Obnova zgrada kulturne baštine: dugotrajan i izazovan proces koji zahtijeva strpljenje svih uključenih
- Foto: Zlatko Prkačin
U organizaciji Advantage Austria Hrvatska (Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu) i GREENiKA poslovnog savjetovanja održan je bilateralni stručni skup na temu obnove i rekonstrukcije zgrada kulturne baštine u Hrvatskoj i Austriji.
U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Hrvatske i Austrije, aktualna zakonodavna regulativa te novi trendovi u ovom području s naglaskom na održivost i utjecaj klimatskih promjena na zgrade pod zaštitom. S ciljem generiranja novih poslovnih prilika i partnerstva u procesu obnove nakon potresa, velik fokus skupa stavljen je na B2B susrete i razmjenu iskustava između hrvatskih i austrijskih sudionika obnova.
Povezivanje hrvatskih i austrijskih gospodarstvenika i stručnjaka iz sektora energetske efikasnosti i održivosti
Kao službeni predstavnik austrijskog gospodarstva u Hrvatskoj, Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu redovito organizira predstavljanja austrijskih tvrtki i njihove susrete s hrvatskim poduzetnicima iz različitih gospodarskih grana. Za ideju o održavanju stručnog skupa upravo na temu obnove zgrada kulturne baštine zaslužna je Lidija Kovač Guina, voditeljica sektora za energetsku efikasnost i održivost.
"Tema skupa se nekako sama nametnula. Naš ured nalazi se u samom centru Zagreba, na Ilici 12, gdje smo u posljednje dvije godine stalno okruženi obnovama zgrada oštećenih u potresu, svakodnevno vidimo kako se broj skela povećava. U centru grada sve je manje više pod zaštitom, i mi sami radimo u jednoj takvoj zgradi, a njihova obnova povlači za sobom neke svoje posebne regulative, zakonodavstvo. Ovo je jedna aktualna tema u kojoj su austrijske tvrtke prepoznale svoju priliku za ulazak na hrvatsko tržište", ispričala nam je Kovač Guina.
Nakon što je ideju o temi skupa s oduševljenjem prihvatio i odobrio direktor Advantage Austra Hrvatska, Gerhard Schlattl, njezinoj se realizaciji pridružila Snježana Turalija iz GREENiKA poslovnog savjetovanja s kojom Austrijski ured ima dugogodišnju suradnju. Snježana s hrvatske strane, Lidija s austrijske, udružile su svoje snage kako bi okupile najznačajnije sudionike obnova iz dviju zemljama: predstavnike nadležnih ministarstava, jedinica lokalnih samouprava, građevinskih tvrtki, proizvođača građevinskog materijala, konzervatore, projektante i brojne druge relevantne dionike ovog procesa.
Čak 16 tvrtki iz Austrije predstavilo je svoje proizvode i usluge za obnovu kulturne baštine, od onih koje se po prvi put predstavljaju do onih koji su već neko vrijeme prisutne na hrvatskom tržištu.
"Pojedine tvrtke poput RÖFIX-a, Harreithera, Weitzer Parketa, Sto posluju u Hrvatskoj baš na ovu temu obnove, imaju odlične reference i do sada su imali jako dobre, konkretne razgovore s hrvatskim stranama. Newcomeri na hrvatskom tržištu su također izrazili oduševljenje odličnim odazivom s hrvatske strane, sakupili su brojne vizitke i komentirali kako će follow up zaista biti odličan", prenijela nam je Kovač Guina.
Privatne zgrade u povijesnim jezgrama: vlasnici nezainteresirani za obnovu
Kako se moglo više puta čuti na skupu, proces obnove zgrada kulturne baštine je kompleksan, financijski zahtjevan i dugotrajan posao – od restauratorskih istraživanja, projektiranja, procesa nabave do same izvedbe radova koje treba provoditi sukladno konzervatorskim zahtjevima.
