Izvođenje radova je filigranski rad: Zelena tranzicija traži nove vještine inženjera
- Foto: egradnja
Dekarbonizacija fonda zgrada do 2050., zgrade nulte emisije (ZEB) kao novi standard gradnje, procjena cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda i građevina (LCA), poticanje ponovne uporabe i recikliranja građevnih materijala, emisije u vanjsko okruženje i održiva uporaba prirodnih izvora kao novi temeljni zahtjevi za građevinu, uvođenje Building Information Modeling- a (BIM) za planiranje, građenje i održavanje zgrada...
Zelena tranzicija donosi nove inženjerske izazove. Izazove kojih sama struka još uvijek nije u potpunosti svjesna, niti je javnosti osviještena o zahtjevima održive budućnosti na razini na kojoj bi trebala biti.
Zbog toga je više nego ikad istaknuta potreba za edukacijom svih stručnjaka na području energetske učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu. Jednu takvu – CROskills+- upravo provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a mi smo je imali prilike poslušati u Zadru.
Koje su to nove obveze za projektiranje i izvođenje koje proizlaze iz recentne regulative, a na koje će se svi sudionici u gradnji polako trebati privikavati i za koje će im biti potrebne zelene vještine, pročitajte u nastavku teksta.
Treba raditi i na vještinama inženjera, ne samo radnika u građevinarstvu
Edukacija se provodi u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih i Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, financirana je sredstvima EU – NextGenerationEU, a na njoj su dobrodošli članovi svih inženjerskih komora, tehničari, izvođači..., sve struke uključene u projekte energetskih, potresnih obnova te održive gradnje.
Jer temelj kvalitetne obnove i izgradnje zgrada nisu samo vještine građevinskih radnika, već i kompetencije inženjera i tehničara.
"Još za vrijeme prethodno provedene edukacije radnika u građevinarstvu CROskills primijetili smo potrebu i za educiranjem inženjera u dijelu koji se odnosi na izvođenje radova jer se upravo tu događaju najveće greške. Ako ne želimo da nam se u budućnosti događaju novi slučajevi letećih fasada, potrebno je raditi ne samo na zelenim vještinama radnika, već i onima inženjera i tehničara jer su oni u konačnici odgovorni za kontrolu", rekla nam je prilikom nedavno održane zadarske edukacije profesorica Ivana Banjad Pečur, predstojnica Zavoda za materijale Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
<<< O problematici lošeg izvođenja radova na primjeru letećih fasada čitajte u tekstu Leti, leti - fasada: Mi građevinari moramo bolje!
Izvođenje radova je filigranski rad
Kako kaže, svaki od sudionika u procesu gradnje pristupa projektu na različite načine i s različitim interesima, no svima bi cilj trebala biti – kvalitetna izvedba.
"Dok sam studirala, moji su profesori s građevinske fizike znali reći da je izvođenje radova zapravo filigranski rad – ti sitni detalji moraju biti pravilno izvedeni, ako pogriješite na nekom od njih, ta će se greška primijetiti. Kod energetskih obnova te su greške najčešće vezane uz vodu, odnosno procurivanja, a to nikome nije ugodno. Zato treba paziti kako se izvode radovi na energetskoj obnovi, ali također treba uputiti ljude u to kako koristiti zgradu kako bi svi bili zadovoljni", komentirala je profesorica Banjad Pečur.
Održavamo automobile i dvorišta, ali ne i naše zgrade!
Ističe još jednu važnu stavku koja još uvijek nije toliko uvriježena u našoj praksi – zgrade treba održavati!
“Održavamo automobile, dvorišta, ali ne i zgrade. Naše zgrade i fasade trebaju čišćenje, obnovu zaštitnog sloja kako bismo još dugo godina bili zadovoljni i ugodno se osjećali u njima. Upravo taj omotač oko naše zgrade je njezina prva zaštita. On određuje hoćemo li trošiti manje energije pa time imati i manje račune, hoćemo li imati problema s vodom i s drugim stvarima vezano uz energetsku učinkovitost."
Koje su nam novine pred vratima i za koje su nam potrebne zelene vještine?
S jedne strane to je digitalizacija procesa - BIM, eDozvole.
