani svjetski brend Detnov koji više od 25 godina djeluje u brojnim zemljama na tržištu sustava za dojavu požara. U zgradi Paviljona IV i aneksa ugrađen je Detnov adresabilni sustav vatrodojave, s kojim u sprezi radi sustav odimljavanja istaknute njemačke grupacije Gretsch-Unitas.
Napredna Detnov i Gretsch-Unitas rješenja garantiraju maksimalnu sigurnost objekata te su prilagođena specifičnim zahtjevima svakog prostora, a imali ste ih prilike upoznati još u našem tekstu o rekonstrukciji karlovačke Oružane.
16.000 kvadrata, 14 petlji, 1100 elemenata
Sa svojih 16.000 kvadrata, zgrade Paviljona IV i aneksa predstavljaju dosad najveći projektirani i ugrađeni sustav vatrodojave na kojem je ELEKTRO-LOG-ov tim imao prilike raditi. Usporedbe radi, na prosječnom objektu obično je 100 elemenata sustava povezano u dvije petlje. Na Šumarskom fakultetu radilo se o brojci od čak 1100 elemenata povezanih u 14 petlji. Kako je petlja ograničena dužinom, svaka je etaža bila podijeljena na tri petlje.
"Nemoguće je bilo izvesti cijelu etažu kao jednu petlju pa je tako na kraju projektirano 11 petlji u Paviljonu IV i tri u aneksu", kaže projektantica.
Postojalo je čak 16 radnih verzija nacrta i onda tijekom izvođenja još nekoliko korigiranih s različitim tehničkim i investitorskim zahtjevima.
"Naime, u fazi projektiranja često se još uvijek ne znaju sve izvršne funkcije i međusobne povezanosti sustava: odimljavanje, kontrola pristupa, ventilacija, protupožarne zaklopke, požarni rad dizala i sl. Tijekom izvođenja često se dogode promjene, primjerice, postavljanje spuštenog stropa ili pregrađivanje prostorije, što zahtijeva dodatne korekcije projekta“, pojašnjava Karolina.
Adresabilni elementi sustava: centralni uređaj, detektori, ručni javljači, I/O moduli, alarmne sirene
Adresabilni sustav vatrodojave sastoji se od adresabilne petlje s adresabilnim elementima. Pojednostavljeno rečeno, svaki element petlje ima svoju adresu, što sustavu omogućuje javljanje točne lokacije alarma, odnosno požara unutar građevine.
"Kada se oglasi alarm, na centrali piše adresa elementa i naziv prostorije radi lakše lokacije alarma", dodaje Karolina. Upoznala nas je i s nekim osnovnim značajkama adresabilnih elemenata sustava ugrađenih u obnovljenim zgradama.
Centralni uređaj
Centralni uređaj ima funkciju kontrole i upravljanja sustavom vatrodojave i aktiviranja sustava za signalizaciju (alarmne sirene). Centrala omogućava pohranjivanje informacija događaja u sustavu, a koje se prikazuju na LCD ekranu. Smješta se na pristupačno mjesto koje ne smije biti zaključano, najčešće u vatrootporni ormar (kao u karlovačkoj Oružani), a koji u slučaju Šumarskog nije bio potreban jer se cijela elektroprostorija vodi kao zaseban požarni sektor. Put od prilaznog mjesta vatrogasne tehnike do centrale vatrodojave mora biti označen putokazima D1 i D2.
Na objektu će se vršiti 24-satno dežurstvo - prosljeđivanje signala alarma na Upravnu zgradu fakulteta (porta). Rezervno baterijsko napajanje osigurava nesmetan rad cijelog sustava u trajanju od 30 sati u normalnom režimu i 30 minuta u alarmnom režimu rada.
"Centralni uređaj u sebi sadrži bateriju jer je propisano da u slučaju ispada niskonaponske mreže 230 V/50 Hz iz napajanja, baterije moraju osigurati rad sustava u narednih 30 sati ako postoji dežurna osoba kod centrale, odnosno 72 sata ako nema prisutne dežurne osobe na objektu."
Kako se radi o modularnoj centrali, osigurana je i kutija za proširenje, također s rezervnim baterijskim napajanjem.
"Kod kompaktne centrale je unaprijed definirano je li s jednom, dvije, maksimalno osam petlji, dok se kod modularne centrale, kakvu imamo na Šumarskom, ugrađuju kartice za proširenje petlje, gdje je moguće ići do ukupno njih 32."
