Odabirom autohtonog bilja i nenametljivim dizajnom, uvažen povijesni i mediteranski kontekst zadarskog šetališta Muraj

Muraj, šetalište na zadarskim gradskim zidinama, sagrađenim kroz srednji vijek sa primarnim ciljem obrane grada, od 2017. ulazi pod zaštitu UNESCO – a, a 2020. biva u potpunosti obnovljeno u sklopu provedbe projekta “ZADAR BAŠTINI – Integrirani kulturni program Grada Zadra 2020“.

O obnovi Muraja i krajobraznom uređenju razgovarali smo s arhitektom Bogdanom Marovom, iz arhitektonskog studija Rene d.o.o. te Ivanom Kurtom, krajobraznom arhitekticom iz ureda Zizi Biro, a tvrtka Eurogarden otkrila je kako je izgledao proces nabave i sadnje bilja te ugradnje sustava navodnjavanja.

-Ideja o preuređenju Muraja krenula je dosta davno, otprilike 2006. godine, sa zahtjevom grada Zadra da se na Muraju zadrži parkiralište. Moja ideja je od početka bila da se promet s Muraja ili u potpunosti ukloni ili da se pusti samo najnužniji promet, a parkiranje svede na nužni minimum. 

Foto: Ante Barjašić

No, tih je godina obnova Muraja stavljena u drugi plan. Nastavljena je tek desetak godina kasnije, kad je u gradu vladala malo drugačija klima, a sretna okolnost bila je i uvrštenje zadarskih bedema pod zaštitu UNESCO – a, u travnju 2017. godine. Ideja o izbacivanju prometa sa Muraja sjela je na plodno tlo. Srećom, ja sam u tom smjeru razmišljao od početka i već u prvim idejnim rješenjima su pješačke i kolne površine bile u istom nivou kako naknadno ne bi trebalo raditi velike zahvate, ispričao nam je projektant Bogdan Marov.

Corten na Muraju kao podsjetnik na srednji vijek

-Projekt nikako nije imao namjenu za turizam, naša ideja je bila da uredimo javni prostor grada, koji funkcionira cijelu godinu i gdje će građani grada Zadra imati jedan ugodan prostor za šetnju, boravak i druge aktivnosti. Sastavni dio projekta bila je i kulturna komponenta sa dodavanjem sadržaja u vidu izložbi ili postavljanja skulptura. Ovo je nažalost samo djelomično ostvareno, a nadam se da će se u budućnosti u potpunosti realizirati, neka idejna rješenja su već prihvaćena, nastavio je projektant. 

Foto: Ante Barjašić

Materijali korišteni za uređenje šetališta na Muraju imaju za cilj uputiti na izvorni oblik i namjenu bedema. Izvorna, obrambena funkcija bedema podrazumijeva grubu, robusnu gradnju, kamen i željezo, stoga je teško zamisliti srednjevjekovni obrambeni sistem obnovljen glatkim i ispoliranim materijalima poput stakla ili prokroma. Dakle, uređenjem se htjelo naglasiti što je bedem nekada bio, a istodobno ispoštovati njegovu novu funkciju javne pješačke površine. Iz tog razloga sam, kao jedan od materijala odabrao corten čelik, koji me svojom bojom i grubom teksturom asocirao na topove i staro željezo iz srednjeg vijeka. 

Foto: Ante Barjašić

Za dizajn svih elemenata na prostoru današnjeg šetališta radili su se minimalni zahvati koji su bili potrebni da prostor izgleda estetski prihvatljivo, ali da istodobno ne ugrožavaju osnovni ambijent bedema. U skladu s tim, osmišljena je i jednostavna ograda, dizajnirana tako da se ne nametne kao jedan od oblikovnih elemenata. Ograda je postavljena kao „nužno zlo”, sa svrhom da odbije korisnike od sjedenja na bedemu i svojom jednostavnošću odvlači što manje pozornosti sa samih bedema. 