"Ta tranzicija na BIM nije nešto što se može napraviti od danas do sutra, već će se provoditi postepeno i kontinuirano. Neke su zemlje prelazak na BIM obavile još prije 10-ak godina", navela je Banjad Pečur.
S druge strane, ciljevi održivosti stvaraju velik pritisak na građevinski sektor, od proizvođača materijala do samih projektanata.
Uvodi se procjena cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda i građevine. Osim energetske učinkovitosti koja je dio ZEB-a, bit će potrebno razumjeti i znati proračunati koliko tona ili kilograma CO2 emitira zgrada po kvadratu godišnje tijekom svog životnog vijeka od 50 godina.
"Morat ćemo biti upućeni u to kako naše zgrade, odnosno svi proizvodi koji su ugrađeni u naše zgrade, utječu na okoliš. Prilikom projektiranja morat će se zadovoljiti kriteriji vezani uz emisije CO2 koje će država propisati. Dakle, građevinari koji izvode zgrade morat će poštivati te kriterije kako bi zgrada kao završni proizvod zadovoljila nacionalno dozvoljene emisije štetnih plinova. To je novina o kojoj struka još uvijek ne zna dovoljno i o kojoj je potrebno provesti opsežnu edukaciju", upozorila je Banjad Pečur.
Naglasak je i na što većem povećanju ponovne uporabe ili mogućnosti recikliranja građevine, djelomično ili u cijelosti te njezinih materijala nakon rastavljanja ili uklanjanja.
"To znači da ćemo morati birati materijale koji manje zagađuju okoliš i to od trenutka proizvodnje sirovine za određeni proizvod, preko proizvodnje samog proizvoda, njegovog korištenja pa sve do zbrinjavanja, odnosno recikliranja nakon dostizanja životnog vijeka. Iz proizvoda koji zbrinjavamo trebamo iskoristimo što više komponenti za proizvodnju novih proizvoda, a ne da se on stavlja na odlagalište jer onda postaje – smeće. Ako se taj proizvod može barem djelomično preraditi – već smo napravili veliku stvar", objasnila je profesorica.
Od energetske učinkovitosti i održive gradnje do zaštite od požara te popravka i ojačanja konstrukcija
Na dvodnevnoj edukaciji u Zadru kao predavači su joj se pridružile kolege nastavnici s Građevinskog fakulteta: profesori Bojan Milovanović, Marijana Serdar, Marija Jelčić Rukavina i Ana Baričević.
Predstavljene su obveze iz recentne regulative - novog Zakona o gradnji i po prvi put donesenog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. Obradile su se teme toplinskih mostova, zrakopropusnosti zgrada te utjecaj različitih grešaka u izvedbi na oštećenja i dotrajavanje zgrada. Kroz temu obnove zgrada nakon potresa prikazani su principi sanacije zgrada, a obrađena je i tema zaštite od požara u zgradama te mogućnost primjene mjera zaštite od požara tijekom cjelovite obnove zgrada. Polaznici edukacije upoznali su se i s osnovnim pojmovima iz EU taksonomije te fazama proračuna LCA. Treba napomenuti da edukacija obuhvaća i online predavanja u sklopu kojih se održava ona o upotrebi BIM-a.
Trudite se graditi kvalitetne zgrade!
Negativne asocijacije vezane uz energetsku obnovu nisu rijetkost, a to nije dobro, istaknula je zaključno Banjad Pečur.
"Energetska obnova je pozitivna stvar i o njoj treba pozitivno govoriti, ali ona treba biti i kvalitetno izvedena. Jedino tada svi mogu biti zadovoljni; i sudionici u gradnji, ali i sami korisnici kojima je važna ugodnost boravka u prostoru."
Još kad je ta ugodnost postignuta uz manje račune, to je dobitna kombinacija, dodajemo komentar prof. Milovanovića koji je okupljene sudionike edukacije pozvao na gradnju kvalitetnih zgrada:
"Trudite se i dajte najbolje od sebe u okviru danih mogućnosti. Gradimo kvalitetne zgrade. Duboko sam uvjeren da kvaliteta omogućava nove poslove, zaradu, bolji život svima nama u struci."
