Ekološko zbrinjavanje otpadnih voda donosi uštede

Nakon što smo se u prošlom članku bavili vodom (kako je imati dovoljno i kako je ne imati previše), vrijeme je da se pozabavimo odvodnjom.

Velik dio potrošnje vode u kućanstvu odlazi na ispiranje zahoda. Prosječna četveročlana obitelj će čak i s učinkovitim vodokotlićem (s dvjema tipkama), koji troši šest litara po ispiranju, uz pet ispiranja po osobi na dan, u jednoj godini „baciti“ gotovo 44 m3 pitke vode, a to će i platiti.

Što se dalje događa s tom vodom?

Ako smo priključeni na javnu kanalizaciju i ako postoji postrojenje za pročišćavanje prije no što se voda pusti u rijeku, ta zagađena voda neće biti prijetnja po javno zdravlje, ali ćemo u rijeku pustiti veliku količinu hranjivih tvari, koje loše utječu na biološku ravnotežu u njoj (preopterećenje spojevima dušika i fosfora). Ako ste priključeni na kanalizaciju, nagovorite lokalnu samoupravu da izgradi pročistač, koji omogućuje uporabu obrađenog mulja. Ako nismo priključeni na kanalizaciju, vjerojatno imamo sabirnu jamu. Ona bi po zakonu i zdravom razumu uvijek trebala biti nepropusna, što znači da je treba redovito prazniti, u načelu jednom mjesečno. Takva je situacija na većini teritorija Hrvatske.

No, javna je tajna, da bi komunalna poduzeća „popucala po šavovima“ da svi doista imaju nepropusne sabirne jame, jer ne bi bilo ni dovoljno ljudi, ni dovoljno kamiona-crpki, ni dovoljno postrojenja za obradu sadržaja iz sabirnih jama. Nažalost, ljudi suviše često probuše sabirne jame, čime ugrožavaju higijensku ispravnost podzemnih voda, izvora, vodotokova i mora diljem Hrvatske, dakle vode koju bismo trebali piti i u kojoj bismo se trebali kupati!

Kad je poželjno ugraditi biljni pročistač?

Ako trebate imati sabirnu jamu, nemojte je betonirati, nego kupite gotovi bio pročistač i ukopajte ga u tlo. Bio pročistač je uređaj koji prikuplja svu otpadnu vodu iz kućanstva te ju zahvaljujući bezopasnim bakterijama toliko dobro pročišćava da je možete koristiti za navodnjavanje, iako će komunalno poduzeće možda od vas tražiti da je upustite u upojni bunar na parceli (rupa ispunjena šljunkom). Na taj način nećete pitku vodu trošiti na vrt, a talog na dnu biopročistaća treba prazniti daleko rjeđe nego sabirnu jamu. Mi smo ga projektirali u kući na Silbi.

Ako se gradi novo susjedstvo, ima ga smisla projektirati. Biljni pročistač je umjetno jezerce u koje kroz sustav cijevi dolazi otpadna voda iz kućanstava te se pročišćava zahvaljujući biljkama koje rastu u jezercu. Uz dobro dimenzioniranje i održavanje, voda će biti toliko čista da se u njoj možete kupati, potaknut će bioraznolikost vaše okoline (ribe, ptice…), učinit će mikroklimu ugodnijom, a moći ćete je koristiti za navodnjavanje i/ili gašenje požara.

Ako želite uštedjeti vodu, onda ćete u bio pročistač ili biljni pročistač pustiti samo vodu iz sudopera, umivaonika, tuša i perilica, a zahod nećete ispirati. Umjesto vodokotlića i klasične školjke, imat ćete suvremeni kompostni zahod. To nije kemijski zahod, niti je poljski zahod ili gnojnica. Radi se o zahodu koji, u većini slučajeva, funkcionira tako da odvaja mokru od čvrste tvari prije nego što se imaju priliku pomiješati.

Tako mokru tvar možete odmah koristiti za, primjerice, prignojavanje voćki, a čvrsta tvar će ostati suha i spremna za aerobni proces razgradnje. To znači da ćete, nakon što se u malom ventiliranom spremniku ispod zahoda nakupi dovoljno mješavine čvrste tvari i blanjevine kojom je posipate, sadržaj tog malog spremnika isprazniti u zasebni komposter. Kad se komposter napuni, ostavit ćete ga da se kompostira dvije godine. Tako ćete dobiti higijenski ispravan kompost kojim možete obogatiti poljoprivredno tlo. Osim toga, uštedjet ćete vodu i manje opterećivati bio pročistač, ali morate biti spremni na dodatni posao oko njega. Kompostni zahod možete kupiti kao gotov certificirani proizvod ili ga, ako ste spretni, možete napraviti sami.

U svakom slučaju, upravljanju odvodnjom i otpadom treba pristupiti strateški i prilagoditi se konkretnoj lokaciji i načinu života, što zahtjeva definiranje ciljeva već u fazi projektnog programa (prije idejnog rješenja), i blisku suradnju investitora, arhitekta i projektanata drugih struka.

Veljko Armano Linta

Arhitekt u studiju Armano Linta: www.armanolinta.hr