Od BIM-a do ChatGPT-a: koje digitalne alate koristi građevinska struka?
- Foto: Centar za digitalnu izgradnju Hrvatska
Digitalizacija u graditeljstvu nije trend, već nužnost. Samo kroz suradnju, razmjenu znanja i aktivnu primjenu novih tehnologija može se unaprijediti učinkovitost, održivost i kvaliteta građevinskih projekata.
Promjena se ne trebamo bojati, no u svijetu u kojem se one događaju brže nego ikad prije, postavlja se pitanje kako ići ukorak sa svim tim novitetima i pritom ostati kreativan, produktivan i autentičan.
Primjenom digitalnih tehnologija gradi se brže, jeftinije i preciznije. Oslobađaju nas repetitivnih zadataka, ubrzavaju radne procese, smanjuju nepotrebne troškove, štede vrijeme... AI alati poput ChatGPT-a postali su naši digitalni asistenti i savjetnici, prvi izvor informiranja o svemu, netko tko često misli, analizira i generira rješenja umjesto nas. No kada i gdje povući crtu između onoga što generira algoritam i onoga što proizlazi iz autentičnog ljudskog iskustva i interakcije, i s čime se možemo poistovjetiti?
Odgovori na ove izazove tražili su se na panelu „Digitalni alati, analogne granice“, održanom u studenom prošle godine u sklopu konferencije o digitalnim tehnologijama u graditeljstvu DigDeck25.
U razgovoru s Natalijom Šarlija (LIA arhitektura), Vladimirom Karmelićem (3LHD) i Mariom Dodićem (HVAC edukator), moderatorica panela, vlasnica i urednica portala egradnja.hr Andrijana Jurin, istražila je kako se ovi stručnjaci iz različitih sektora graditeljstva snalaze u svojoj digitalnoj svakodnevici, koje alate koriste i hoće li umjetna inteligencija ikada u potpunosti zamijeniti ljudski faktor u suvremenim poslovnim procesima.
Prijenos znanja uz kavu i ručak: snaga komunikacije uživo u digitalnom dobu
Andrijana: Koliko svog radnog vremena izdvajate na digitalnu, a koliko na analognu komunikaciju?
Natalija: Ja bih rekla da je to nekih 70 do 80 posto digitalno, tu spada rad u softverima, ali i komunikacija putem digitalnih kanala. Ostalih 20 do 30 posto odvija se analogno.
Mario: Isto tako. 80 posto komunikacije i sastanaka odvijaju se digitalno, ostalih 20 posto su edukacije uživo i neki sastanci. Nakon korone većina toga je prešla u digitalno, ali u usporedbi s UK tržištem za koje također radim edukacije, vidim da je kod nas i dalje primarno, prije svega u mom svijetu instalatera i inženjera, naći se uživo.
Ljudi se vole sastati, popiti piće, otići na ručak... U našoj branši je to, rekao bih, jedna velika prednost jer - ono što često komentiram s kolegama - ti tako puno naučiš. Odem na ručak s, recimo, Vladom, ja ću naučiti jako puno od njega, on od mene. Spajaš ugodno s korisnim. Meni se sviđa ta kultura kod nas u Hrvatskoj i rekao bih da smo po tome u prednosti pred nekim drugim državama.
Vladimir: Ja sam malo više oldschool očito. Kod mene je 50 - 50 jer se dobar dio mog dana odvija na sastancima, ali uglavnom uz digitalne alate, bilo Zoom-ove, workshopove itd.
Arhitektura je okvir za život - AI ti nikad neće dati takve dubine
Andrijana: Kao urednicu portala zanima me, u svijetu u kojem umjetna inteligencija sve više dominira, kakva je budućnost craft sadržaja, onog autorskog i osobnog poput članaka na našem portalu? Što ste zadnje pročitali na našem portalu i jeste li iz tog sadržaja nešto konkretno primijenili, je li vas inspirirao na određen način?
Natalija: Zadnje što sam čitala na tvom portalu je bio intervju s arhitektom Nikolom Bašićem, s kojim je snimljen i podcast, zatim članak o interijeru koji je radila kolegica Dijana Vandekar.
Što se tiče autorskog sadržaja u odnosu na AI, čini mi se da je AI jako dobar i koristan alat koji pomaže brainstorm-anju i kreiranju, ali po meni i po onome što sam ja uspjela testirati, ne može zamijeniti taj ljudski faktor, bilo u smislu nekog ljudskog iskustva, kreativnost, intuitivnosti ili nečeg jako inovativnog.
Mario: Ja sam zadnje pročitao članak o pametnim kućama, a još mi je ostao u sjećanju vaš jako dobar članak o bolnici u Zadru o tome kako se strojarski dio sustava primijenio tamo gdje postoje čiste sobe i ostali posebni uvjeti.
AI je dobar, ali ne može zamijeniti taj ljudski dodir i autoritet. Pogotovo u našim strukama, tu je jako bitan čovjek kao osoba, a svatko je drugačiji, svatko ima drugačije iskustvo.