Detektori požara
Sastoje se od glave i podnožja, a prema načinu detekcije mogu biti optički, termički te optičko-termički. Optički detektori reagiraju na pojavu dima pomoću komore s izvorom i senzorom svjetlosti. Termički detektori reagiraju na porast temperature, točnije prelaskom zadanog temperaturnog praga (npr. 58°C ili 78°C) ili naglom promjenom temperature u kratkom vremenu (tzv. diferencijalni detektori). Optičko-termički detektori kombiniraju oba principa pa reagiraju i na dim i na toplinu, što povećava pouzdanost u različitim vrstama požara.
Paralelni indikator
Izvan prostora u kojem se nalazi detektor, a to je najčešće iznad vrata ili na stropu prostorije, ugrađuje se paralelni indikator. Ova mala LED-ica signalizira aktivaciju detektora koji se nalazi unutar prostora koji možda nije vidljiv (npr. strojarnica, spušteni strop, ventilacijski kanal i sl.). Kad detektor prijeđe u alarmno stanje, paralelni indikator s upaljenom crvenom LED-icom olakšat će osoblju koje dolazi u intervenciju lociranje mjesta požara.
Ručni javljači požara
Crvene su boje i prepoznatljivog oblika, smještaju se na vidljivim mjestima i kod izlaznih puteva, na visini 1,5 metar od poda. Osobi koja prva uoči požar omogućuju jednostavno aktiviranje alarma i pokretanje evakuacije. Nakon aktivacije, resetiraju se posebnim ključem.
Alarmne sirene
Svojim prodornim zvukom efikasno i pouzdano obavještavaju korisnike zgrade na postojeću opasnost. Razlikuju se prema vrsti ugradnje: sirene za unutarnju ugradnju, za vanjsku ugradnju s IP65 zaštitom, sirene s bljeskalicom ugrađene u podnožju javljača. Ove sirene prepoznatljive su po tonu i boji, što ih razlikuje od eventualno ugrađenih sirena drugih sustava unutar objekta.
I/O moduli
Unutar petlje nalazi se i I/O modul koji omogućava povezivanje s izvršnom ili prihvatnom funkcijom drugog sučeljenog sustava, npr. požarni rad dizala, sustav odimljavanja, sustav kontrole pristupa, zatvaranje protupožarnih zaklopki itd.
"Kabel s modula povezuje se, primjerice, na centralu sustava odimljavanja, čime se omogućava međusobna komunikacija (tzv. sprega) između sustava i djelovanje u slučaju aktivacije alarma", objasnila nam je Karolina.
Jednom kad se oglasi alarm...
Sad kad smo upoznali elemente sustava, provjerimo kako će funkcionirati u praksi jednom kad se oglasi alarm. Evo što nam je Karolina ispričala:
"Prvo dolazi signal da se javio predalarm. Taj predalarm javlja centrali oznaku elementa (adresu i broj petlje), zonu i ime prostorije, te u određenom vremenu – definiranim Planom alarmiranja koji je obvezan kod svake centrale - dežurna ili odgovorna osoba treba uočiti signaliziranje predalarma."
Predalarm služi za rano upozoravanje na potencijalnu opasnost, prije nego što se aktivira pravi alarm, čime se omogućuje brza reakcija i provjera stanja u prostoru. Nakon što prihvati predalarm, dežurna ili odgovorna osoba odlazi do lokacije koja je napisana na centrali i provjerava radi li se o lažnom alarmu ili stvarnom požaru.
"Ako se potvrdi požar, osoba može aktivirati ručni javljač, iako sustav automatski prelazi u stanje alarma u roku od 3 - 5 minuta. Ako je lažni alarm, osoba se vraća na centralu i resetira sustav. Dojava vatrogascima ide automatski čim se dogodi stanje alarma i zato, kad je osoba u prostoriji i vidi da se radi o pravom požaru, u praksi se koristi najbliži ručni javljač kako bi se ubrzala reakcija."
Istovremeno se aktiviraju svi sustavi povezani preko I/O modula.
"To znači da se aktiviraju izvršne funkcije gdje se, ovisno o veličini objekta i zahtjevima, može programirati vremenska odgoda, recimo, da lift ne prelazi automatski u požarni režim rada, već da još neko vrijeme bude u funkciji kako bi se njime omogućila evakuacija ljudi. Po isteku te odgode, lift se spušta u prizemlje, otvara vrata i izlazi iz funkcije (vrata ostaju otvorena sve dok se ne resetira sustav) i evakuacija je moguća samo kroz evakuacijska stubišta."
Sustav odimljavanja: brzo odvođenje dima i topline za sigurnu evakuaciju korisnika
U zgradama je predviđen Gretsch-Unitas (GU) suvremeni sustav za odvod dima i topline, zajedno s ručnim javljačima, tipkalima za provjetravanje, potrebnim relejima unutar centrala, senzorom za vjetar i kišu (meteo stanica), motorima za otvaranje prozora u prizemlju i na najvišem katu te mikroprocesorskim kompaktnim centralama. U pravilu, ovaj sustav služi za odvođenje dima i topline na vrhu objekta, dok u prizemlju osigurava dotok svježeg zraka.
