Projektni izazov cjelovite obnove i opremanja 16.000 kvadrata obrazovne infrastrukture
- Foto: Marko Radoš
U trenutku našeg posjeta sitno se brojalo do konačnog useljenja u zgradu Paviljona IV Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Stvari su se vraćale na svoje mjesto, prostorije čistile, namještaj raspoređivao. Preostalo je bilo dovršiti polaganje opločenja u okolišu i ozelenjavanje travnatih površina.
U međuvremenu, na zadovoljstvo studenata i profesora, početkom nove akademske godine počela je redovita nastava u novoobnovljenim falkultetskim prostorima u Svetošimunskoj 25 u Maksimiru.
"Uspješnim završetkom cjelovite obnove Paviljona IV značajno su unaprjeđeni uvjeti za istraživački rad znanstvenika i suradnika, a posebno uvjeti studiranja naših studenata. Zahvaljujem se svima koji su doprinijeli uspješnom završetku ovog izuzetno zahtjevnog projekta", poručio je putem egradnje Josip Margaletić, prof.dr.sc., dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije koji je bio nositelj projekta cjelovite obnove.
Cjelovita obnova zgrada Paviljona IV i aneksa s toplom vezom
Najveća zgrada unutar fakultetskog paviljonskog sklopa nekadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, čija dva odjela od 1960. djeluju kao samostalni fakulteti, pretrpjela je značajnu materijalnu štetu uslijed zagrebačkog i naknadnog petrinjskog potresa. Konstatiralo se da je neophodno seizmičko ojačanje konstrukcije kako bi se povećala potresna otpornost zgrada Paviljona IV i južnog aneksa s toplom vezom. Iz Fonda solidarnosti i Mehanizma za oporavak i otpornost EU osigurano je gotovo 24,5 milijuna eura za projekt cjelovite obnove koja je startala s radovima 2023. godine. Kako se zgrade nalaze unutar zaštićene cjeline Park Maksimir, tijekom radova velika je pažnja posvećena očuvanju okolnog šumskog prostora te je, sukladno zahtjevima konzervatora, izrađen projekt krajobraza.
Svaka obnova je jedinstvena i izazovna na svoj način
Za arhitekticu Ivanu Kosier-Czeisberger iz Jurcon projekta to je značilo manevriranje između dva velika gradilišta – u Svetošimunskoj 25 i Ilici 85 gdje je vodila, kako ste imali prilike čitati na egradnji, cjelovitu obnovu matične zgrade Akademije likovnih umjetnosti. Bilo je neizbježno upitati je koja je obnova bila zahtjevnija.
"Bilo koja obnova, kao i svaki novi projekt, ima svoje sličnosti i razlike. Svaki je na svoj način jedinstven i izazovan i svaki je u nekom drugom segmentu jednostavniji ili kompliciraniji. Jedina veća razlika između projekta obnove zgrada Šumarskog fakulteta i obnove zgrade Akademije likovnih umjetnosti je da zgrade Šumarskog fakulteta nisu pojedinačno kulturno dobro te ne podliježu pod ingerenciju Gradskog zavoda za zaštitu. Time su nam u oblikovnom dijelu i dijelu intervencija u podjeli postojećih prostora mogućnosti bile slobodnije”, odgovorila nam je glavna projektantica ove dvije obnove.
S druge strane, sklop zgrada koje su bile predmet obnove Šumarskog fakulteta, a kojima se u manjoj mjeri služi i Agronomski fakultet, impozantne je kvadrature - 16.000 m², što je površinom skoro tri zgrade Akademije, istaknula je. U njima se odvija više tehnoloških procesa, nalaze se laboratoriji različitih namjena, predavaonice, uredski i ostali pomoćni prostori.
"Laboratoriji se nalaze većinom u podrumu i nešto manje po katovima, nekoliko predavaonica smješteno je u većim prostorijama, dok su sve manje prostorije uredski prostori. Iako zgrada ima dva korisnika i nekoherentnu strukturu u smislu namjene, međusobno sve dobro funkcionira, rekla je arhitektica.
Među prvim većim zgradama s armirano-betonskim elementima na našim prostorima
Zgrada Paviljona IV podijeljena je na pet dilatacija. Osnovni korpus zgrade pruža se okomito na Svetošimunsku cestu, dok je aneks zgrade s toplom vezom i zatečenom velikom predavaonicom izveden naknadno s južne strane kao zasebna cjelina.
