Kako osunčati interijer i time stvoriti ugodnu atmosferu?

Sunce ili hlad? Kako kad! Na postavljeno pitanje «Kako je najbolje da mi je orijentiran stan, da imam svjetlosti i sunca čitav dan, a da mi ne piči u oči cijelo vrijeme?», arhitekt daje odgovor koji seže od ugođaja i zdravlja do uštede i klime.

Ne moraš biti Ikar da bi te spržilo sunce. Događa se to i ako stojiš na zemlji, a s toplinskim valovima, koje donose klimatske promjene bitno je zaštititi se od sunca i kad si vani i kad si kod kuće ili na poslu. Pogotovo ako ne voliš klima uređaje ili želiš uštedjeti električnu energiju. A budući da se električna energija još uvijek proizvodi i pomoću fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin), koja uzrokuju klimatske promjene, ako se uspiješ zaštititi od sunca bez klima uređaja, time ćeš zaštititi i sebe i druge od još većih klimatskih promjena i još vrelijih ljeta.

S druge strane, mi ljudi volimo sunce i imamo dobre razloge da ga unesemo u svoj prostor. Sunce nam podiže raspoloženje, doprinosi higijeni prostora antimikrobnim djelovanjem, doprinosi rastu biljaka koje nam oplemenjuju prostor, pomaže nam da proizvedemo vitamin D. Sunce može toliko zagrijati prostor zimi da možemo značajno uštedjeti na grijanju, a time ponovno ublažiti klimatske promjene i vrela ljeta. (Pa čak i ako koristimo energiju iz obnovljivih izvora, možemo smanjiti potrebu za tehničkim sustavima i elektranama, a time i za industrijskom eksploatacijom sirovina i njezinim negativnim posljedicama!)

Svu dilemu iz prošlih odlomaka praktično je sažela klijentica kad me pitala: «Kako je najbolje da mi je orijentiran stan, da imam svjetlosti i sunca po cijeli dan, a da mi ne piči u oči cijelo vrijeme?» Evo nekoliko praktičnih uputa koje sam joj dao, imajući u vidu posljedice na njezinu dobrobit i dobrobit svih nas:

Istočno i zapadno sunce je nisko, dakle pičit će ti u oči. Ali možda ti odgovara da te sunce budi ili da intenzivno uživaš u zalasku. Meni je prekrasno ugrijati se ujutro na suncu, imati izravan kontakt s njim dok je nisko. Lijepo mi ga je i primiti na stol za kojim doručkujem – kao da naglasi boju i život u hrani i ljudima oko mene. Popodne ga volim pozdraviti tek kad je na odlasku u zemlje iza horizonta; prije toga, ono ljetno, zapadno, vrelo sunce moram moći zaustaviti pred prozorom, inače će mi učiniti noć nepodnošljivom.

Južno sunce će te lijepo zagrijati posred zimskoga dana, kad je niže na nebu pa njegove zrake ulaze duboko u prostor. A ljeti ga ne želiš u prostoru kad je u zenitu i nemilice prži. Dakle, bilo bi dobro imati strehu/tendu iznad prozora ili žaluzine ispred njega. Ako susjed iznad tebe ima balkon, onda ti on može poslužiti kao streha. Za jug je to izvrsno, pogotovo ako i ti imaš balkon pa možeš biti u sjeni u interijeru, a na balkonu (s biljkama) uživati na suncu.

Ako nema strehe (a i ako je ima), a svakako ako imaš istočne i zapadne prozore, trebaju ti i rolete, roloi, žaluzine ili škure, i to svakako s vanjske strane prozora jer toplina koja prođe kroz staklo uglavnom i ostaje u prostoru. Prednost žaluzina i škura je u tome što im možeš regulirati nagib i time omogućiti prolazak svjetla, zraka i pogleda, a zaustaviti sunčeve zrake. No svakako obrati pažnju na okolne zgrade i stabla. Zgrade bi ti mogle zasjeniti nisko sunce baš kad ga trebaš, a bujne listopadne krošnje pred prozorom bi ti mogle pružiti sjenu spasa ljeti.

Toliko o suncu. O svijetlosti saznajte u članku.

Veljko Armano Linta

Arhitekt u studiju Armano Linta: www.armanolinta.hr

Edukator u timu Satelit edukacije za održivost i regenerativnost: www.satelit-edukacije.eu