Zelena tranzicija pod povećalom: Kasnimo li s pripremom krovova u Hrvatskoj za solarnu budućnost?
- Foto: Fotografiju ustupio ROCKWOOL
Solarna energija – jeftina, čista, obnovljiva – postala je temeljni stup energetske neovisnosti Europske unije i dekarbonizacije njezinog stambenog fonda. Cilj energetskog plana RePowerEU je jasan: potpuna transformacija u održivi, niskougljični sustav do 2050. godine.
Solarna ambicija EU: na krovovima ekvivalent 150 nuklearnih elektrana Krško
Prema planu Europske komisije, od 2027. godine solarni paneli postaju obvezni na svim novim javnim i nestambenim zgradama većim od 250 m2, od 2028. na svim postojećim javnim i poslovnim zgradama s krovovima preko 250 m2, od 2029. na svim novim krovovima stambenih zgrada bez obzira na kvadraturu.
Inicijalna strategija Europske komisije predviđala je oko 600 GW solarnih kapaciteta do 2030. godine, dok su naknadnim povećanjem ambicija i ažuriranjima ciljevi podignuti na približno 750 GW instalirane snage. Za usporedbu, Nuklearna elektrana Krško ima neto električnu snagu od 696 MW i godišnje proizvede oko 5,7 TWh električne energije.
Važno je naglasiti da instalirana snaga ne znači i jednaku proizvodnju. Zbog razlika u faktoru iskoristivosti, nuklearne elektrane rade gotovo kontinuirano, dok solari ovisi o vremenskim uvjetima i raspoloživosti sunčeve energije. U praksi to znači da jedan gigavat nuklearne energije može proizvesti otprilike koliko i nekoliko gigavata solarnih kapaciteta.
Kada se planirana ukupna proizvodnja električne energije iz solara u EU do 2030. stavi u odnos s proizvodnjom NE Krško, dolazi se do zaključka da će solarni kapaciteti proizvoditi količinu električne energije usporedivu s približno 110 do 180 nuklearki veličine Krškog koje rade tijekom cijele godine.
Jesu li naši krovovi spremni za solarnu budućnost?
Kao dio zelene energetske tranzicije, ekspanzija tehnologije fotonaponskih panela na krovovima donosi značajne koristi s klimatskog i energetskog aspekta, ali i nove sigurnosne izazove: veći rizik od izbijanja požara i njegovog širenja s krova na ostatak zgrade.
Stoga se postavlja logično pitanje: Jesu li naši krovovi spremni za solarnu budućnost?
U razgovoru sa stručnjacima analizirali smo ključne korake i materijale koji nam mogu pomoći umanjiti taj rizik.
Elektrifikacija zgrada i rizik od požara: što možemo očekivati?
U jeku vala energetske tranzicije u zgradarstvu, struka sve glasnije upozorava:
povećana elektrifikacija zgrada uslijed primjene novih, dinamičnih tehnologija značajno povećava rizik u području sigurnosti zgrada i njihovih korisnika u slučaju požara!
Povećan rizik od požara potvrđuje analiza dosadašnjih požara (Mohd i suradnici, Journal of Building Engineering, 2021.) prema kojoj je teorijski procijenjena učestalost od 29 požara godišnje po instaliranom GW. S obzirom na trenutačni kapacitet u EU, to statistički implicira oko deset tisuća požara godišnje, pri čemu treba naglasiti da provedena analiza u tu brojku ubraja i vanjske uzročnike požara koji nisu krenuli od samih panela.
„Zelena tranzicija je nešto čemu svjedočimo svaki dan. Dolaze nove tehnologije i mi koji se specijalistički bavimo požarom ne mislimo te tehnologije demonizirati, niti zaustavljati, želimo samo osvijestiti ljude o realnim problemima i opasnostima koje one donose”, kaže za egradnju izv. prof. dr. sc. Miodrag Drakulić, predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara.
