Novi urbanizam: povratak tradicionalnog europskog grada

Suvremeno stanovanje u tradicionalnoj strukturi četvrti inspiriranoj povijesnim naseljima
  • Foto: Privatna arhiva Gorana Žurića

Novi urbanizam (New Urbanism) je pokret nastao osamdesetih godina 20. stoljeća kao reakcija na nekontroliranu urbanizaciju gradova. Ovaj pristup planiranju i razvoju temelji se na principima gradnje gradova i mjesta iz prošlosti pa je u njemu naglasak stavljen na mjerilo pješaka, javni prostor i tradicionalnu strukturu četvrti.

Načela Novog urbanizma, napisana u Povelji Novog urbanizma, zamišljena su kako bi ponudila alternativu obrascima gradnje niske gustoće tipičnima za razvoj nakon Drugog svjetskog rata, a za koje se pokazalo da nanose negativne ekonomske, zdravstvene i ekološke utjecaje na zajednice.

Iako je pokret nastao u SAD-u, njegova se načela mogu primijeniti svuda pa tako i kod nas u Hrvatskoj, pogotovo zato jer su na njega utjecali upravo europski gradovi.

U Parizu je nedavno održana konferencija posvećena tradicionalnom urbanizmu (Foto: Privatna arhiva)
Jedan od sudionika konferencije bio je i Leon Krier, poznati luksemburški arhitekt i promicatelj Novog urbanizma u Europi (Foto: Privatna arhiva)

Zapažanjem sam utvrdio da je moguće imati naselja koja imaju riješene sve suvremene potrebe stanovanja kao što su toplinska izolacija, statika ili parkiranje, a da istovremeno imaju privlačnost i osobine starog grada. Naselja na tom tragu gradila su se ili zamišljala do Drugog svjetskog rata, a onda je sve stalo. Kao primjere bih izdvojio gradske četvrti Amsterdama 1920-ih godina ili projekt Eliela Saarinena za širenje Helsinkija.

Kako se kod nas u Hrvatskoj suvremeni tradicionalni urbanizam ignorira te je teško naći ikakav tekst o njemu na hrvatskom jeziku, odlučio sam napraviti seriju objava na LinkedIn-u, sabranih u ovom članku, a u kojima sam preveo i interpretirao 10 principa Novog urbanizma. Ponegdje sam ubacio i primjere iz Hrvatske.

Siguran sam da postoje studenti arhitekture i urbanizma koje bi ovo moglo zanimati i koji znanje o ovoj temi moraju skupljati na internetu pa stoga ovu edukativnu objavu posvećujem njima. Također smatram kako je važno da se i gradonačelnici upoznaju s principima Novog urbanizma.

Susret s Leonom Krierom na konferenciji u Parizu

Princip 1 – prilagođenost pješaku

- većina stvari i usluga dostupna je 10 minuta hoda od kuće i posla
- oblikovanje ulice pogodno za pješake (zgrade u blizini ulice, trijemovi, ulice s drvoredima, parkiranje na ulici, skrivena parkirališta, garaže u stražnjoj ulici, uske, spore ulice)
-pješačke ulice bez automobila u posebnim slučajevima

Ovdje vidimo da je svaki grad nastao pred Drugi svjetski rat zapravo 15-minutni grad i da stare jezgre gradova automatski ispunjavaju ovaj uvjet.

Jedno od najpoznatijih arhitektonskih obilježja u Bologni - arkade (Foto: Privatna arhiva)

Princip 2 – umreženost putova

- međusobno povezana ulična mreža raspršuje promet i olakšava hodanje
- hijerarhija uskih ulica, bulevara i uličica
- visoka kvaliteta pješačke mreže i javnog prostora čini hodanje ugodnim

Ovdje bih istaknuo da je prostor promrežen putovima i cestama, pogotovo sve više kako se približavamo centru naselja.