Istaknuta je dobra dinamika obnove javnih zgrada u gradovima pogođenim potresom, a u koju je investirano jako puno novaca, pri čemu udio nacionalnih sredstava iznosi oko 20-ak posto. S druge strane, u obnovi zgrada u privatnom vlasništvu koje se nalaze u sustavu zaštite postoje kontinuirani problemi suvlasništva i nezainteresiranih vlasnika za bilo kakav vid obnove. Tim više na važnosti dobivaju zakonska rješenja koja omogućavaju sufinanciranje određenih dijelova obnove.
"Kad se radi o konstrukcijskim obnovama u zaštićenim jezgrama, svaki dan objašnjavam projektantima, vlasnicima: netko očekuje da će zgrada koja je u privatnom vlasništvu možda izgledati isto kao ove zgrade koje su javne namjene, međutim neće. Konstrukcijska obnova ne ulazi u obnovu pročelja, no u Ministarstvu smo prepoznali da tu ne možemo stati i da nije u redu da stanemo", rekla je Iva Hudan, savjetnica ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Tako će novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada generirati i program uređenja pročelja za postojeće zgrade u povijesnim jezgrama, čije bi troškove u jednakom omjeru – s po 33 % trebale sufinancirati država, jedinice lokalne samouprave i suvlasnici.
"Kad pričamo o kulturnoj baštini i obnovama koje nisu cjelovite već konstrukcijske, ovo je prilika da se svi u to uključimo i da nastavimo na ovom valu dobrih odluka i prilika."
S obzirom da su projektiranja konstrukcijskih obnova poprilično kompleksna u narednom će se razdoblju inzistirati na blokovskoj nabavi, odnosno cjelovitom, geografski objedinjenom nabavljaju i usluga i radova, dodala je predstavnica Ministarstva.
U nastavku skupa održana je panel rasprava s predstavnicima četiriju gradova koji su proveli značajne projekte obnove kulturne baštine.
Rijeka: obnova kompleksa Benčić gradskim i europskim sredstvima
Vlasta Linić, pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu sport i mlade Grada Rijeka, vodila je projekt rekonstrukcije barokne Palače šećerane, sada Muzeja grada Rijeke, jednog od četiriju objekata obnovljenih u sklopu revitalizacije nekadašnjeg industrijskog kompleksa Rikard Benčić, sada poznatog pod imenom Art kvart Benčić.
"Iako je kroz godine mijenjala svoje namjene, neko je vrijeme bila i zatvorena, zgrada šećerane je bila još u relativno dobrom stanju u odnosu na ostale objekte unutar Art kvarta. Svaki od tih projekata je bio zaseban. Obnova palača trajala je jako dugo jer se radi o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru, samo istraživanje Hrvatskog restauratorskog zavoda je bilo dugotrajno, dok se ostali objekti nalaze u zoni zaštite pa su u tom smislu bili manje zahtjevni. Zadnji objekt obnovljen u tom kompleksu je Gradska knjižnica. Ona je bila u izuzetno lošem stanju i to je bio najzahtjevniji i po investiciji jako velik projekt", ispričala je predstavnica Grada Rijeke.
Zahvaljujući statusu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture, projekt revitalizacije kompleksa realiziran je sredstvima iz programa Konkurentnost i kohezija te vlastitim sredstvima Grada Rijeke koji ga je prepoznao kao strateški projekt. Investicija je koštala više od 33 milijuna eura jer se unutar Art kvarta uređivala javna površina, parkirališta, gradila se komunalna infrastruktura, postavila trafostanica...
"Bio je to jako izazovan projekt i u pripremi - čak deset godina je utrošeno na projektiranje, a zatim i u obnovi", istaknula je Linić.
Pula: revitalizacija zapuštene vojne zone uz pomoć privatnog investitora
Obnova kulturnih dobara ne mora se realizirati isključivo kroz financijsku podršku lokalne samouprave i države, već i uz pomoć privatnih investitora, pokazao je to primjer revitalizacije vojne zone u puljskom zaljevu, u čijem se jednom dijelu otvara luksuzni Heritage Hotel & Resort Monumenti.
