Novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu: od obnove do nulte emisije
- Foto: egradnja
Na nedavno održanom 9. stručnom skupu nZEB – Održivo i priuštvo stanovanje potpredsjednik vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je pripremu Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, u sklopu kojeg će se donijeti Nacionalni plan obnove zgrada.
Što donosi ovaj potpuno novi zakon koji je ključan za zelenu tranziciju u zgradarstvu, na istom je skupu prezentirala Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije pri resornom ministarstvu.
Prijenos dosad najzahtjevnije direktive
„Potpno novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu u sebi će preuzeti neke postojeće članke iz Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti, ali će se velik dio njega odnositi na prijenos Direktive o energetskim svojstvima zgrada koja je usvojena u svibnju prošle godine te sve zemlje članice imaju dvije godine za njezin prijenos u nacionalno zakonodavstvo. Krajnji rok za prijenos ove dosad najzahtjevnije direktive je 29. svibnja 2026. Također se prenose i dijelovi drugih direktiva – Direktive o energetskoj učinkovitosti, Direktive o obnovljivim izvorima energije, a koje su također u nadležnosti drugih ministarstava. Dio koji se odnosi na zgradarstvo mi ćemo prenijeti u ovaj naš Zakon koji će integrirati sve ove direktive“, objasnila je Križ Šelendić.
U svojoj se prezentaciji osvrnula i na pozadinu donošenja spomenute Direktive, čemu su prethodili „teški pregovori“. I prije nego što je Direktiva išla na izglasavanje, Hrvatska je bila jedina suzdržana zemlja članica, no u trenutku izglasavanja, kao suzdržane su joj se pridružile Češka, Poljska, Slovačka i Slovenija, dok su Mađarska i Italija glasale protiv.
„Mi nismo ostali suzdržani zboga razine ambicije, nego zbog nekih stavki koje su nam bile jako nefleksibilne."
Revidirana Direktiva utvrđuje viziju i alate za postizanje dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. godine te znatno smanjenje emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije u sektoru zgrada do 2030., odnosno 2050. godine.
Fokus je na četiri točke:
- obnova zgrada, pogotovo onih s najlošijim energetskim svojstvima (minimalni standardi energetskih svojstava, putanje za stambene zgrade, nacionalni planovi obnove zgrada),
- dekarbonizacija (ZEB, solarna energija, izračun cjeloživotnog ugljika, ukidanje fosilnih goriva),
- modernizacija i integracija sustava (održiva mobilnost, tehnički sustavi),
- financiranje predviđeno i osigurano od zemalja članica (jačanje energetskih certifikata, putovnice za obnovu, održivo financiranje i borba protiv energetskog siromaštva, jedinstvene kontaktne točke, dubinska obnova).
Novi zakon stiže do kraja godine
Kao što je dosad promicao Zakon o gradnji, ovaj će Zakon promicati poboljšanje energetskih svojstava novih zgrada, zgrada koje idu u veliku obnovu, poboljšanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu općenito.
„Kao što znamo, velik dio ušteda ide iz zgradarstva, manji dio ide iz prometa i industrije. Nama momentalno u Hrvatskoj zgradarstvo daje najveći doprinos svim zahtjevima koje mi kao država članica imamo u području energetske učinkovitosti. U svemu što je država sufinancirala potiče se obnova u kojoj je minimum barem 50 posto uštede toplinske, 30 posto primarne energije, osim obiteljskih kuća gdje je postupna obnova jedino dozvoljena zato da ne kažnjavamo one koji su neke mjere već izveli sami. Prosječne uštede koje postižemo u svim projektima su oko 60 posto i toplinske i primarne energije“, istaknula je Križ Šelendić.
Kako je obavijestila, napravljen je okvirni hodogram, formirana je pravna skupina u kojoj su i predstavnici komora i akademske zajednice. S obzirom na to da postupak donošenja novog zakona traje, sastanci će se održavati kontinuirano kako bi se na vrijeme završio prvi okvir.
„U srpnju bismo trebali ići na eSavjetovanje te bi Zakon trebao biti donesen do kraja godine. Ali tu nismo gotovi. S obzirom na to da Zakon prenosi Direktivu, on će se morati dopuniti već sljedeće godine jer očekujemo smjernice od Europske komisije za prijenos Direktive, neke će biti izdane tek sljedeće godine.“
Nacionalni plan obnove zgrada
Novi Zakon morat će propisati sadržaj Nacionalnog plana obnove zgrada, obveznog za svaku državu članicu, a koji će zamijeniti Dugoročnu strategiju obnove zgrada.