Karta sjevernog Rima koju je izradio talijanski arhitekt Giambattista Nolli (izvor: Wikipedia)

Princip 3 – mješovita namjena i raznolikost

- mješavina trgovina, ureda, stanova i kuća na jednom mjestu; mješovite namjene unutar naselja, blokova ili zgrada
- raznolikost ljudi po dobi, razini prihoda, kulturi i rasi

Tu je zanimljiva mogućnost da radimo u prizemlju zgrade, a živimo iznad, što smanjuje uporabu automobila.

Londonska četvrt Pimlico (Foto: Privatna arhiva)

Princip 4 – mješovite tipologije stanovanja

- spektar stambenih tipologija, veličina i cijena u neposrednoj blizini

To bi značilo da postoje i veliki i mali stanovi, i velike i male zgrade te socijalno i obično stanovanje kako bi različiti ljudi živjeli na istom području.

Važno je ne raditi čitava naselja socijalnog stanovanja kako ne bi došlo do getoizacije, nego raspršiti socijalno stanovanje po gradu i tako omogućiti bolju integraciju socijalne skupine u društvo.

Linz i London (Foto: Privatna arhiva)

Princip 5 – kvalitetna arhitektura i urbanizam

- naglasak na ljepoti, estetici, osjećaju ugodnosti i stvaranju osjećaja mjesta 
- posebno postavljanje javnih zgrada kao što su tornjevi ili glavna pročelja u osima vizura, javne zgrade u sredini trga (principi Camilla Sittea)
- arhitektura ljudskog mjerila i privlačno okruženje hrane ljudski duh

Pariz (Foto: Privatna arhiva)

U urbanizmu ovdje primjenjujemo umjetničke principe oblikovanja javnog prostora koje je opisao Camillo Sitte. To, na primjer, znači da javne zgrade i njihove vertikale postavljamo u os neke važne ceste.

U arhitekturi ne znači da nužno koristimo jezik klasične arhitekture. To nije nigdje određeno, ali ćemo osjećaj privlačnog mjesta najlakše postići upravo ispravno izvedenom klasičnom arhitekturom. Tu je jako važan obrtnički rad.

Zagreb - Poundbury u Engleskoj - Ljubljana - Zrinjevac (Foto: Privatna arhiva)

Princip 6 – tradicionalna struktura četvrti

- uočljiv centar i rub
- javni prostor smješten u centru
- važnost kvalitetnog javnog prostora - javni otvoreni prostor osmišljen kao umjetničko djelo
- sadrži niz namjena i gustoća unutar 10 minuta hoda
- najveća gustoća u središtu grada; progresivno manja gustoća (raspršivanje) prema rubu

Tradicionalna struktura četvrti je najvažniji princip Novog urbanizma; opisuje fizičku strukturu prostora bez kojeg nije moguće postići klasičan grad kojeg svi volimo. Inspirirana je povijesnim naseljima, a može je se opisati kao četvrt koja je održiva, u mjerilu pješaka, miješane namjene. Takva četvrt izgleda kao smisleno mjesto.

Javne zgrade smještene su u centar, u os ulice, na važnim uglovima. Javni prostor oblikovan je po umjetničkim principima. To je ono što je opisao Camillo Sitte u svojoj knjizi Umjetnost gradnje gradova.

Također, takva naselja upotrebljavaju princip urbanog presjeka (urban transect). Izgrađenost u centru je iznimno velika, a raspršuje se prema krajevima. U centru se nalaze gradske palače, javne zgrade, zatim slijede kuće s trgovinama u prizemlju, a obiteljske kuće se pojavljuju na rubovima.

Glavna ulica je ujedno i trgovačka ulica. Trgovine nisu smještene u jedan trgovački lanac nego su raspoređene po cijeloj ulici. To šarenilo trgovina, različitih tipologija, oblikovanja i miješanost ljudi čini prostor privlačnim, a ta privlačnost se može postići samo ako prostor ima ispravne fizičke karakteristike.

Osnovna greška današnjeg urbanizma jest što se ne drži do urbanog presjeka. Urbani presjek je analitički sustav koji konceptualizira dijelove prostora, opisujući niz specifičnih urbanih životnih postavki. To znači da svaki postojeći grad možemo analizirati i reći koji dio grada predstavlja koji dio urbanog presjeka. Urbani presjek spaja ekološku metodologiju za procjenu prirodnih staništa s metodologijom zoniranja za osmišljavanje zajednice.

