Sanacija Paškog mosta

Krajem 2019. započeli su radovi na sanaciji Paškog mosta, radi oštećenja uzrokovanih ponajprije korozijom i dotrajalošću betona. Razgovarali smo sa izvođačima koji rade na sanaciji mosta, konzorcijem Spegra inženjering d.o.o. i Spegra d.o.o.

 

Možete li nam kazati što je sve obuhvaćeno sanacijom Paškog mosta te zašto je bila potrebna?

Paški most je lučni most, kojim je otok Pag spojen s kopnom u području Ljubačkih vrata, a koji je sagrađen 1968. godine. Po tipu nosivog sklopa radi se o lučnom mostu s lukom raspona 193,2 m i strelice 27,6 m. Luk se sastoji od tri komore, u sredini raspona je vanjskih dimenzija 10x4 m te se prema petama blago širi, a visina luka se smanjuje prema petama 2,3m. Most je smješten u vrlo agresivnoj tj. maritimnoj sredini te je često izložen utjecaju vjetra/bure koja direktno doprinosi brzini razvoja korozije, uzrokujući njegovo ubrzano razaranje.

Na lukovima mosta su uočena sljedeća oštećenja: pukotine sa tragovima hrđe (korozija armature), raspucavanje morta i odlamanje betona s vidljivom korodiranom armaturom. Nadalje, prijelazne naprave na dilatacijama rasponske konstrukcije mosta su oštećene, te je time uzrokovano oštećenje ploče mosta, čelične konstrukcije, njenih ležajeva, oštećenje betonske konstrukcije upornjaka i nadtjemene konstrukcije luka. Navedena oštećenja se reflektiraju i na površini kolnika čime se umanjuje i sigurnost prometa. 

Provedenim ispitivanjima je utvrđeno da je koncentracija klorida u svim ispitanim armiranobetonskim elementima visoka. Rezultati mjerenja propusnih svojstava zaštitnog sloja betona pokazali su da ugrađeni beton pored visoke čvrstoće ima relativno veliku sposobnost apsorpcije, što pogoduje brzini prodora klorida. Zbog svega prethodno navedenog može se zaključiti kako materijal kojim je građen most Pag ima lošija svojstva u smislu trajnosti betona.

Shodno svim pregledima i ispitivanjima izrađeno je projektno rješenje sanacije koje obuhvaća sanaciju armirano betonske konstrukcije, koja se bazira na potpunoj sanaciji zaštitnog sloja betona i zaštiti armature od korozije te zaštiti od prodora agresivnih tvari iz okoliša. Pristupa se i sanaciji naglavne grede stupa, koja je u jako lošem stanju, sanaciji i obnovi upornjaka te sanaciji prijelaznih naprava. Također se uspostavlja sustav monitoringa konstrukcije putem korozijskih senzora, čijom se primjenom mogu ostvariti znatne uštede u pogledu održavanja konstrukcije.

 

Koji je najčešći uzrok propadanja ovakvog tipa?

Korozija armature najčešći je uzrok prijevremenog propadanja i smanjenja uporabnog vijeka armiranobetonskih konstrukcija. Postoje slučajevi u kojima je uzrok sloma armiranobetonske konstrukcije uzrokovan propadanjem konstrukcije zbog djelovanja korozije. U većini slučajeva dosezanje uporabnog vijeka konstrukcije očituje se gubitkom uporabivosti konstrukcije ili njezina dijela, koja se karakterizira kao raspucavanje i odlamanje betona te deformacijama nosivih i nenosivih elemenata.

Rano prepoznavanje znakova degradacija omogućuje pravovremeno donošenje odluka za poduzimanje preventivnih i zaštitnih mjera već u početnim stupnjevima propadanja armiranog betona. Korozija armature bitno utječe na mehanička svojstva armiranog betona, kao npr. gubitak nosivosti konstrukcijskog elementa zbog lokalnog ili jednolikog smanjenja poprečnog presjeka čelične šipke, gubitak nosivosti zbog smanjenja i gubitka prionljivosti između betona i armature te gubitak duktilnosti elementa zbog nejednolike raspodjele poprečnog presjeka uzduž duljine šipke i koncentracije naprezanja povezane sa naglim promjenama u geometriji.