GBC Connect Forum: Sigurnost ljudi i zgrada mora biti polazišna točka zelene tranzicije
S 9. Otvorenog dijaloga partnera, kojeg je organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u sklopu nedavno održanog GBC Connect Foruma u Šibeniku, odaslana je ključna poruka: Sigurnost ljudi i zgrada mora biti polazišna točka zelene tranzicije!
Drakulić je tom prigodom naglasio kako se energetska tranzicija može uskladiti sa zaštitom od požara isključivo usvajanjem novih paradigmi u projektiranju i gradnji te, najvažnije, novom tehničkom regulativom koja može pratiti intenzitet promjena.
Suradnja struke i industrije u prijenosu znanja na terenu
U posljednje dvije godine provedene su brojne edukacije na temu potencijalnih problema koje donosi ugradnja fotonapona pa je i razina svijesti o rizicima primjene zelenih tehnologija porasla među svim sudionicima gradnje. Osim strukovnih udruga, inženjerskih komora i akademske zajednice, u širenje znanja uključili su se i proizvođači materijala.
„Proizvođači materijala samostalno ili u suradnji sa strukovnim udrugama održavaju određene edukacije, ulažu u razvoj, informiraju strukovne udruge o svojim novim proizvodima na tržištu, potiču izradu smjernica, što je normalno jer je svakom velikom i odgovornom proizvođaču u interesu da se određen sustav dovede u red“, komentirao je Drakulić.
Hitno su potrebne nacionalne smjernice, već kasnimo!
Po pitanju edukacije ostvaren je, dakle, značajan napredak, no Drakulić upozorava kako je pred nama doista velik posao, velike površine i prilično velike obveze ugradnje fotonapona koje propisuje EU.
Problem je izostanak domaće tehničke regulative koja bi regulirala područje primjene novih tehnologija. Oslanjamo se na strane smjernice – slovenske, njemačke i druge, što hrvatska tehnička regulativa potpuno opravdano omogućava kroz pojam „priznatih pravila tehničke prakse“. Međutim, ekstenzivna primjena različitih inozemnih regulativa može dovesti do neujednačene prakse, netransparentnih tehničkih rješenja i nepredvidivih troškova.
U Šibeniku je postignut gotovo jednoglasni konsenzus:
Smjernice su hitno potrebne, već kasnimo! Njihova izrada mora ići ispred prakse, a ne kao reakcija na požare koji mogu ugroziti ljudske živote i imovinu!
„Te smjernice moraju biti jasne, nacionalne, obvezujuće i sigurnosno utemeljene kako bi se u praksi izbjegla različita tumačenja, neusklađenosti između tijela i neujednačena rješenja na terenu. U njihovoj izradi resorno ministarstvo mora imati krovnu koordinacijsku ulogu, ali uz sustavno uključivanje struke. Zaključna je to poruka sudionika”, prenijela nam je moderatorica na 9. Otvorenom dijalogu održanom u sklopu GBC Connect Foruma, Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova ROCKWOOL Adriatic.
Ne zadovoljavaju svi krovovi uvjete za postavljanje fotonaponskih sustava
Kako ispravno pristupiti projektiranju fotonaponskih sustava u kontekstu zaštite od požara? Rješenje je u sagledavanju koncepta zaštite od požara kao cjeline, odgovara Miodrag Drakulić.
„Elektroprojekt ne može biti jedini projekt jer solarne elektrane nesumnjivo utječu na temeljne zahtjeve postojeće zgrade u dijelu sigurnosti od požara, a zadiru i u druge temeljne zahtjeve kao što je mehanička otpornost i stabilnost.“
Da bi se na njih moglo instalirati panele, krovovi moraju zadovoljiti nekoliko zahtjeva, od kojih su najznačajniji:
- nosivost,
- vatrootpornost,
- osiguran pristup za vatrogasce.