Foto: Ante Barjašić

Foto: Ivica Pavlović, Studio Logos Zadar

Također smatram kako bi grad u suradnji sa stanarima trebao poraditi na uređenju pročelja stambenih građevina, koje se nalaze u neposrednom kontaktu s bedemima. Tamo ima kvalitetne, poslijeratne arhitekture i smatram da bi time cijeli ambijent bio primjereniji i atraktivniji, zaključio je projektant Bogdan Marov.

Krajobrazno uređenje šetališta Muraj

Osnovna ideja uređenja krajobraza počiva na sličnoj premisi, da se pri odabiru biljnog materijala što više ispoštuje povijesni kontekst unutar kojeg se oblikovanje izvodi te da se koriste autohtone biljne vrste, koje će maksimalno olakšati održavanje, ali se i vizualno uklopiti u kontekst šetališta, kao dijela mediteranskog ambijenta. Corten čelik, od kojeg su izrađena korita za sadnju, suvremeni je materijal, a svojom se bojom i teksturom dobro uklapa u taj povijesni ambijent.

Više o uređenju okoliša ispričala nam je krajobrazna arhitektica Ivana Kurta, koja je čitavo vrijeme usko surađivala sa projektantom Bogdanom Marovom i njegovim timom. 

Foto: Andrijana Jurin

Zelene površine koje nisu samo ukras, već se mogu i koristiti

Koja je bila ideja vodilja, što si htjela postići ovim projektom?

Osnova ideje  bila je da se zelene površine mogu koristiti, htjela sam „uvući ljude” na zelene površine. Željela sam izbjeći to da one imaju samo reprezentativan karakter i da budu samo ukrasne površine koje se ritmično nižu uz longitudinalnu formu  šetališta. Pitala sam se zašto ne zaći malo u to zelenilo, približiti mu se pa čak i boraviti na njemu? Osim korita za sadnju na zelenim se površinama nalaze i obrnute kadice, također izrađene od corten čelika, zamišljene kao dugačke klupe koje bi omogućile korisnicima, šetačima da zastanu, sjednu i ostvare prisniju interakciju za zelenilom oko sebe.

Foto: Ante Barjašić

Isto tako svakoj se gredici sa sadnjom može pristupiti ili direktno sa  šetališta ili preko šljunčane površine. U tim je koritima zasađeno više od 50 različitih vrsta mediteranskih trajnica. Trebale bi se postaviti i pločice sa nazivima svake pojedine biljne vrste, kakva je praksa u botaničkim vrtovima, čime bi  šetalište dobilo i edukativni karakter.

Foto: Ante Barjašić

Nadalje, željela sam da  šetalište bude atraktivno što dulji period u godini, što se postiglo sadnjom biljnih vrsta, koje cvatu u različitim periodima tokom godine. Primjerice Centanthus ruber cvate početkom i tokom ljeta, nakon njega cvjetat će Lantana camara 'Nana', trajnica koja svoju bogatu cvatnju i raskoš boja poklanja sve do početka rujna, dok su prije Centranthusa u proljeće cvali Irisi (Iris germanica).

Također, u oblikovnom smislu, sadnja u povišenim koritima omogućila je unošenje dodatne dinamike volumena na formalnim zelenim površinama travnjaka. Korita svojom pravilnom formom, koja prati raster polja na  šetalištu, u jednu ruku odišu strogoćom i kao da nameću disciplinu, prateći reprezentativan karakter šetališta, dok se unutar njih, događa pravi vatromet boja i tekstura kombiniranjem mnogobrojnih mediteranskih trajnica.

Posađene su autohtone mediteranske biljke i u što većoj mjeri sačuvano postojeće drveće

Kako si birala biljke?