„Hrvatska ju je do sada, po ovim prošlim direktivama, već tri puta donijela. Vlada ju je zadnji put usvojila 2020. Ona sadrži plan, mjere i politike do 2050. te ćemo dobar dio te strategije prepisati u Nacionalni plan obnove zgrada, ali se od ovih planova očekuje da budu puno više provedbeniji, da daju financijski okvir, jasne mjere, ciljeve koje ćemo moći mjeriti.“
Nacionalni plan obnove zgrada osigurava obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050., s ciljem da se postojeće zgrade pretvore u zgrade s nultim emisijama.
„Ovaj Nacionalni plan obnove zgrada zahtijevat će od nas zajednički rad i trud. Sve mjere koje predvidimo i kojima ćemo dokazivati uštede na energiji i u emisijama moramo zapravo potkrijepiti, a država mora biti spremna i pronaći način na koji će sve to isfinancirati. Prvi nacrt mora biti gotovo do 31. prosinca ove godine te se šalje Europskoj komisiji na komentiranje i prijedloge. Konačnu verziju države članice moraju predati 31. prosinca 2026.“
Minimalni standardi energetskih svojstava za nestambene zgrade (MEPS)
Ono s čime su najviše imali problema – ranije spomenute „nefleksibilne stavke” - bili su minimalni standardi energetskih svojstava, gdje su se hrvatski predstavnici u Bruxellesu uspjeli izboriti za određene pomake.
„Problem je što države članice moraju odrediti 16 posto najgorih zgrada i njih moraju obnoviti do 2030., a 26 posto do 2033. Vi poimenice morate odrediti koje su te zgrade i samo vam se obnova tih zgrada računa u odštetu. Znači, ako ćemo obnavljati neku zgradu, primjerice, iz energetskog razreda D u B, to uopće neće biti uračunato, nego baš najgore zgrade. Hrvatska je tu u specifičnoj situaciji jer je imala potrese i one zgrade koje imaju energetski najgora svojstva, imaju i mehanička najgora svojstva i nas obnova puno više košta nego, recimo, Njemačku koja ima samo energetsku obnovu. Mi smo ovdje morali imati dva stupnja obnove: mehaničku obnovu, odnosno dizanje seizmičke otpornosti i onda podizanje energetske učinkovitosti. Ono što smo uspjeli ispregovarati je da sve zgrade koje su bile oštećene u potresu i koje ćemo obnoviti možemo uračunati u ovaj cilj, bez obzira na njihova energetska svojstva.“
Kako će države članice postići zacrtani cilj, u Direktivi se ne navodi.
„Do sada smo uvijek imali vrlo izdašne grantove za obnovu zgrada pa ćemo tako pokušat nastaviti i dalje, međutim ovo je vrlo zahtjevno velik fond. Mi ćemo ove godine u okviru Nacionalnog plana obnove dati procjenu koje su to zgrade i vidjeti gdje smo do sada stigli, jer se cilj računa od 2020. pa ćemo vidjeti što još do 2030. moramo obnoviti.“
Nacionalne putanje za obnovu fonda stambenih zgrada
I kod stambenih zgrada je bio isti pristup kao i za nestambene zgrade, međutim Hrvatska je s još nekoliko članica uspjeli ispregovarat da se ne određuje „kojih to 16 posto zgrada” nego da se naprave nacionalne putanje za obnovu stambenih zgrada.
„Nacionalni plan obnove zgrada koji ide sa Zakonom morat će dati putanje za stambene zgrade te mehanizme, mjere i politike kako ćemo te zgrade obnoviti do 2030. i 2033. godine. Te će putanje osigurati da se zapravo ista količina zgrada obnovi, s tim da ne morate nužno obnavljati te zgrade koje su najlošije, ali dio od 55 posto ušteda opet mora biti iz najgorih zgrada. Kad govorim najlošije, najgore zgrade, to se uvijek odnosi na energetsko svojstvo zgrade jer ovu Direktivu zapravo samo zanima ušteda energije.”
ZEB – novi standard gradnje za nove zgrade
„Ono što je velika novost je da vrlo brzo s nZEB-a, zgrada gotovo nulte energije, prelazimo na ZEB, zgrade nultih emisija, što je vrlo ambiciozno. To su zgrade koje uopće nemaju emisije fosilnih goriva na lokaciji. Koriste vrlo malu količinu energije i ta količina mora biti u skladu s troškovno optimalnom analizom i zahtjevima, ali opet mora biti barem 10 posto manje energije koju zgrade koriste od sadašnjih zahtjeva za nZEB.”