Ova hijerarhija presjeka između urbanih i ruralnih područja ima specifične i odgovarajuće tipove zgrada i ulica za svako područje duž prostora:

T1 - Čista priroda
T2 - Ruralna zona (Selo)
T3 - Suburbana zona (Predgrađe)
T4 - Urbana zona (Gradska četvrt)
T5 - Gradski centar (Širi centar)
T6 - Gradska jezgra (Stari grad) 
T7 - Posebna zona

Urbani presjek (Foto: Privatna arhiva)

Urbani presjek se može primijeniti na sve, npr. ruralna drvena ograde na selu, drvena gradska ograda i zidana ograda s metalnim šprljcima u centru grada, pa čak i na tipovima ljudi - jednostavni seoski ljudi na periferiji i bogati urbani ljudi u centru.

Gradnja tradicionalne strukture četvrti je način na koji se grad širi. Kada se gradi novi centar nekog postojećeg grada, onda će se njegova dugoročna vitalnost osigurati ovim načinom gradnje. To znači da će mjesto biti privlačno generacijama. Također, jedno takvo naselje gradi se inkrementalno, tj. postupno iz generacije u generaciju kako bi dobili različite slojeve i autentičnost.

Na primjeru karte belgijskog grada Aalst iz 1640-ih vidimo gustu mrežu ulica u centru koja se razrjeđuje prema rubu. Također vidimo da su kuće iste i u centru i bliže rubovima, umjesto da je centar gust. To je zato što su palače u gradskim jezgrama nastala spajanjem srednjovjekovnih kuća tek u kasnijim generacijama. To je još jedan primjer inkrementalnog rasta. Naselje se iz generacije u generaciju dopunjuje. Potrebno je vrijeme da dobijemo naselje koje je dovršeno.
 

Stara karta Aalsta (izvor: Wikipedia)

Princip 7 – povećana gustoća

- više stanovanja, trgovina, usluga i općenito zgrada bliže jedna drugoj radi lakšeg hodanja, kako bi se omogućilo učinkovitije korištenje usluga i resursa te kako bi se stvorilo prikladnije i ugodnije mjesto za život

Ovdje je važno istaknuti da se tako grad ne širi u okoliš dok nije dovoljno gust pa ostaje više prirode oko grada. Važnije je imati pravu gustoću i biti orijentiran na gradnju parkova. Također, to je način na koji se štedi infrastruktura.

Jedan od problema gustoće je rješavanje parkinga bez kojeg danas ne možemo.

Pariz (Foto: Privatna arhiva)

Princip 8 – održivi prijevoz

- mreža visokokvalitetnog javnog prijevoza koji međusobno povezuje gradove, mjesta i četvrti
- dizajn prilagođen pješacima i koji potiče veću upotrebu bicikala, skutera i hodanja kao svakodnevnog načina putovanja

Ovdje vidimo da je većina europskih gradova ima razvijenu mrežu javnog prijevoza i da zadovoljava ovaj uvjet. Hrvatska bi, ipak, mogla unaprijediti mrežu vlakova.

Zagreb (Foto: Privatna arhiva)

Princip 9 – održivost

- minimalan utjecaj razvoja i poslovanja na okoliš (povećana gustoća, manje širenja gradova u prostor)
- ekološke tehnologije, poštivanje ekologije i vrijednosti prirodnih sustava (npr. prirodni materijali koji traju stoljećima, tradicionalni obrti)
- energetska učinkovitost (grijanje i hlađenje građevina i kada nestane struje, mali broj etaža koji ne zahtijeva liftove)
- manja upotreba ograničenih goriva (više javnog prijevoza, veća gustoća, više hodanja)
- više hodanja, manje vožnje (preko povećane gustoće)

Kao i prethodni, ovo je još jedan stereotipan, ali istinit princip. Sve navedeno postiže se povećanom gustoćom, tradicionalnom strukturom četvrti i javnim prijevozom, dakle navedenim principima.