Htjela sam da to bude autohtono bilje i kao što sam već rekla posađeno je preko 50 vrsta mediteranskih trajnica, primjerice lavanda (Lavandula officinalis), ružmarin (Rosmarinus officinalis), pittosporum (Pittosporum tobira 'Nana'), irisi (Iris germanica), centranthus (Centranthus ruber), santolina (Santolina chamecyparissus) i sl. Sve su to biljke koje možemo pronaći u mediteranskim vrtovima i u rasadnicima po Dalmaciji.

Foto: Ante Barjašić

To su biljke koje dobro uspijevaju u ovom podneblju. Sadnjom autohtonog biljnog materijala olakšava se i održavanje te su biljke prilagođene klimatskim uvjetima lokacije na kojoj se sade, podnose vjetrove, posebice buru i posolicu, koja s njom dolazi, također i visoke temperature i jako osunčanje. Važno je tomu prilagoditi i količinu vode kojom će se zalijevati ukrasno bilje, jer su to većinom biljne vrste naviknute na ekstremnije uvjete naših vrućih ljeta.

Foto: Ante Barjašić

Željela sam izbjeći stvaranje atmosfere potpuno umjetnog ambijenta, koji nije tipičan za mediteran uređenjem velikih travnjačkih površina. Ukrasni travnjaci nisu klasično obilježje Mediterana, trava prirodno više raste u humidnijim područjima, primjerice u Engleskoj, dok naši vrtovi radije pozdravljaju nasade trajnica, šljunčane površine i ekstenzivne travnjake koje čine mješavine divljih trava i samoniklih vrsta.

A stabla, kako su ona odabrana?

Što se tiče stabala maksimalno smo se trudili zadržati sva postojeća stabla. Prepoznatljivi drvored hrasta crnike (Quercus ilex), koji se proteže gotovo čitavom dužinom bedema te već čini prepoznatljivu vizuru, kada se poluotok promatra sa Branimirove obale, mjestimično je nadopunjen na dijelovima gdje su nedostajala stabla ili je pojedino stablo propalo zbog bolesti.

Drvored crnike dominira jednom stranom  šetališta, dok su na suprotnoj strani, uz tržnicu  bile prisutne različite listopadne vrste poput judića, kostele, platana, divljeg kestena. Takvog rasporeda držali smo se i mi. Ukupno je zasađeno tridesetak novih stabala, osim crnika, nekoliko ukrasnih trešanja (Prunus serrulata 'Kanzan'), judino drvo (Cercis siliquastrum), lagestremia (Lagerstroemia indica).

Foto: Ivica Pavlović, Studio Logos Zadar

Foto: Ante Barjašić

Dio krajobraznog projekta su i projekt sistema za navodnjavanje te projekt izvedbenog stanja prema kojima se vrši održavanje

Kako se radi održavanje krajobraznih projekata?

Nabavu i sadnju biljaka izvodila je tvrtka Eurogarden, koja je taj svoj dio posla izvela vrlo profesionalno.

Foto: Ante Barjašić

Redovito zalijevanje također je ključno upravo u prvoj godini.  Ono se provodi sistemom kap na kap za površine pod trajnicama, a travnjačke površine zalijevaju se rasprskivačima, rano ujutro ili navečer. U toku zimskih mjeseci sistem je potrebno isključiti, jer nema potrebe za dodatnom količinom vode.

Pri izradi krajobraznog projekta, ali i projekta navodnjavanja, trebalo je voditi računa o tome da stara postojeća stabla, koja su navikla na jedan vodni režim, budu maksimalno pošteđena primanja nove veće količine vode, primjerice zbog uređenja travnjaka koji zahtjievaju više vode i gdje je to moguće budu izostavljeni iz sistema polijevanja.

Foto: Ante Barjašić

Prema projektu izvedenog stanja, čiji je dio i plan sadnje, koji je osnova za kvalitetno održavanje uređenih površina, naknadno se vrši nadosadnja i zamjena biljnog materijala ako su biljke prerasle, osušile se, istrunule ili uništene na neki drugi način. Isto tako prema projektu navodnjavanja vrše se popravci sistema za zalijevanje. Takav projekt predaje se tvrtki koja preuzima održavanje. 