O povijesti njihove gradnje više možete pročitati u znanstvenom radu „Paviljonski sklop Poljoprivredno-šumarskog fakulteta”, autorice mr. sc. Zrinke Barišić Marenić, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. objavljenom 2005. u znanstvenom časopisu za arhitekturu i urbanizam „Prostor”. Mi ćemo izdvojiti da je izgradnja Paviljona IV, tzv. glavne i završne zgrade spomenutog sklopa, počela tijekom Drugog svjetskog rata. Autorstvo zgrade, koja postavom presijeca osnovnu os sklopa, nije poznato a arhivski dokumenti nisu pronađeni. Zgrada Paviljona IV dovršena je tek poratnih godina i useljena 1949. godine. Unutrašnje uređenje južnog aneksa s velikom predavaonicom izvedeno je 1953. godine prema projektu arhitekta Radovana Nikšića.
„Interesantno je da je zgrada Paviljona IV jedna od rijetkih zgrada većih proporcija iz tog doba s armirano-betonskim skeletom i sitnim tebrom u međukatnim konstrukcijama. Naime, dugačka je 143 metra, a široka 17 metara", dodala je Ivana.
Još jedna zanimljiva činjenica: glavni ulaz u zgradu Paviljona IV nekad se nalazio s južne, a ne s današnje sjeverne strane.
"Na nekadašnji južni glavni ulaz, čiji se oblikovni elementi još uvijek mogu vidjeti, 50-ih se dozidala topla veza sa zgradom južnog aneksa unutar koje se nalazila velika amfiteatralna dvorana. U zatečenom stanju, topla veza između te dvije zgrade bila je samo prizemna i to s visinskom razlikom u smislu da je pod prizemlja paviljona bio viši od poda prizemlja tople veze i aneksa."
Maksimalno očuvanje i uređenje postojećeg, izvornog stanja zajedničkih dijelova vanjštine i unutrašnjosti zgrade
Projektom cjelovite obnove predviđene su intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura – oblika građevine, gabarita, oblikovnih elemenata pročelja...
Obje građevine trebale su se rekonstruirati tako da se uklone svi zatečeni elementi do nosive konstrukcije, uključujući i svi razvodi instalacija, i to na minimalno invazivni način koji će omogućiti intaktnost svih očuvanih graditeljsko-obrtničkih elemenata i izvornih obilježja.
Sanacija konstrukcije zgrade Paviljona IV podrazumijevala je obnovu zatečenih materijala i građe: injektiranje pukotina u zidovima i nadvojima, primjena FRCM mrežica radi dodatnih mehaničkih ojačanja, dodavanje armature u sljubnicama i umetanje metalnih sidara na mjestu pukotina. Također se izvela površinska sanacija AB elemenata konstrukcije reparaturnim mortom, kao i kompletna zamjena krovne konstrukcije i ojačanje temeljne konstrukcije.
Radi povećanja potresne otpornosti na elementima konstrukcije na zgradi Paviljona IV dodani su novi armirano-betonski zidovi u poprečnom smjeru građevine, nove armirano-betonske jezgre liftova, kao i novi armirano-betonski elementi (stupovi i grede) na mjestu dilatacija, tj. spoja s toplom vezom. Na sitnorebričastim međukatnim konstrukcijama izvedene su tlačne armirano-betonske ploče po svim etažama.
Prilikom rušenja planiranih dijelova konstrukcije zgrade aneksa i tople veze ustvrdilo se da je konstrukcija u lošem stanju te je donesena odluka o njezinom kompletnom uklanjanju i izvedba zamjenske armirano-betonske konstrukcije.
Izvedba dodatnog spoja Paviljona IV i aneksa – jedina dodatna intervencija na pročeljima
Kao što je već istaknuto, osnovna ideja bila je maksimalno zadržati izvorno vanjsko oblikovanje te su radovi bili usmjereni na uklanjanje naknadno dodanih neprimjerenih elemenata na pročeljima (npr. vidljivog razvoda instalacija ventilacije).
"Na ravnom krovu tople veze planiran je dodatni spoj koji povezuje zgradu Paviljona IV i aneksa na drugom katu u vidu ostakljenog prolaza sa svih strana, s čeličnom nosivom konstrukcijom i zaštitom od sunca u obliku unutarnjih rolo sjenila s vodilicama na elektromotoru, postavljenih na frontama i na krovu. Taj spoj jedina je dodatna intervencija na pročeljima u odnosu na zatečeno stanje."