Ti ga možeš iskoristiti da ti posloži strukturu teksta, ja kostur edukacije koju pripremam, ali autoritet teme i onaj tvoj osobni štih, to je ono što ljudi vole. Mislim da će se AI sadržaj polako početi penalizirati, tako da mislim da craft sadržaj sigurno prolazi, no ono što vidim kao izazov je činjenica da svi imamo sve manje pažnje, a ti moraš odvojiti pažnju da bi se educirao kroz taj neki članak.
Vladimir: Jako volim čitati intervjue.
Pročitao sam intervju s Vasom Perovićem u kojem kaže da je arhitektura okvir za život. Volim te arhitektonske rečenice. To je tako duboko i tjera te da promišljaš o tome neko vrijeme. AI ti nikad neće dati takve neke dubine.
Ja sam u arhitektonskoj industriji novak tako da kad god pročitam nešto što je netko od starijih iskusniji kolega rekao, dobijem dublji uvid u njihova prijašnja životna i poslovna iskustva. Zato volim čitati takve stvari.
AI ti odradi dio posla kao jedan zaposlenik
Andrijana: Koji su nekakvi ključni alati koji vama pomažu u poslovanju i koje biste preporučili drugima?
Natalija: BIM je glavni alat koji koristim. Osim toga, jako puno vremena sam na mailu, meetovima, zapravo na WhatsAppu, odnosno kanalima komunikacije. U zadnje vrijeme dosta intenzivno koristim AI, konkretno ChatGPT Pro. Koristim ga za različita istraživanja, više kao nekakav napredan search nakon čega temu nastavim proučavati tako da odem na određenu stranicu, katalog ili, ako treba, nazovem nekoga tko je upućen u nju ili ima osobno iskustvo. Ljudi su uvijek nezamjenjiv faktor.
Mario: Ja osobno od AI alata mogu preporučiti Perplexity uz pomoć kojeg možeš puno dokumenata uploadati pa si složiti strukturu. Praktički ti odradi taj dio posla kao jedan zaposlenik. Od ostalih zanimljivih alata izdvojio bih i Descript koji koristim kada pripremam svoje edukacijske video sadržaje. Video ubacim u taj program i on ti izvuče cijeli transkript razgovora, ne moraš ručno. Danas ima dosta tih Notetaker-a. Imamo primjerice online sastanak, ti uključiš AI u sastanak, on ga snima i izvuče ti ključne točke. Obično na sastanku svi zapisuju nešto, gledaju da ne bi zaboravili, ne stigneš slušati drugu osobu. Ovako ti slušaš sugovornika, AI sve zapisuje i kasnije možemo izvući ono najvažnije. Ti su alati nešto što ja koristim svakodnevno.
Vladimir: Kod nas je cijeli ured na Google Workspace-u, to je osnovno što se tiče maila, meetinga... Koristimo i Google NotebookLM, više za analize GUP-ova, zakona, brzo vadi ključne stvari iz njih. Svi projektanti imaju ChatGPT Pro, i naš tim podrške poslovanja, uprava ima svoj, dakle zasebne račune. Za rendere i vizualizacije koristimo Midjourney, Higgsfield AI i slično. U 3LHD-u je bitan alat Volum, naš softer za upravljanje projektima. Sad ćemo dobiti AI Volum gdje ćemo kroz funkcionalnost pretraživanja, nadamo se, olakšati i ubrzati neke procese. Umjesto da tražiš i kopaš, moći ćeš samo otkucati, primjerice, daj mi sve rolete na Parku Kneževa i uz pomoć AI izvući sve nacrte.
AI je sada najgori što će ikada biti, već sutra će biti nešto bolji
Andrijana: Kako se educirate?
Vladimir: Edukacije planiramo na nekoj godišnjoj razini. U 2025. to se, naravno, dosta svelo na AI. Imali smo set tri modula edukacija o AI u poslovanju, AI u arhitekturi, gdje su nam dolazili domaći i strani predavači, čak smo imali gošću iz Kine, a koji su nam objašnjavali svoje custom GPT-eve, načine za rendere, Flow AI, na koji način to rade... U planu je nastaviti s tim edukacijama jer svijet se mijenja pa se i mi u hodu s njim moramo mijenjati.
Jedan od naših predavača je rekao da je AI sada najgori što će ikada biti, već sutra će biti nešto bolji, tako da se isplati uložiti određeno vrijeme u edukaciju o njemu.
Mario: S obzirom na to da educiram ljude o tehničkim stvarima – dizalicama topline, odlazim na puno edukacija koje drže druge kolega iz raznih srodnih branši kako bih sebe educirao o svim tehničkim sadržajima i kako bih bio u toku. Druga vrsta edukacija na koje odlazim su one prodajne, financijske, marketinške i sve ostalo što je vezano uz poslovanje.
Natalija: Dodatno se educiram još od perioda studiranja, od poslovnih edukacija, edukacija o arhitekturi, korištenju digitalnih alata poput različitih softvera, a u zadnje dvije godine intenzivnije o AI.