Kuća u Dorsetu (Foto: Privatna arhiva)

Princip 10 – kvaliteta života

Svi nabrojani principi doprinose visokoj kvaliteti života i stvaraju mjesta koja obogaćuju, uzdižu i nadahnjuju ljudski duh. Nastaju inspirativna mjesta koja ćemo voljeti generacijama i koja su nasljediva.

Pariz (Foto: Privatna arhiva)

Primjena principa kroz SmartCode

SmartCode je vrsta urbanističkog plana razvijenog u Americi koji stvara unaprijed zamišljene vrste mjesta. On je način provođenja svega onog o čemu pišem u ovoj objavi. Razvili su ga osnivači New Urbanism-a Duany Plater-Zyberk & Company.

Recimo da želimo sagraditi novi kvart u gradu po uzoru na Donji grad u Zagrebu s parkom Zrinjevcem. Takav urbanistički plan propisat će veličinu blokova, širinu zgrada, organizaciju pročelja, vrste otvora u prizemlju, mjesta gdje se nalaze glavni ulazi u zgradu, nagib krova, materijale i sve ono što Donji grad čini Donjim gradom. Kada se neki prostor izgradi po tom planu, on će imati karakter Donjeg grada u Zagrebu. Tako smo dobili točno onu vrstu mjesta koju smo zamislili jer je propisan izgled zgrada. Ta se tehnika zove Form-Based Code.

Form-Based Code na primjeru Donjeg grada (Foto: Privatna arhiva)

U odnosu na SmartCode, naši prostorni planovi su puno apstraktniji i temelje se na propisima kao što su namjena, maksimalna izgrađenost/iskoristivost/visina, minimalna udaljenost od parcele, udaljenost od regulacijske linije, uvučenost zadnje etaže, vrsta krova. U njima se ništa ne govori o izgledu i karakteru zgrada, a takvi su i rezultati.

Koje su prednosti novog tradicionalnog urbanizma?

Prednosti za stanovnike:

- više i stabilnije vrijednosti nekretnina,
- manje prometnih gužvi i manje vožnje, a više hodanja te uštede goriva,  
- prilagođenost pješacima - više prilika za upoznavanje drugih ljudi, što rezultira smislenijim odnosima i prijateljskijim gradom, 
- manje ružan prostor s kojim se možete svakodnevno nositi,
- osjećaj mjesta i identiteta zajednice s jedinstvenijom arhitekturom.

Prednosti za poslovanje:

- povećana prodaja zbog toga što su trgovine uz ulicu i nogostup,
- manji prostori promiču lokalnu poslovnu inkubaciju.

Greenwich u Londonu (Foto: Privatna arhiva)

Prednosti za investitore:

- veće vrijednosti nekretnina i prodajnih cijena, 
- uštede na parkiralištima u objektima mješovite namjene,
- manja potreba za parkiralištima zbog mješavine stambenih i komercijalnih namjena na pješačkoj udaljenosti,
- veće prihvaćanje od strane javnosti i manji otpor stanovnika novim lokalima.

Prednosti za upravu:

- veće uštede u infrastrukturi i komunalnim uslugama zbog visoke gustoće,
- više poreza na istoj površini zbog većeg broja zgrada u užem prostoru,
- manje prometne gužve zbog prohodnosti dizajna, 
- manje kriminala zbog prisustva više ljudi danju i noću, 
- manji otpor zajednice novogradnji,
- bolji opći imidž zajednice i osjećaj mjesta,
- manje poticaja za širenje kada je urbano središte atraktivno,
- veća građanska uključenost stanovništva vodi boljem upravljanju.

 

 


 

Fotogalerija

 

#Oznake

 

Materijali (tekstovi, fotografije, grafike i ostalo) na web stranicama egradnja.hr zaštićeno su intelektualno vlasništvo tvrtke T&S d.o.o. Zadar ili drugih pravnih osoba te su zaštićeni Zakonom o autorskim pravima. Ako želite naše materijale koristiti za edukacijske svrhe, slobodno nam se javite i rado ćemo vam izaći u susret.

Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika te ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa.

 

Novi urbanizam: povratak tradicionalnog europskog grada
© 2025 T&S d.o.o.