Razmišljate li o tome kakav zrak udišete dok spavate ili radite? Evo zašto biste trebali!
- Foto: Pexels
Paradoksalno je da danas, više no ikada, čitamo deklaraciju gotovo svakog prehrambenog proizvoda koji kupujemo, ali se rijetko i gotovo nikada ne zapitamo što isparava iz ljepila ispod onih savršenih pločica u kupaonici ili parketa u boravku koji smo birali danima.
Vođeni trendom zdravog životnog stila, uložit ćemo u organsku hranu, prirodnu kozmetiku i privatne fitness treninge, izostavljajući iz jednadžbe dugovječnosti utjecaj svega onoga što smo ugradili i s čime smo opremili prostor u kojem živimo i radimo.
Umjesto da bude naša sigurna oaza, prostor s loše odabranim i nepravilno ugrađenim materijalima te neadekvatnom ventilacijom može postati izvorom unutarnjeg zagađenja te posljedično izazvati kronične iritacije dišnih puteva, glavobolje, alergije i stres, a ponekad i puno teža, opasnija stanja.
Koji su najčešći izvori onečišćenja unutarnjeg zraka, kako se manifestiraju po naše zdravlje i kako minimizirati njihove učinke? Odgovore smo potražili na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu.
<<< Ovdje pročitajte dosad objavljene članke o temi ZDRAVA GRADNJA OD TEMELJA DO KROVA
Zabrinutost se javlja tek kad uočimo i osjetimo problem
Provodimo oko 90 % vremena u zatvorenim prostorima a da se ne pitamo što "unosimo" u naša pluća dok sjedimo na poslu, spavamo u svom krevetu.
A kvaliteta unutarnjeg zraka od iznimne je važnosti za zdravlje i kvalitetu života, ističe prim. dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije, uži spec. zdravstvene ekologije s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu.
NZJZ Dr. Andrija Štampar učestalo provodi savjetovanja vezano uz ispitivanja različitih fizikalnih, kemijskih i bioloških čimbenika u radnom i životnom prostoru – od poslovnih prostora do višestambenih zgrada, nešto manje u individualnim kućanstvima.
"Praćenjem unutarnjeg okoliša osiguravamo pravovremeno poduzimanje korektivnih aktivnosti i dugoročno doprinosimo ugodnijoj mikroklimi prostora, poboljšanju učinkovitosti i zaštiti zdravlja", naglašava epidemiologinja.
U slučaju radnog okoliša, ova su ispitivanja čak zakonski obvezna i to najmanje jednom u tri godine, a u slučaju potrebe - prema procjeni rizika, nakon obnove ili uočavanja nepravilnosti – i češće. Ispituje se od mikroklimatskih uvjeta do buke i osvjetljenja.
"Nažalost, nedovoljno je redovnih mjerenja, kao i provedbi mjerenja nakon preuređenja ili obnove prostora i ugradnje novih materijala. Obično se zabrinutost javlja, a mjerenja provode, tek nakon što se uoči ili zdravstveno osjeti problem prokišnjavanja, plavljenja, vlage", komentira doktorica Jergović.
Što sve kvari kvalitetu zraka unutar vašeg radnog mjesta ili doma
Izvori onečišćenja unutarnjeg zraka su raznoliki, od vanjskih do unutarnjih. Zagađivači mogu dolaziti sa zrakom koji vam ulazi u prostor kada otvorite prozor, hlapiti iz namještaja koji ste kupili ili boje kojom ste prebojali zidove pa sve do uređaja koje koristite u kućanstvu i određenih aktivnosti kao što je slikanje, obrada drveta...
Lebdeće čestice (PM10 i PM2.5.)
Jedan od najvećih zagađivača dolazi s ulice. Iza kratice PM (Particulate Matter) krije se mješavina sitnih krutih i tekućih čestica koje lebde u zraku. Najčešći izvori ovih čestica su: izgaranje fosilnih goriva u prometu, loženja drva i ugljena tijekom sezone grijanja, industrijska postrojenja i elektrane, prirodni izvori poput prašine, požara... Kroz prozore, pukotine i ventilacijske sustave prodiru u naše domove i urede, gdje se zadržavaju i talože.
PM10: grube lebdeće česticama promjera manjeg od 10 mikrometara. Mogu ući u gornje i donje dišne putove, ali za razliku od onih sitnijih, većina njih ne prodire do najdubljih dijelova pluća niti ulazi u krvotok. Ipak, dugotrajno izlaganje PM10 česticama dokazano uzrokuje ozbiljne respiratorne i zdravstvene probleme.
PM2.5: lebdeće čestice u zraku promjera manjeg od 2,5 mikrometara, što je oko 30 puta manje od promjera ljudske vlasi. Zbog svoje izuzetno male veličine, mogu proći kroz nos i grlo te prodrijeti duboko u pluća, a najsitnije čestice ulaze i u krvotok. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, PM2.5 uzrokuje više zdravstvenih problema od bilo kojeg drugog onečišćivača zraka.