"Cilj sustava odimljavanja je ukloniti dim i topli zrak iz prostora - najčešće su to stubišta i zajednički dijelovi zgrade - kako bi se omogućila sigurna evakuacija ljudi u slučaju požara. Slično sustavu vatrodojave, i sustav odimljavanja ima svoju centralu te ručne javljače, koji se moraju nalaziti u prizemlju i na najvišem katu objekta. Ako je sustav zaseban, odnosno ako na objektu postoji samo sustav odimljavanja, a nije automatski aktiviran putem detektora smještenog na vrhu stubišta, tada ga prilikom dolaska aktivira - pristiskom ručnog javljača - prisutna osoba ili vatrogasci", objašnjava Karolina.
Na vrhu stubišta najčešće se ugrađuju krovne kupole ili, kao u slučaju Šumarskog, prozori, a dio sustava su i spomenuta tipkala za provjetravanje.
"Kada nije aktiviran sustav odimljavanja, ova ugrađena tipkala omogućuju korisniku, po potrebi, otvaranje prozora radi provjetravanja prostora ili njihovo zatvaranje."
Ispitivanje sustava svakih godinu dana, servisiranje svakih pola godine
Ispitivanje funkcionalnosti sustava provodi se prilikom puštanja u rad, a zatim svakih godinu dana. Servis je obvezan svakih šest mjeseci i tada se pregledavaju i analiziraju događaji zabilježeni na centrali.
"Centrala sustava vatrodojave može pohraniti do 6.000 događaja, što omogućuje detaljno praćenje svih aktivacija u radu sustava. Uz spomenuti obvezni Plan alarmiranja, kod centrale se mora nalaziti i Knjiga održavanja u koju je korisnik dužan upisivati dnevne, tjedne, mjesečne izvještaje o tome je li se sustav aktivirao, je li došlo do greške, kvara, lažnog alarma i sl. Knjiga se pregledava prilikom redovitog servisa sustava, a u slučaju da je, primjerice, neki detektor više puta zabilježio lažni alarm, servisni tehničar detaljnije provjerava upravo taj element, uz cjelokupni sustav."
Redovito održavanje sustava vatrodojave i odimljavanja zakonski je propisano te predstavlja ključan dio osiguranja njihove pouzdanosti, napominje Karolina.
"Sustav mora biti funkcionalan u svakom trenutku, jer o njemu ovisi sigurnost ljudi i imovine. Zato su propisani periodični pregledi i ispitivanje, kojima se provjerava ispravnost svih detektora, sirena, modula i napajanja."
Podrška ELEKTRO-LOG tima u svim fazama: od projektiranja i izvođenja do ispitivanja i održavanja
Bilo da se radi o potrebi uvođenja sustava za dojavu požara, sustava za odvodnju dima i topline ili sustava za detekciju zapaljivih plinova i tekućina, a koji je također ključan za sigurnost u raznim sektorima, ELEKTRO-LOG će osigurati svojim klijentima podršku u svim fazama: od projektiranja određenog sustava do njegovog izvođenja, ispitivanja i održavanja.
„Ako se, primjerice, radi o potrebi projektiranja sustava vatrodojave u objektu koji još nije izveden, nacrtni dio se odrađuje u AutoCAD-u, a paralelno se pripremaju troškovnici. U slučaju postojećeg objekta, najprije se ide u njegov obilazak, uspoređuje se jesu li arhitektonski nacrti (stropovi, zidovi, vrata, itd.) isti kao što je izvedeno. Nakon toga se izrađuje kompletan projekt vatrodojave koji sadrži sve potrebne tehničke podatke za izvođenje, dok troškovnik obuhvaća dobavu, isporuku, montažu i spajanje opreme, zatim dobavu, isporuku i polaganje instalacija te programiranje i puštanje u rad sustava.“
U slučaju kada se radi o potrebi izvođenja radova, a već postoji projektna dokumentacija s troškovnikom, naručitelj šalje upit za ponudu.
„Mi tada ispunjavamo ponudu s našom opremom i radovima, i ako se posao ugovori, slijedi izvođenje sustava. Nakon završetka radova izrađujemo svu primopredajnu dokumentaciju za naručitelja, a krajnjem korisniku nudimo održavanje tih sustava prema zakonskoj obvezi", zaključno je pojasnila projektantica Karolina Balog.
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom ELEKTRO-LOG d.o.o.