Dobra priprema i organizacija ključ su svakog uspješnog krajobraznog projekta

-Tvrtka Eurogarden izvodila je hortikulturne radove na projektu uređenja  šetališta na Muraju. Bili smo zaduženi za nabavu i sadnju svog biljnog materijala na projektu, a u sklopu toga izradili smo i projekt navodnjavanja. Radilo se o velikom i važnom projektu za grad te su svi izvođači sudjelovali na sastancima na tjednoj bazi kako bi se sav posao unaprijed isplanirao. Priprema, nabava, doprema i ugradnja, sve ide glatko kada imamo uigrani tim i dobru organizaciju.

Imamo bogato iskustvo u odrađivanju velikih projekata uređenja okoliša u suradnji sa raznim investitorima, ali također i manjih projekata, kojima pristupamo na isti način. Dobra priprema i organizacija su ključ za uspješan projekt te prethode svakom našem projektu bez obzira na njegovu veličinu. 

Foto: Ante Barjašić

Foto: Ivica Pavlović, Studio Logos Zadar

Ponosni smo što možemo odraditi sve zahtjevne projekte zahvaljujući našem iskusnom timu koji svojim znanjem i vještinama iz projekta u projekt doprinose stvaranju renomea naše tvrtke. Na jednom mjestu pružamo usluge, radove, materijal, stručne savjete i projekte vezane za uređenje okoliša i zelenih površina svih vrsta. 

Bila nam je čast biti dio hortikulturnog uređenja šetališta na zadarskim bedemima, lokalitetu od velike povijesne važnosti, gdje smo viziju krajobrazne arhitektice Ivane Kurte pretočili u stvarnost, zaključila je Marija Torbarina iz tvrtke Eurogarden.  

Dojmovi o realiziranom krajobraznom projektu 

Kako ti je bilo raditi na ovom projektu?

Jako sam sretna što sam imala prilike raditi na ovom projektu, ipak je to projekt od velikog značaja za cijeli grad.  Moj zadatak bio je osmisliti uređenje zelenih površina i svih njihovih oblikovnih elemenata (cortenskih korita za sadnju sa klupama, te svih šljunčanih i travnjačkih površina kao i odabir biljnog materijala za projekt). Za ostatak  šetališta zaslužan je bio glavni projektant arhitekt Bogdan Marov, s kojim sam uspješno i ugodno surađivala na više zanimljivih projekata. Iznimno sam mu zahvalna što mi je, angažirajući me kao svoga suradnika, omogućio da budem dio ove priče.

Foto: Ivica Pavlović, Studio Logos Zadar

Jesi li zadovoljna kako je realiziran projekt na Muraju?

Često se dođem prošetati po Muraju i pratim kako sve izgleda, kako se prostor koristi i kako se biljke razvijaju. Zadovoljna sam, posebno kada vidim da se prostor koristi na način kako sam to zamislila, da ljudi sjede na klupama unutar zelenih površina, da zastanu pored nasada sa trajnicama.

Možda bi dodala nekoliko sitnica, primjerice da se klupe na cortenskim kadicama postave cijelom dužinom s jedne površine i da se drvo bolje održava. Dodala bih i pločice s imenima biljaka, poput onih u botaničkim vrtovima, kako bi i građani i turisti mogli još više uživati u otkrivanju mediteranskog cvijeća i drveća.

Kod nas na Mediteranu  šetališta se realno mogu koristiti kroz cijelu godinu, no obično zimi sve zelene površine izgledaju malo 'tužnije'. Ali jednom kad dođe proljeće i ljeto, kad vidim kako se mijenjaju boje na gredicama i kako se stvarno događa ta dinamika cvatnje, koju sam željela, onda sam jako zadovoljna i sretna.

Krajobrazna arhitektica Ivana Kurta, foto: Andrijana Jurin

Foto: Ante Barjašić