Prenamjena amfiteatralne dvorane u dvije knjižnice
Prostori su uglavnom zadržani u odnosu na zatečeno stanje, s manjim korekcijama spajanja ili razdvajanja, većinom uredskih prostora s vratima. Jedini značajniji i veći zahvat napravljen je u dijelu zgrade aneksa gdje se prostor amfiteatralne dvorane po etažama podijelio u dvije cjeline s galerijama te prenamijenio u knjižnicu Agronomskog fakulteta u prizemlju i knjižnicu Šumarskog fakulteta na 2. katu.
“Mi smo prostor amfiteatralne dvorane, koja duži niz godina nije bila u funkciji, prenamijenili tako da smo izveli još jednu dodatnu međukatnu konstrukciju i napravili dvije knjižnice – jednu za potrebe Agronomskog, drugu za potrebe Šumarskog fakulteta. Također, zahvaljujući projektiranoj ostakljenoj vezi na krovu postojeće, korisnici Šumarskog fakulteta sada imaju ostvarenu direktnu vezu s knjižnicom i laboratorijima na istoj etaži zgrade aneksa."
Energetska obnova
Cijeli fasadni plašt obložen je ETICS sustavom fasade debljine 15 cm, dok je sva vanjska stolarija planirana s prekinutim toplinskim mostom i s dvostrukim IZO staklom. Armirano-betonska ploča na tlu je kompletno izolirana, a krovna ploha u cijelosti rekonstruirana s ugradnjom toplinske izolacije.
"Plin je zadržan kao energent, što ne ulazi u energetsku obnovu, ali je preko stropnih ventilokonvektora uvedeno dodatno hlađenje, djelomično grijanje i kondicioniranje zraka u svim prostorima. Time se za 50 % smanjila dotadašnja potrošnja plina kao energenta za grijanje te osigurala dodatna ušteda."
Poboljšana zaštita zgrada od požara
Osim hidrantske mreže, inicijalno na zgradama nije bilo elemenata zaštite od požara, kao ni protupožarnog sektoriranja ni pregrađivanja. Prilikom obnove izrađen je Elaborat zaštite od požara te su svi elementi požarne zaštite izvedeni prema projektu, a svi požarni sektori protupožarno pregrađeni, navodi arhitektica.
Unutarnja hidrantska mreža je rekonstruirana, postavljeni su vatrogasni aparati i svi ostali elementi i oznake evakuacije. Uveden je sustav za dojavu požara (vatrodojava) te odvodnju dima i topline (odimljavanje), za čije je projektiranje i izvedbu bila zadužena tvrtka ELEKTRO-LOG d.o.o., a čija ćemo rješenja predstaviti u jednom od narednih tekstova. Vrata na hodnicima te prozori na požarnim stijenama i na rubovima sektora vezani su na vatrodojavnu centralu te se po potrebi, u slučaju incidentne situacije, zatvaraju ili otvaraju.
Oblikovanje i opremanje interijera: naglasak na drvenim elementima
Oblikovanje interijera ovisilo je o namjeni prostora.
„Uz konstruktivne zahvate, najveći izazov obnove bio je uklopiti završne materijale u tehnološki proces same zgrade, kako estetski tako i funkcionalno, s obzirom na to da namjena prostora nije jednoznačna, već varira od uredskih prostora, knjižnica, laboratorija raznih namjena i predavaonica. Kako svaka od navedenih funkcija prostora unutar zgrade traži i specifične završne obrade, najteže je bilo uskladiti pojedine elemente kako bi se konačno dobio dojam oblikovno jedinstvene cjeline“, navela je arhitektica.
Zidovi i podovi u sanitarnim prostorima obložili su se keramičkim pločicama, a između sanitarnih elemenata ugradile lagane pregrade iz kompakt laminatnih ploča za interijer.
U predavaonicama, uredima i laboratorijima obloge podova variraju, od veće formatnih parketnih daski, epoxy premaza do keramičkih pločica, opet ovisno o namjeni prostorije.
Ulazni hol s pripadajućim prostorima oblikovan je kao jedinstveno uređen prostor. Zatečeni terrazzo pod zamijennjen je keramičkim pločama većeg formata i terrazzo izgleda, postavljenim na svim komunikacijskim površinama u zgradi, osim na onima na kojima se zadržao zatečeni postojeći terrazzo, a to su glavno i dva sporedna centralna stubišta u zgradi Paviljona IV.
