Suhozid nije samo rezerviran za jadransku obalu, a ljubiteljima prirodnih materijala bi se ovakav oblik gradnje trebao nalaziti na vrhu lista želja prilikom planiranja vanjskog uređenja životnog prostora.
Kada netko spomene suhozid, ljudi zamišljaju jadransku obalu i kilometre predivnih, starih suhozida. No, da li je to stvarno tako i da li se on može koristiti u urbanim sredinama?
Zagrebačka podsljemenska zona je brdovita i ljudi koji tamo žive imaju prekrasan pogled na grad, ali i vrtove s padinom. Postoji nekoliko metoda kako ublažiti pad ili iznivelirati kosinu.
Prvi je klasični pristup s betoniranom škarpom, drugi su betonski cvjetnjaci, a treći je suhozid. Nama je najzanimljivija upravo ova treća varijanta, jer to je prirodan izbor i vrlo često se odlično uklapa u zelene oaze.
Vođeni idejom - prirodno je prirodno-u jednom takvom vrtu na području Zagreba radili smo suhozide kao kaskade do dijela vrta koji se nalazi u podnožju kuće. Stepenice su postale žila kucavica tog prostora, a naša ideja je bila da napravimo suhi vrt s lijeve i desne strane tog prostora.
SUHI VRT
Ideja suhog vrta je da biljke koje rastu mogu lakše podnijeti duže periode bez vode i visoke temperature. Također je bitno da se tako održavanje suhog vrta svodi na minimum. Naime ispod površine koja je prekrivena kamenim agregatom nalazi se geotekstil koji je zaslužan za ublažavanje rasta korova.
SUHOZID
Suhozid je sagrađen od poznatog kamena iz okolice Samobora, kvaliteta mu je solidna i fantastičan je za slaganje u mozaik. Kamen je sivo-plave boje te zbog te nijanse i paše uz većinu fasada i boja u vrtu.
Sama gradnja suhozida izvodi se tako da se prvi red kamena ukopava u zemlju. Većina prvog reda mora biti imati veće kamenje zbog stabilnosti i nosivosti cijelog zida. Ovisno o dužini i poziciji suhozida, može se koristiti i drenažna cijev koja se postavlja iza prvog reda kamena. To je dosta bitan faktor kako bi se sav višak kišnice pravilno usmjerio i samim time sačuvao suhozid.
Vrtovi Hortus imaju jednu zanimljivu uzrečicu – svaki kamen je dobar kamen. Taj stav daje nam širinu i slobodu prilikom izgradnje kamenih zidova, jer je inače traženje idealnog kamena posao koji zna umarati i frustrirati.
Red po red i suhozid raste i dobiva sve više na ljepoti i stabilnosti, što je jako bitno za njegovu stabilnost.
Naši suhozidi u ovom projektu dosezali su visinu od jednog metra, a prilikom takve gradnje važno je koristiti kontra nagib od 2%. To bi značilo da se zid lagano naginje na brdo i svojom težinom sjeda na dobro pripremljenu posteljicu. Kruna stabilnog zida je dobra posteljica koja se dobiva od raznih materijala.
Konkretno prilikom gradnje ovog suhozida koristili smo šutu kao bazu, te ju na kraju prekrivali slojem zemljanog materijala.
Suhozid mora biti kompaktan, dobro povezan i propustan.
Kontakt:
Autor teksta: Bojan Bojić, suosnivač Vrtova Hortus