Preporuka: redovito provjetravanje (kada je vanjski zrak čist), ugradnja visokokvalitetnih filtera u sustave mehaničke ventilacije, korištenje certificiranih uređaja za pročišćavanje zraka koji mogu učinkovito filtrirati čestice ovih dimenzija
Ugljični dioksid
Svi emitiramo CO2 dok dišemo, rijetko je sam po sebi zdravstveni problem, ali je vrlo dobar pokazatelj ljudske prisutnosti i razine ventilacije.
Unutarnja razina CO2
- od 1000 ppm osigurava odgovarajuću kvalitetu zraka,
- 1400 ppm osigurat će zadovoljavajuću kvalitetu zraka,
- preko 1600 ppm ukazuje na lošu kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru.
Povećana razina CO2 umanjuje mogućnost koncentracije, što je osobito važno kod prostorija za odgoj i obrazovanje, rad auditorija, kongresnih dvorana i ostalih prostora u kojem boravi veći broj korisnika.
Preporuka: ugradnja uređaja za mjerenje CO2, redovito provjetravanje prostora, ugradnja sustava za automatsku ventilaciju prostorija (prirodnu ili umjetnu)
Hlapljivi organski spojevi
U zraku zatvorenih boravišnih prostorija često se nalaze hlapljivi organski spojevi (VOC – Volatile Organic Compounds). To su tvari koje lako isparavaju i smjesa su mnogih različitih kemikalija poput acetona, benzena, butanala, ugljikovog disulfida, diklorbenzena, etanoal, formaldehida, terpena, toluena, ksilena.
Znate onaj "miris novog" koji se osjeti u novouređenom stanu? To je najčešće formaldehid koji isparava iz ploča od prerađenog drva s ljepilima na bazi ovog organskog spoja, zatim iz tekstilnih obloga, kao i iz nekih toplinsko izolacijskih materijala. Učinak na ljude kreće se od doživljavanja neugodnih mirisa, nadražujućeg djelovanja do ozbiljnijih učinaka na zdravlje (dokazano kancerogen za ljude). U stanovima se može tolerirati 0,12 mg/m3=0,1 ppm.
Preporuka: korištenje opreme, obloga i sredstava s niskim dopuštenim vrijednostima emisija onečišćujućih tvar
Radioaktivne čestice
U nekim zgradama ustanovljena je pojava radioaktivnih čestica u zraku koja ovisi o lokaciji zgrade. Pojava ovih radioaktivnih čestica kritična je za prostorije namijenjene duljem boravku koje nisu dobro provjetravane. Izvori su radioaktivni plemeniti plinovi radon i toron, koji nastaju kao proizvod razlaganja urana/radija, odnosno torija koji se nalaze svuda u prirodi.
Radon i toron nastaju iz zemlje, građevinskog materijala ili vode, a u zraku se pretvaraju u olovo i polonij, koji se talože na česticama prašine u zraku i udisanjem dospijevaju u pluća što može ozbiljno ugroziti zdravlje (rak pluća).
Preporuka: kontrola mjerenja, provjetravanje podrumskih i prizemnih prostorija
Prašina
Sastavni dijelovi prašine mogu biti neorganski elementi (pijesak, čađa, ugljen, pepeo, vapno, metali, kamena prašina, cement...) i organski elementi (djelići biljaka, sjeme, pelud, tekstilna vlakna, brašno...).
Prašina, koju normalno sadrži zrak, osim izvjesnog utjecaja na disanje, ne šteti zdravlju, pošto organizam stvara zaštitna sredstva u dišnim putevima (sluzokože). U cilju zdravstvene zaštite moguće je ograničiti sadržaj prašine na radnim mjestima. Ono što u izvjesnim slučajevima može biti štetno po zdravlje je prisutnost spomenute PM2.5 čestice, industrijska prašina, npr. bisinoza pri preradi pamuka u tekstilnim industrijama, azbestoza pri preradi azbesta...
Kad smo kod azbesta, iako je već nekoliko godina potpuno zabranjen u Hrvatskoj i za proizvodnju i uvoz, radi prethodne opsežne primjene u izgradnji i energetskih obnova kojima se ovaj materijal zbrinjava na siguran način, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ koordinirao je program podizanja razine svijesti i pripremio materijale za komunikaciju sa stručnom i općom javnošću dostupne na: https://stampar.hr/hr/vase-zdravlje/preventivne-preporuke-za-postupanja-s-gradevinskim-materijalima-na-bazi-azbesta.