Nekako mi se čini da se od korone dogodio određen preokret. Puno edukacija prešlo je u online svijet, kao da se povećao njihov broj, postale su dostupnije, manje vremena moraš potrošiti da odeš negdje na edukaciju, i dojma sam da se ljudi sve više educiraju. S tim da bih rekla da je u svemu tome jako bitan taj neki ljudski faktor i povjerenje koje ti imaš u osobu koja je stručna, koja nešto zna ili je poznaš od nekuda. Na primjer, slušam edukaciju o nekom softveru, zapnem na određenoj stvari koju ne znam riješiti i prva stvar koju svi radimo: pitam AI. AI mi ne zna pomoći i onda naravno zovem osobu koja je držala tu edukaciju i koja će mi konkretno riješiti problem.
Mislim da se i dalje najbolje uči u toj nekoj ljudskoj interakciji.
Kad ChatGPT zablesira
Andrijana: Koji su to neki nedostaci ChatGPT-a i ostalih alata?
Vladimir: Ti prije svega moraš biti stručnjak o tome što pitaš ChatGPT da bi mogao razlučiti kad zablesira i priča ti gluposti.
Rekao bih da ga možeš koristiti kao neku početnu točku, kao napredni search i kao alat za strukturiranje nečega. Ostatak i dalje moraš odrađivati sam jer tu nema do ljudskog iskustva.
Natalija: Mislim da moraš jako dobro poznavati materiju da bi ti ChatGPT bio koristan. Znam ga pitati o nekim temama o kojima ne znam puno i ono što on kaže djeluje jako suvislo i kao da mi je rekao sve, ali to zapravo ne bude baš sve točno, on "ishalucinira" različite stvari. Ali kad ga koristim za nešto u što sam upućena, kao što je arhitektura i srodne stvari, onda mi dobro sažme ili široko obradi određenu temu i to mi onda služi kao polazišna točka za daljnje istraživanje.
Mario: Meni puno pomaže kad planiram neku edukaciju. Kažem mu koliko će biti videa, koje su teme i da mi strukturira na što da obratim pažnju. Jednom sam mu dao baznu tablicu, nije ju znao prepisati, prebaciti u Excel format kako bi je kopirao. Trebao je zbrojiti pet brojeva, zbroj je bio dobar, ali on je izmislio brojeve između.
AI kao alat, pomoćnik svakako, ali ništa bez čovjeka, stručnog autoriteta.
Nekoć si naučio jedan posao i to je bilo to, danas moraš naučiti – kako učiti
Andrijana: Koji bi bili vaši zaključci, poruke na ovu temu?
Natalija: Ja sam osoba koja bi možda i dalje najradije pisala rukom, crtala i tražila stvari po rječniku i enciklopedijama, ali sam još prije 15 godina shvatila da to naprosto nije moguće i svjesno ulažem u učenje o svim tim mogućim digitalnim alatima i praćenje svega toga. Iako to meni osobno nije intuitivno, to je naprosto nešto što je neizbježno.
Dojma sam da što prije uskočiš u taj vlak i što prije te neke novitete implementiraš u svoje radne procese, da postaješ produktivniji i u krajnjoj liniji konkurentniji na tržištu.
Mario: Ja sam ušao u nišu dizalica topline, a u toj niši ima sto raznih stvari. Bio sam na jednoj edukaciji i shvatio koliko ne znam. Nekoć si radio jedan posao, naučio si ga i to je bilo to. Mi smo sada u godinu dana napravili ogroman skok i u AI i u digitalnim alatima tako da... moraš se educirati.
Što se tiče edukacija i digitalnih alata, rekao bih da je jako bitno odabrati nešto, ali ne tri, četiri, pet edukacija jer se nećeš uspjeti fokusirati. Sam sam pokušao ići u tom smjeru, ali ti bude previše svega, ne stigneš sve implementirati. Ali na edukaciji nikada nećeš izgubiti. Čak i ako neku edukaciju možda nisam do kraja shvatio, nešto sam ulovio, neka točka mi je ostala jer je predavač imao taj neki svoj stil. To je taj neki autoritet.
Ono što mislim da je jako bitna stvar kod samog educiranja je da moraš naučiti kako učiti, odnosno naučiti kako principi funkcioniraju i kako se voditi s time.
Vladimir: Osobno sam pobornik cjeloživotnog učenja. Vjerujem u stalno educiranje jer dolazim iz svijeta digitalnog marketinga gdje se svaki mjesec pojavi nešto novo što već idući mjesec moraš implementirati.
Više od edukacije, mislim da je možda ključan prijenos znanja. Kad nam se pridruži nova osoba, mi računamo da će ona imati tri do šest mjeseci praznog hoda dok sve ne "pokupi". Naravno, ni tada neće znati sve, ali poanta je da ti digitalni alati mogu omogućiti da skratiš taj proces i znanje strukturirano preneseš dalje.
Ako mi od 15 voditelja ode njih petero, naravno da ću biti u problemu, ali ću biti u manjem problem ako je to njihovo znanje strukturirano kroz Volum AI, što god, i ako se ono može brže prenijeti.
