Beton: jedini građevinski materijal koji ne uvozimo, a trošimo ga i do tri tone po stanovniku Hrvatske
- Foto: Ivan Čorić
Nakon vode, beton je najkorišteniji materijal na svijetu. Njegova prosječna potrošnja u svijetu iznosi oko 3,5 tone po čovjeku godišnje! U Kini je taj prosjek nešto viši, dok se u Hrvatskoj kreće oko 2,5 do 3 tone po stanovniku. Čak 90 % konstrukcija građevina koje vidimo oko nas su betonske.
"Na svakom se koraku osjeti da naši inženjeri najbolje barataju betonom. Kod nas je glavni građevinski materijal što zbog duge tradicije gradnje betonom – izumljen je krajem 19. stoljeća, a 10 godina od njegovog otkrića već je primijenjen u riječkoj luci - a dijelom i zbog toga što je to jedini materijal koji ne uvozimo. Sve drugo uvozimo pa čak i drvo."
Ovu zanimljivu statistiku o građevinskom materijalu broj jedan u svijetu i Hrvatskoj iznio nam je profesor Josip Galić s Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Povod za naš razgovor bio je izniman događaj: upravo su Arhitektonski i Građevinski fakultet u Zagrebu nedavno stavili temu betona u sam fokus akademske i inženjerske zajednice. U njihovoj zajedničkog organizaciji, Hrvatska je nakon 14 godina ponovno bila domaćin najvećeg i najznačajnijeg kongresa o betonskim konstrukcijama u Srednjoj Europi – CCC 2026.
22 godine predanosti međunarodnoj interdisciplinarnoj razmjeni iskustava i znanja
Tradicija CCC-a (Central European Congress on Concrete Engineering) započela je 2004. godine kada su četiri zemlje osnivačice - Austrija, Hrvatska, Češka i Mađarska - odlučile uspostaviti bližu suradnju i osnovati CCC kao forum za međunarodnu razmjenu iskustava i znanja.
Prvi CCC kongres održan je 2005. u Grazu i od tada se zemlje osnivačice izmjenjuju u njegovom domaćinstvu i organizaciji, u početku je to bilo svake godine, a od 2013. svake druge. Kongres je u Hrvatskoj održan 2008. i 2012., a iste se godine CCC grupi pridružila Poljska kao nova članica.
"Ova je kongres nastao na temelju poznanstava pokojnog profesora Jure Radića koji je organizirao jako puno znanstveno-stručnih konferencija u Hrvatskoj i trudio se povezati nas s drugim europskim zemljama. Jedno od njegovih poznanstva je bilo i ono s profesorom Balaszom iz Mađarske koji je svojevremeno bio predsjednik fib-a, Svjetske federacije za beton. Naime, sve norme koje nastaju u državama, nastaju na temelju kodova za projektiranje betonskih konstrukcije koje daje fib-a. Inače, zemlje Srednje Europe imaju jako slično tržište i tvrtke koje rade su manje više univerzalne poput austrijskog Strabaga", kazao nam je prof. Galić, koji je imao ulogu glavnog organizatora CCC kongresa u Hrvatskoj.
U fokusu održivost, digitalizacija i produljenje životnog vijeka građevina
Prezentirani radovi vodećih stručnjaka iz akademske zajednice i prakse obuhvatili su širok raspon tema iz područja materijala, projektiranja, novih tehnologija u gradnji, održivosti, sanacije, ojačanja i naprednih rješenja u području betonskih konstrukcija.
"Bilo je radova koju su prikazali građevine koje se ističu po određenim posebnostima i primijenjenim tehnologijama do onih koji su se bavili standardnim temama poput primjene umjetne inteligencije, BIM-a, sustavima za proračun... Govorilo se i o prefabrikatima koji će biti, kako je najavljeno, u fokusu idućeg kongresa s obzirom na problematiku nedostatka radne snage. Predstavljen je i niz istraživanja, a koja su u novije vrijeme vezana uz trajnost i emisije CO2, odnosno uz zaštitu okoliša. Zanimljivo je da u području trajnosti nismo imali nijedan rad iz Hrvatske, svi su bili oni stranih stručnjaka. Ne bih rekao da je to tema kojom se ne bavimo, ali nam očito nije toliko prioritetna", komentirao je prof. Galić.
Dva milijuna eura vrijedna šuta: Važno je znati kome će ići materijal od rušenja Maksimira!
U kontekstu održivosti, prof. Galić komentira kako cementna industrija - pa tako i naše tri cementare u Hrvatskoj - ide u smjeru modernizacije i smanjenja CO2, što onda prati i projektiranje betonskih konstrukcija. Ideja je da se koristi što manje betona, a što više reciklažnog materijala.
"Mi već jako dugo tretiramo otpad kao vrijednu sirovinu. Nedavno sam s kolegom komentirao predstojeće rušenje stadiona Maksimir. Bit će raspisan natječaj i jako je važno da se zna kome će ići taj materijal od rušenja. Mnogi to ne mogu shvatiti, ali taj materijal – otpadno željezo, čelik, beton - kao usitnjena sirovina vrijedi dva milijuna eura", istaknuo je prof. Galić.
Davno mu je jedan profesor rekao: Ništa nije neograničeno i ništa nije besplatno.
"Mi moramo shvatiti: jedan agregat je resurs koji je ograničen. Mi trenutačno još imamo stijena, ali u realnosti, taj je resurs ograničen, a isto tako i naš okoliš. Cementna industrija ispušta 7 do 8 % ugljičnog dioksida u svijetu. Da je država, bila bi treći najveći zagađivač, odmah poslije SAD-a i Kine", kaže profesor.
Opatija nije vrhunac, moramo se povezivati s Europom
Izuzetno ga veseli povratak ovakvog tipa konferencije u Hrvatsku, tim više jer je posljednju ovakvog značaja organizirao prof. Radić u Trogiru na temu mostogradnje, a bilo je to davne 2013. godine.
"Mislim da je najvažnije to što polako shvaćamo da naši interni kongresi poput onoga u Opatiji nisu jedina stvar te da se prvenstveno trebamo povezivati i razmjenjivati iskustva s kolegama iz Europe. CCC kongres je potvrdio da su ovakva događanja potrebna, svi su oduševljeni i zato mi je osobito drago što se ovakav tip konferencije vratio u Hrvatsku. Imali smo 132 sudionika i čak 25 prezentacija iz Hrvatske. To je posebno važno jer rijetko koja konferencija u Hrvatskoj ima toliko predstavljenih radova, čak i one međunarodne ih obično imaju do 20", istaknuo je prof. Galić.
Sljedeći CCC kongres održat će 2028. u Austriji, iz koje je CCC priča i krenula.