„Postojeća stubišta svojim su oblikovanjem definitivno glavni akcent zgrade zbog čega sam inzistirala da se maksimalno zadrži njihovo originalno oblikovanje, što je uključivalo i zadržavanje završnih obloga. Jedino smo ograde stubišta morali povisiti jer su bile preniske – oko 75 cm i to smo izveli tako da smo na postojeće vertikale zavarili dio cijevi i dodali još jednu horizontalu na polovici visine.“
U dijelu centralnog stubišta i glavnih hodnika zidovi su djelomično obloženi akustik drvenim lamelama od svijetlog hrasta različitih širina obloge s ugrađenom linijskom rasvjetom kako bi se vizualno skratila dužina hodnika i poboljšala akustika.
„Akustik paneli s ili bez linearne rasvjete postavljeni su na putovima komunikacije iz dva razloga. Jedan je poboljšanje akustičkih svojstava u prostorima s pretežito ravnim plohama gdje se očekuje veća buka, a pri tome i jeka, dok je drugi čisto estetske prirode u smislu vizualnog skraćenja velike dužine hodnika i unošenja dodatnog „toplog" elementa na hladne i ravne zidove.“
Projekt opremanja uključivao je izradu tipskog namještaja prema prijedlogu Šumarskog fakulteta te razmještaj istog u predviđene prostore. Namještaj koji se izrađivao prema nacrtima iz projekta opremanja uključivao je visoke ormare s vratnicama iz punog drveta, niske ormare s vratnicama iz punog drveta, kao i staklenim vratnicama, ladičare i stolove. Kako se u oblikovnom dijelu pristupilo upotrebi što više drvenih elemenata u interijeru, tako je i planirani namještaj izveden iz drveta.
„Drveni elementi, bilo da su dijelovi prozora, vrata, podnih obloga, akustik obloga ili namještaja, zaštićeni su samo prozirnim mat ili polu mat lakom kako bi ostala vidljiva struktura prirodnog drveta."
Pohvala dobavljačima i podizvođačima: profesionalno ugrađeni drveni elementi odlične kvalitete
Upravo su drveni elementi rješenja s kojima je projektantica u obnovi posebno zadovoljna.
"Od kvalitetnijih elemenata ugrađenih unutar ove obnove izdvojila bih svakako drvo-aluminij prozore koji ne samo da su estetski privlačni, nego su im i tehničke karakteristike izvrsne."
Također pohvaljuje podizvođača za drvene obloge čiji su majstori, kaže, posao odradili vrhunski, kao i dobavljača i podizvođača za drvene podove.
„U cijelosti gledano, svi drveni elementi su odlične kvalitete i profesionalno ugrađeni, a s obzirom na to da je cilj bio naglasiti prirodno drvo koliko je to maksimalno moguće, isto će svojim izgledom u konačnici oplemeniti cjelokupni dojam", ističe arhitektica.
Ugodno i kooperativno okruženje – dodatan motivacijski faktor
Riječi hvale ima i za Vjekoslava Živkovića, izv. prof. dr. sc., voditelja projekta obnove, a s kojim je ostvarila izvrsnu suradnju tijekom realizacije.
"Kolega Vjekoslav pokazao je da dobro vlada građevinskom problematikom, ali što je važnije, uvijek je odvojio vrijeme za dogovore i suradnju, kao i za rješavanje svih upita s naše strane i od strane ostalih sudionika u gradnji. Ne moram posebno naglašavati da rad u tako ugodnom i kooperativnom okruženju predstavlja i dodatan motivacijski faktor", komentirala je arhitektica, izrazivši nadu da će ishod obnove ispuniti očekivanja sadašnjih i svih budućih korisnika.
"Put do useljenja u potpuno obnovljenu zgradu bio je izazovan, ponekad i neizvjestan, međutim, zahvaljujući kvalitetnoj suradnji sa svim sudionicima u gradnji uspješno smo priveli kraju ovaj veliki projekt", dodao je Živković.
Zahvaljujemo tvrtki ELEKTRO-LOG d.o.o. što je podržala našu reportažu o cjelovitoj obnovi zgrada Paviljona IV i aneksa Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije i Agronomskog fakulteta