Dosadašnje analize stanja krovova u Hrvatskoj ukazuju na šaroliku situaciju. Ne zadovoljavaju svi krovovi ove propisane zahtjeve. Neki objekti jednostavno nemaju uvjete za ugradnju fotonaponskih sustava, na drugima će pak biti potreban niz zahvata prije nego što se krene na ugradnju fotonaponskog sustava kao temeljnog elektrotehničkog sustava.
„Bit će krovova koji statički ne mogu podnijeti opterećenje uslijed postavljanja fotonaponskog sustava. Imamo krovove od nekoliko tisuća kvadratnih metara bez osiguranog pristupa za vatrogasce i njihovu opremu za gašenje požara. Pojavit će se sigurno i krovovi koji nemaju propisanu vatrootpornost i koji će se eventualno moći sanirati u tom dijelu, ali će to zahtijevati dodatna sredstva. Tu su i krovovi na kojima konzervatorski uvjeti ne dopuštaju postavljanje fotonaponskih centrala“, nabrojao je Drakulić.
Kako umanjiti rizik od požara na solarnim krovovima?
Miodrag Drakulić ističe četiri glavne mjere kojima se rizik od izbijanja požara i njegovih posljedica može svesti na minimum:
1. Ugradnja optimizatora
„Ovi sklopovi, koji isključuju određene fotonaponske panele ili polja u slučaju požara i prekidaju generiranje istosmjernog napona, ključni su za sigurnost vatrogasaca prilikom gašenja požara. Problem je što taj dodatan električni element povećava cijenu izvođenja, a investitori su skloni birati najjeftinija rješenja“, upozorava Drakulić.
2. Kvalitetna oprema i nadzor
Jeftina oprema upitne kvalitete u kombinaciji s nestručnom montažom i izostankom nadzora nad ugradnjom stvara opasne i nepredvidive scenarije. Nužno je definirati kriterije prihvata opreme, ugrađivati onu koja je kvalitetna i certificirana te provoditi stroži nadzor tijekom njezine ugradnje.
3. Redovito održavanje
Sustavi poput dronova s termografskim kamerama omogućuju ranu detekciju oštećenja na solarima i sprječavaju potencijalne incidente prije nego što se dogode.
4. Negoriva krovna podloga
Oprema fotonaponskih centrala mora se ugrađivati na kvalitetnu građevinsku podlogu, odnosno krovove s propisanom vatrootpornosti i dostatnom mehaničkom nosivosti.
„Investitor često gleda samo investiciju u fotonaponsku centralu, ali ne i onu u pripremu građevine za ugradnju opreme. Negorivi materijali su apsolutni standard u propisanoj vatrootpornosti krovova te je potreban velik oprez kako i s čime izvodimo krovne sendviče“, zaključuje Drakulić.
Negoriva toplinska izolacija – jedna od najvažnijih građevinskih mjera zaštite od požara
Gledajući sastav krova, toplinsko-izolacijski materijali jedan su od ključnih parametara koji utječu na dinamiku požara povezanih s fotonaponskih sustavima.
„Prema istraživanjima, krovna membrana (hidroizolacija) i tip fotonaponskih panela imaju manji utjecaj na posljedice od požara u usporedbi s vrstom korištenog toplinsko-izolacijskog materijala. Preporuka je u obnovi i novogradnji koristiti negorive toplinsko-izolacijske materijale kako bi se spriječilo da požar zahvati veliku površinu krova i da zahvaćeni toplinsko-izolacijski materijal dodatno doprinese razvoju požara“, navodi Zavod za gradbeništvo Slovenije u svojim Smjernicama za zaštitu od požara fotonaponskih sustava na ravnim krovovima.
Kamena vuna: izolacijska barijera koja štiti zgradu od širenja požara
Kod solarnih krovova ključna prednost kamene vune su njezina protupožarna svojstva – ona je negoriva, ima visoku točku taljenja i svrstava se u najviši, A1 razred reakcije na požar.