Preporuka: izmjena postojećih materijala koji doprinose širenju prašine, ugradnja uređaja za pročišćavanje zraka
Vlaga i mikrorganizmi
Zbog povećane vlažnosti zraka (iznad 80 %) u prostoriji postoji mogućnost pojave plijesni i drugih vrsta gljiva. Pojava s kojom se susrelo vjerojatno gotovo svako kućanstvo.
No nije sva plijesan štetna, odnosno nemaju sve plijesni spore koje imaju za posljedicu negativne zdravstvene ishode. Neki mikroorganizmi čak doprinose u pročišćavanju prostora.
Vlagu voli i bakterija legionela, ali suprotno raširenom vjerovanju, izvor zaraze ne mogu biti kućni klima-uređaji (nemaju velike spremnike vode koji pogoduju njezinom razmnožavanju), već prije svega veliki centralni sustavi za klimatizaciju. Legionele se razmnožavaju na temperaturama 20-50 °C (idealno 35-46 °C).
Kako plijesan utječe na zdravlje?
- opći simptomi: glavobolja, vrtoglavica, smanjena koncentracija
- specifični akutni simptomi: akutna iritacija sluznica očiju, nosa i usta, iritacija kože, nadražaj grla, kašalj
- kronični simptomi: pogoršanje osnovne bolesti npr. astme, kronične opstruktivne plućne bolesti, bolesti kože i npr. autoimunih bolesti probavnog sustava
Vlaga i plijesan mogu predstavljati visoku razinu rizika za osjetljive podskupine (kronični bolesnici, osobe narušenog imuniteta) te populaciju pod povećanim rizikom (trudnice, djeca, pružatelji usluga čišćenja i izvođenja radova, beskućnici, pušači)
Preporučuje se u potpunosti građevinski sanirati prostorije s vidljivom plijesni. Mehanički očistiti i oličiti površine te izvršiti zamjenu materijala visokog rizika (oštećeno drvo, izolacijski materijali, vodovodne i električne instalacije i dr.). Također, ispitivanjima nezavisnog laboratorija potrebno je provjeriti sigurnost prostora prije korištenja, savjetuje doktorica Jergović.
Također, ne preporučuje se zadržavanje u prostorijama s utvrđenih >1000 cfu/m3 plijesni te konzumacija hrane, pića ili korištenja predmeta koji dolaze u kontakt sa sluznicama (hrana, piće, duhan i duhanu srodni proizvodi, leće, tekućine za leće, predmeti za opću uporabu koji se koriste u higijeni tijela i sl.).
Preventivne preporuke za sprečavanje pojave plijesni
1. Optimalna vlaga: održavanje razine relativne vlažnosti u prostorijama: 40 - 60 %
2. Strujanje zraka: uklonite nepotrebne predmete, kutije, namještaj naguran uz hladne zidove kako bi zrak mogao kružiti
3. Redovito provjetravanje: osiguranje prirodne (ručno otvaranje/zatvaranje prozora) ili mehaničke izmjene zraka u prostoru
4. Kontrola temperature: održavajte temperaturu unutarnjeg zraka 20 – 25 °C, a ako ljeti koristite klimu, razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bi trebala biti veća od 7 °C.
Redovito ventilirajte i održavajte higijenu prostora
Jedna od najučinkovitijih stvari koje možete učiniti za zdravije unutarnje klimatske uvjete je redovita ventilacija, odnosno prozračivanje.
"Ovisno o namjeni, potrebno je održavati higijenu prostora te ga redovito provjetravati. Ako u stanu živi višečlana obitelj s kućnim ljubimcima, a k tome postoji i npr. slikarski atelje, takav prostor zahtijeva češće čišćenje i provjetravanje u usporedbi s malim stanom u kojem netko boravi tek u večernjim satima", savjetuje Jergović.
Ali pazite! Neprikladna mehanička ili prirodna ventilacija doprinosi dodatnom nakupljanju zagađivača u prostoru. Pogotovo se u slučaju postojanja mehaničke ventilacije ističe nužnost redovitog održavanja ovakvih sustava.
“Često zaprimamo pritužbe i zahtjeve za ispitivanjem kvalitete unutarnjeg zraka u prostorima koji nemaju mogućnost prirodne ventilacije, već samo mehaničke. U takvim se prostorima osobe uglavnom žale na lošu kvalitetu zraka i simptome kao što su pospanost, pečenje u grlu i očima i slično. Zbog toga je u takvim prostorima izuzetno važno redovito održavati sustav ventilacije, redovito mijenjati filtere i osigurati dovoljan broj izmjena zraka”, napominje epidemiologinja Jergović.
Pri kreiranju teksta korišten materijal iz Smjernica za izradu analize postojećeg stanja zgrade s prijedlogom mjera i procjenom investicije u dijelu – zdravi unutarnji klimatski uvjeti
Tekst sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za medije