 

Koji se radovi izvode i na koji način? Koliko traje sanacija? Hoće li se nakon toga povećati sigurnost Paškog mosta?

Radovi na sanaciji Paškog mosta se izvode na specifičnom terenu i lokaciji opterećenoj vjetrom, često i olujnim udarima vjetra. Samim meteorološkim uvjetima te uvjetima rada, radovi na velikim visinama te radovi koji se odvijaju uz istovremeno odvijanje prometa na mostu, postavlja pred nas izazov u načinu izvođenja radova. Sama konstrukcija mosta zahtijeva rad na visećim skelama te rad na velikim visinama. Izvode se radovi sanacije armiranobetonske konstrukcije mosta: luka mosta, pete luka mosta, naglavne grede, upornjaka, te sanacija prijelaznih naprava.

Radovi sanacije na luku mosta, peti luka mosta, naglavnim gredama i upornjacima se izvode uklanjanjem oštećenog betona hidrodinamičkim postupkom, sanacijom i antikorozivnom zaštitom armature, ugradnjom reparaturnog morta, injektiranjem pukotina te betoniranjem. Također se izvode radovi ispiranja betonskih površina vodom pod pritiskom, obnovom pasivne zaštite armature te izvedbom trajnoelastičnog premaza. Ugrađuje se sustav korozijskih senzora, referentnih elektroda i senzora temperature, čime se uspostavlja sustav monitoringa konstrukcije. Postojeće prijelazne naprave se uklanjanju  i ugrađuju se nove prijelazne naprave. Svi radovi na sanaciji se odvijaju uz istovremeno odvijanje prometa što je još jedna u nizu specifičnosti uvjeta rada.

Ukupno predviđeno trajanje sanacije mosta je osam mjeseci. Metodama sanacije elementi konstrukcija mosta dovode se u početno stanje, te se samim time utječe na kvalitetu ugrađenog materijala i sigurnost u korišenju.

 

Jesu li u sanaciji korišteni neki specijalni materijali?

Materijali koji se koriste pri sanaciji Paškog mosta su zaštitni premazi, inhibitori korozije, reparaturni mortovi i injekcione smjese. Materijal koji se koristi pri sanaciji, a po svojstvima je specifičniji materijal, je mikroarmirani polimercementni sanacijski beton C 60/75. Mikroarmirani beton je vrsta betona kojem se u procesu proizvodnje betona, u procesu miješanja uz uobičajene sastojke betona dodaju i diskontinuirana vlakna, velike vlačne čvrstoće. Mikroarmirani beton u odnosu na obični beton ima veću vlačnu čvrstoću te time veću otpornost na pucanje, habanje, udar te dinamičko opterećenje.

 

Kad je u pitanju održavanje armirano-betonskog mosta koliko često i u kojem obujmu je potrebno vršiti sanaciju?

Glavni cilj predviđene ugradnje sustava senzora u svrhu uspostavljanja kontinuiranog monitoringa betonske konstrukcije je omogućiti upravitelju konstrukcije da pravovremeno poduzme preventivne mjere zaštite, dakle prije nego što dođe do pojave oštećenja. Općenito, trajnost armiranobetonskih konstrukcija uvelike ovisi o kvaliteti materijala, projektu konstrukcije, kvaliteti izgradnje, primjeni mjera zaštite konstrukcije, agresivnosti okoliša konstrukcije, optrećenjima kojima je konstrukcija izložena i kvaliteti održavanja. Kombinacija tih uvjeta uvelike doprinosi trajnosti konstrukcije te potrebnim budućim sanacijama konstrukcija.

 

---

Autor: Andrijana Jurin, dipl.oec.