„Izvedbom toplinske izolacije s kamenom vunom umanjuje se rizik širenja požara, što znači da ona ujedno služi i kao protupožarna izolacija. Ako se požar na solarima dogodi, kamena vuna pomoći će u sprječavanju širenja požara na ostatak zgrade, čime će se povećati razina sigurnosti ljudi i imovine”, ističe inženjer građevinarstva Božo Matijević, voditelj tehničke podrške u ROCKWOOL Adriatic.
U slučaju zapaljenja panela na krovu, izolacija s kamenom vunom:
- ne doprinosi širenju plamena na ostatak zgrade,
- ne otpušta toksični dim, niti se stvaraju goruće kapljice što je ključno za sigurnu evakuaciju korisnika,
- zadržava stabilnost pri ekstremnim temperaturama, štiteći konstrukciju krova.
Zašto ravni solarni krovovi zahtijevaju izolaciju otpornu na točkasta opterećenja?
Na ravnim solarnim krovovima izolacija s kamenom vunom spremno će odgovoriti na dodatan zahtjev – otpornost na mehanička opterećenja.
"Sam fotonapon nema veliku masu, ali zbog toga jer se slobodno oslanja na krovnu plohu potreban je balast kako bi panel ostao stabilan uslijed djelovanja vjetra. Ako se radi o području s jakim vjetrovima, bit će potreban veći balast, a time će i mehaničko opterećenje na izolaciju koja se nalazi ispod solara biti veće", objašnjava inženjer Matijević te naglašava:
"Zbog toga je na ravnim krovovima izuzetno važno postaviti kamenu vunu koja pruža visoku otpornost na točkasta opterećenja kako uslijed povećanog mehaničkog opterećenja ili intenzivnog prometa prilikom postavljanja i održavanja solara ne bi došlo do njezinog slijeganja, a time oštećenja hidroizolacije i prodora vlage."
<<<Ovdje pročitajte više o tome Zašto je važno prilikom ugradnje solara na ravnim krovovima misliti i na zaštitu od požara
Croatian Fire Safety Forum 2026.: jedinstveno mjestu susreta stručnjaka i razmjene iskustava u protupožarnom inženjerstvu
Nakon održanog GBC Connect Foruma, utjecaj elektrifikacije zgrada na sigurnost u slučaju požara naći će se ponovno u fokusu stručne javnosti već 26. i 27. svibnja, za kada je u Opatiji zakazano najveće ovogodišnje okupljanje stručnjaka u području požarnog inženjerstva - Croatian Fire Safety Forum 2026.
„Želja nam je u jednom formatu koji se bazira na predavanjima, ali nije klasično konferencijski, osigurati razmjenu informacija između stručnjaka i to na svim razinama – od projektanata, nadzornih inženjera, proizvođača opreme i materijala, ispitnih laboratorija, osiguravajućih društava, do javno-pravnih tijela i akademske zajednice. Ideja je da to bude jedan sveobuhvatan skup na kojem ćemo okupiti renomirane predavače ne samo iz regije, već iz šireg inozemstva”, istaknuo je Miodrag Drakulić ispred organizatora Foruma - Hrvatske udruge za zaštitu od požara i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te njihovih partnera Konfa medija i časopisa Zaštita.
U sklopu Foruma održat će se peto izdanje EU Fire Safety Day na kojem će niz međunarodnih stručnjaka podijeliti iskustva svojih zemalja u razumijevanju požara uslijed povećane elektrifikacije zgrada. Tako će se sudionici, između ostalog, moći upoznati s dobrom praksom Rumunjske, u kojoj je za sve zgrade sa solarnim krovovima uvedena zakonska obveza ugradnje negorive fasadne obloge i krovova najvišeg razreda negorivosti (A1).
Zahvaljujemo izv. prof. dr. sc. Miodragu Drakuliću na stručnom doprinosu u pripremi teksta i ROCKWOOL Adriatic što nam je omogućio istraživanje teme utjecaja solarnih panela na sigurnost od požara