"Ta cijela vojna zona, koja se proteže uz more, ima tri dijela: jedan državni dio koji smo dali u privatnu koncesiju, tamo se uskoro otvara hotel, dio koji je pod Lučkom upravom i županijom i dio koji je zapravo naš projekt na državnom zemljištu bivše vojne zone – Pulski inovacijski centar", rekao je gradonačelnik Pule Filip Zoričić.
Unatoč otporu s kojim su se susreli, jer "Pula je grad otpora", Zoričić navodi kako je projekt Monumenti dobar primjer toga kako se upravo kroz privatne ruke investitora može sačuvati i oplemeniti jedan zapostavljen prostor, dati dodana vrijednost marini te turističkom i gospodarskom dijelu.
"Jako puno je obnovila Kermas grupa, ali ono što je meni puno važnije je kako mi kao Grad pristupamo očuvanju i revitalizaciji tog prostora kroz veliku zonu inovacije financiranu kroz ITU mehanizam, gdje ćemo uložiti nekih 14 milijuna eura i razvijati projekte iz godine u godinu. Pokušat ćemo motivirati ljude koji dolaze u poduzetnički inkubator da ostanu živjeti i raditi u Puli."
Druga važna tema je održivost te je u tom smislu Zoričić istaknuo kako je izuzetno važno očuvati prirodu i okruženje, stvarajući istovremeno nove vrijednosti.
"I u tome se uspjeva, samo treba vremena, a ljudi su nestrpljivi. U razgovoru s državom, s onim što ona daje gradu u zalog, mislim da se puno toga može napraviti. Treba stvarati podlogu da bi neki ljudi nakon nas nastavili razvijati grad."
Zagreb: obnova pročelja sredstvima spomeničke rente
Grad Zagreb nedavno je uputio Javni poziv vlasnicima kulturnog dobra za korištenje prihoda od spomeničke rente i sufinanciranje provođenja zaštitnih radova i mjera u 2025. U 100 % iznosu sufinancirat će se troškovi sanacije uličnih pročelja, zamjena ili obnova izvornih graditeljskih elemenata, krovopokrivački radovi, a u 60 % troškovi sanacije dvorišnih pročelja i drugih površina koje nisu vidljive s ulice. Program je usmjeren na zgrade unutar Povijesne urbane cjeline Zagreba, odnosno Donjeg i Gornjeg Grada, gdje su evidentirani značajni nizovi zapuštenih fasada i dotrajalih krovišta.
Sredstva spomeničke rente namijenjena su za obnovu zgrada kulturne baštine i onda je u redu da se ona nekako i investira, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet. Do sada je ta subvencija iznosila 80 %, po ovom novom gradskom pozivu je 100 %. Dodatno, refundirat će se i projektna dokumentacija.
"Doista želimo pomoći koliko god možemo te stimulirati suvlasnike da se jave. Mislim da zaista nema razloga da se u to ne krene jer je subvencija 100 %. U ovom pozivu prednost imaju zgrade koje su konstrukcijski ojačane i koje su prošle proces konstrukcijskog ojačanja. Trebalo bi napraviti detaljnu snimku stanja da se vidi u kakvom je stanju konstrukcija. Nekad se pokaže da zaista ne treba ništa raditi, a nekad da treba i bilo bi dobro da se taj proces, ako se već nije dogodio, spoji s ovom obnovom pročelja tako da nemamo dva puta skelu, dva puta izvođača na terenu..."
Poziv austrijskim tvrtkama da se jave na javne natječaje vezane uz obnovu
Korlaet je komentirao kako potresna obnova ide svojim tijekom, javne zgrade napreduju sjajno, privatne su se isto zahuktale, kako višestambene zgrade tako i obiteljske kuće, ali velik problem ostaje obnova pročelja. Tu smo deficitarni i ne možemo sami, rekao je Korlaet, pohvalivši ideju skupa koja je potekla iz bilateralnih dogovora kako bi se stimulirali stručnjaci i kompanije iz dviju zemalja na uključivanje u proces drugog vala obnove.