U ZEB-u energija mora biti pokrivena iz obnovljivih izvora na lokaciji ili u blizini ili zajednice obnovljive energije, zatim iz učinkovitog sustava daljinskog grijanja i hlađenja, uglavnom iz izvora bez emisija ugljika.
Već od 1. siječnja 2028. taj će se zahtjev odnositi na nove zgrade u vlasništvu javnih tijela, a od 1. siječnja 2030. i na sve nove zgrade (do tada barem nZEB).
Izračun potencijala globalnog zagrijavanja za nove zgrade
U skoroj budućnosti morat ćemo izračunavati potencijal globalnog zagrijavanja tijekom životnog ciklusa (LC GWP), odnosno doprinos određene zgrade globalnom zagrijavanju tijekom njezina cijelog životnog ciklusa.
Od 1. siječnja 2028. taj će zahtjev važiti za sve nove zgrade s korisnom podnom površinom većom od 1000 m2, a od 1. siječnja 2030. za sve nove zgrade ( prikazuje se u energetskom certifikatu).
"Već sada imamo zahtjeve kad projektiramo nove zgrade i rekonstrukcije koja je maksimalna primarna ili toplinska energija, a sada će se uvesti dodatni kriterij - emisije stakleničkih plinova, za sada operativne."
Povećanje zahtjeva za solarnom energijom u zgradama
Ono što se jako apostrofira u novoj Direktivi je solarna energija u zgradama. Članice moraju osigurati uvođenje odgovarajućih uređaja za solarnu energiju, uz napomenu „ako je to tehnički, ekonomski i funkcionalno izvedivo”:
- do 31. prosinca 2026. – sve nove javne i nestambene zgrade, korisne površine veće od 250 m2,
- do 31. prosinca 2029. - sve nove stambene zgrade i sva nova natkrivena parkirališta neposredno uz zgradu,
-na svim postojećim javnim zgradama postupno između 31. prosinca 2027. i 31. prosinca 2030., ovisno o korisnoj podnoj površini (2000 m2, 750 m2, 250 m2),
-na postojećim nestambenim zgradama korisne podne površine veće od 500 m2 do 31. prosinca 2027. vezano uz pokretačke točke (kad je u tijeku neka obnova ili radovi koji zahtijevaju građevinsku/ lokacijsku/ uporabnu dozvolu morat će se ugrađivati solarni sustavi).
„Moramo osigurati uvođenje odgovarajućih sustava za solarnu energiju, prvo na javnim zgradama, bilo da su nove ili idu u rekonstrukciju, a uskoro i za sve zgrade bez obzira da li se obnavljaju ili ne. Za sve nove javne i nestambene zgrade zahtjev je od 31. prosinca 2026. Dakle, sve zgrade veće od 250 m2 morat će instalirati ili fotonaponski sustav ili solarne sustave koji će zagrijavati toplu vodu, odnosno pripremati vodu za grijanje."
Razvoj infrastrukture za održivu mobilnost
Postroženi i povećani su i zahtjevi vezano uz infrastrukturu za održivu mobilnost.
Provođenje vodova i postavljanje kanala za mjesta za punjenje za e-vozila postali su norma za nove zgrade i zgrade koje provode značajnu obnovu. Također, pojačani su zahtjevi u pogledu broja mjesta za punjenje za e-automobila u novim stambenim i nestambenim zgradama te velikim postojećim zgradama prilikom značajne obnove.
Države članice morat će ukloniti prepreke za postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila ("pravo na utikač") te osigurati dovoljno parkirnih mjesta za bicikle, uključujući teretne/cargo bicikle.
Postupno ukidanje kotlova na fosilna goriva
„Odlukom koja je stupila na snagu 1. siječnja ove godine nisu dozvoljene subvencije za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva, iznimka su oni projekti koji su već odabrani u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i oni koji će ići iz kohezijskih fondova prema pravilima Uredbe. Znači, izuzeto je ono što smo ugovorili. Još uvijek su mogući određeni financijski poticaji za ugradnju hibridnih sustava grijanja koji imaju značajan udio obnovljive energije, npr. koriste kotao na plin sa solarnim panelom ili dizalicom topline.“
Usklađivanje energetskih certifikata (EPC)
Uvodi se zajednički predložak u EU s pokazateljima primarne energije i emisijama stakleničkih plinova; energetski razredi A-G (A=zgrade s nultim emisijama, G= zgrade s najlošijim energetskim svojstvima).
Uspostava putovnice za obnovu zgrada
Države članice uvode nacionalnu shemu putovnica za obnovu zgrada koje vlasnicima zgrada pružaju jasan plan za postupne dubinske obnove prema zgradama s nultim emisijama (dobrovoljno korištenje).
