Šetnica u Tribunju
- Foto: Stefan Horvat
Krajem ožujka 2020. otvorena je nova šetnica Luna-Zamalin u Tribunju, tim povodom razgovarali smo sa ovlaštenim inženjerom Stefanom Horvatom, mag.ing.aedif., iz tvrtke ARX d.o.o. , koji je sudjelovao u svim fazama gradilišta od izvedbenog projekta do stručnog nadzora nad gradnjom.
Možete nam malo opisati projekt i zatečeno stanje?
Lokacija zahvata je u mjestu Tribunj podno brda Sv. Nikola, na pomorskom dobru ispred prvog reda kuća. Obilaskom lokacije naišli smo na obalu devastiranu ilegalnim betonskim platoima, sunčalištima, stazama koje su vlasnici okolnih kuća i apartmana izgradili, te koristili kao privatno vlasništvo.
Promišljajući o rješenju prvotno smo pomislili na rušenje spomenutih platoa, no tim bismo potezom samo dodatno narušili već ionako devastirani pojas pomorskog dobra. Stoga smo odlučili “povezati” spomenute platoe, sunčališta i ostale trasom izlomljene šetnice širine 1,5m rampama maksimalnog nagiba 8%, pazeći pritom i na pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti kao i na roditelje s dječjim kolicima. Ovim smo rješenjem minimalno intervenirali u dragocjenu obalu vrativši je na korištenje svim ljudima, što je i definicija pomorskog dobra.
Možete nam kazati nešto više o samoj tehničkoj izvedbi šetnice?
Od samog početka projektiranja vođeni smo idejom što manjeg interveniranja u zatečeno stanje obale, što nije bilo jednostavno zbog stjenovite konfiguracija terena.
Sama konstrukcija šetnice sastoji se od tamponskog nasipa zbijenog na 50MN/m2, na koji je postavljen tucanički naboj u sloju visine 10cm zbijen na 80MN/m2. Gornja površina tucaničkog naboja posipana je sitnim tucanikom (nulericom) kako bismo dobili podlogu za betoniranje nosive ploče.
Nosiva ploča je debljine 10cm izrađena od mikroarmiranog betona s mrežastim strukturnim poliolefinskim vlaknima. Na dijelovima šetnice gdje je ugrađena zaštitna ograda, u betonsku ploču armiranu vlaknima dodatno smo postaviti armaturnu mrežu Q188 u širini 1m.
Završna obloga izvedena je od lomljenog pločastog kamena debljine 4 cm sa fugiranjem cementnim mortom. Kamene ploče površinski su obrađene tzv."buretanjem". Navedenom obradom klasična ploča gubi oštre rubove i dobiva glatku površinu čime se dobije izgled "starog" ili pjeskarenog kamena.
Kameno-betonski podzidi izvedeni su s vidljivim licem u djelomično obrađenom (priklesanom) kamenu u nagibu 1:5, istovjetno postojećim podzidima na trasi šetnice.
Jeste li već imali predhodno iskustvo na ovakvim projektima i gdje?
Osobno je ovo moje prvo iskustvo na projektiranju i izgradnji šetnice ovakvog tipa. Studio ARX u kojem radim, na čelu s arhitektom Damirom Lasinovićem, ima dosta prijašnjeg iskustva na izgradnjama šetnica i plaža, izdvojio bih nagrađivanu plažu Banj u Šibeniku zajedno s šetnicom Banj-Pekovac, koja povezuje plažu s gradskom jezgrom grada Šibenika.
Koja je bila Vaša zamisao ove šetnice i jeste li zadovoljni rezultatom?
Prvotno je šetnica planirana drugačijim materijalima (bijeli betoni, oblutci, mozaik keramika itd..) sa širom granicom obuhvata (planirano je uređenje postojećih podzida, pristupnih stepenica, sunčališta...). Taj je projekt bio dosta skuplji od realiziranog, te je bio namijenjen povlačenju sredstava iz EU fondova.
Međutim, kako sredstva nisu povučena, investitor, općina Tribunj nije htio odustati od projekta, već su odlučili vlastitim sredstvima povezati mjesnu plažu sa starom jezgrom. Dani su financijski okviri, unutar kojih smo napravili korekciju obuhvata i materijala.
Kakvi su prvi komentari mještana?
Mještani su oduševljeni izgrađenom šetnicom, i vjerujemo kako će ona ubrzo postati nezaobilazan dio svakodnevnog đira, kako lokalnog stanovništva tako (nadamo se već ove sezone) i svih turista i posjetitelja.
Sa stečenim iskustvom smatrate li da je duž obale moguće i potrebno graditi ovakve šetnice?
Smatram da je moguće, ali takve šetnice moraju biti pažljivo planirane od strane struke, te svojim izgledom i materijalima ne bi smjele narušavati prirodni sklad zatečenog područja. Ima dosta primjera duž obale gdje je to dosta uspješno napravljeno, kao primjerice šetnica kroz Kanal sv. Ante u Šibeniku.
Koji je Vaš odgovor na komentare poput onih da se na ovaj način betonizira obala?
Ne bih se složio, naša intencija ovim projektom bila je upravo suprotna.
Kazali ste da je zanimljivost projekta i u detaljima poput tri mostića raspona 18, 16 i 8 metara, možete nam detaljnije opisati taj dio?
Na spoju projektirane trase šetnice, od strane plaže Zamalin prema centru mjesta u posljednjih 50 metara nije postojao kontakt s postojećom rivom i “starim selom” (povijesnom jezgrom) jer su kuće u tom dijelu izgrađene na rubu obale.
Vodeći se idejom što manjeg interveniranja u zatečeno stanje obale, odlučili smo ostvariti kontakt s tri pješačka mosta duljine 18, 16 i 8 metara.
Nosači mostova su izvedeni kao prednapeti montažni gredni nosači širine 80 cm i visine 50 cm. Kako bismo dobili potrebnu širinu šetnice od 160 cm montirana su dva paralelna nosača jedan do drugoga. U ovisnosti o duljini nosača imaju od 5 do 20 kabela promjera 15.2 mm, te su prednapeti silom od 180 kN.
Nakon montaže nosača na armiranobetonske oslonce izvedena je AB tlačna ploča debljine 10 cm. Završna obloga od lomljenog pločastog kamena zalijepljena je flexibilnim ljepilom na tlačnu ploču.
Ograda mostova izvedena je od tokarenih drvenih trupaca promjera 20 cm, koji su na strani prema moru visine 80cm od kote gotovog poda, a na strani prema kopnu 35cm. Na morskoj strani između trupaca razvučen je konop promjera 30mm na visini 60cm.
Zanimljivo je da su nosači proizvedeni u susjednoj BIH, od strane tvrtke Širbegović inženjering d.o.o.. Nosači su kamionima dopremljeni u Tribunj, a zbog specifične lokacije, ugradnju se morala izvoditi uz pomoć trajekta na koji je bila postavljena 90 tonska dizalica.
I za kraj koja je oprema ugrađena na šetnici
Rasvjeta šetnice izvedena je LED svjetiljkama talijanskog proizvođača Cariboni.
Odabran je model Lit XS koji je postavljen na betonske zidiće, na stup visine 1m i kao kandelaber visine 3m. Na šetnicu su postavljene i dvije pametne klupe hrvatske tvrtke Include iz Solina. Ugradnjom ovih klupa omogućeno je punjenje različitih tipova uređaja putem dva USB ulaza te bežićnim punjačem inegriranim u površinu akrilnog stakla. Također su postavljene i kante za otpad, a kompletna oprema izvedena je u bijeloj boji.
Autor: Stefan Horvat, mag.ing.aedif.