"Ovaj skup je prva konkretizacija te male diplomatske akcije. Sva izlaganja koja smo vidjeli su doista sjajna, to su stručnjaci, kompanije kakve trebamo i pozivamo vas da zapratite naše javne nabave. Zaista bismo htjeli da se taj krug tvrtki proširi jer posla ima za sve i ima ga za više godina. Mi ćemo pokušati s naše strane optimizirati taj proces tako da radimo blokovske obnove, u potezu od pet do 10 zgrada, koje će tvrtkama poput vas i izvođačima koji stoje iza vas biti interesantni", poručio je Korlaet prisutnim austrijskim poduzetnicima.
Petrinja: jedini grad u Hrvatskoj koje je preuzeo na sebe postupak provedbe obnove centra grada
U odnosu na ratna razaranja, kada su u Petrinji većim dijelom srušene obiteljske kuće, u potresu nisu pošteđene ni one javne namjene. Grad je ostao bez vrtića, škola, zdravstvenih ustanova, doma kulture... Zahvaljujući donacijama koje su pristizale iz cijele Hrvatske, regije i Europe, obnovljene su osnovne zgrade koje su omogućile nastavak života u Petrinji.
U zaštićenoj gradskoj jezgri nalaze se zgrade koje su stare po 200 i više godina, većina ih potječe iz 19. stoljeća, doba Austro-Ugarske. Za obnovu javnih zgrada osigurana su sredstva putem Fonda solidarnosti, problem su predstavljale zgrade u samom centru, pretežno mješovite namjene. Izrađen je Program cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline Grada Petrinje kojim je identificirano 26 zgrada za koje je Ministarstvo kulture i medija, u suradnji s Gradom Petrinjom, preuzelo poslove obnove.
"Dvije najljepše zgrade, ljepotice u centru grada, su dvije škole koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, a ova jezgra grada su većim dijelom privatne zgrade. Znamo da iz Fonda solidarnost nije bilo moguće financiranje obnove privatne imovine, no gledajući ih kao kulturno bogatstvo Hrvatske, Ministarstvo kulture se odlučilo financirati njihovu obnovu bez obzira na vlasništvo, pogotovo s obzirom na površinu petrinjske jezgre u odnosu na neke, recimo, samostalne zgrade na području grada Zagreba", izjavila je gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes.
Dodala je kako je Petrinja vjerojatno jedina jedinica lokalne samouprave koja je na sebe preuzela obnovu zaštićene kulturne jezgre. Razlog je jednostavan – željeli su ubrzati postupak, pomoći nadležnim ministarstvima.
"Grad je preuzeo na sebe i postupak projektiranja i gradnje. Taj nama najteži dio, građanima je u biti bio nevidljiv. Naizgled se činilo kao da sve stoji, građani su postali nestrpljivi, međutim, tad se obavljao najteži dio posla – rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, projektiranje, problem je bila i neetažiranost zgrada. I onda, kad smo 2023. krenuli s radovima, mislim da se nekako i ljudima vratila nada u budućnost Petrinje. Ono što je potrebno je još malo strpljenja, postupci idu svojim tokom, naravno da bi svi mi, od naručitelja, investitora do izvođača htjeli da to ide brže, međutim ne ide. Moramo biti strpljivi", navela je Komes uputivši zahvale predstavnicima ministarstava kulture i graditeljstva, kao i projektantima i izvođačima koji su preuzeli na sebe "možda i malo previše posla".
Skup je zaključen obilaskom radova na zagrebačkoj katedrali i posjetom obnovljenoj crkvi sv. Franje Asiškog pod stručnim vodstvom projektanta obnove dviju sakralnih građevina Damira Foretića i tima građevinske tvrtke SPEGRA d.o.o.
