Posjetili smo gradilište prve pasivne kuće u Hrvatskoj koja će dobiti certifikat Passive House instituta

Smještena u istoimenom istarskom naselju, okružena šumom i zelenilom, u neposrednoj blizini terena gdje se održava tradicionalna Trka na prstenac, luksuzna kuća Barban, prvi je objekt niskoenergetske potrošnje u procesu certifikacije prema energetskom standardu Pasivne Kuće. 

Pasivne kuće kao građevinski koncept nisu novost u Hrvatskoj, međutim kuća Barban po jednome se izdvaja od svih do sada izvedenih. Po završetku gradnje, ova će kuća prva u Hrvatskoj imati certifikat koji jamči da je zaista projektirana i izgrađena u skladu s Passive House standardom i da zadovoljava sve uvjete propisane istim: toplinsku ugodnost boravka, visoku razinu higijene i kvalitete zraka, minimalnu potrošnju energije. Kao dodatna potvrda ispunjavanja jednog od najzahtjevnijih energetskih standarda, navodi se uvrštavanje kuće u svjetsku bazu podataka o izvedenim pasivnim kućama.

„Ako u projektiranju zgrade sudjeluje ovlašteni projektant za pasivne kuće, ta se kuća može nazvati pasivnom, ali ako nemate certifikat, onda to zapravo i ne znači baš puno. To je nešto poput moje ili investitorove riječi naspram ostatka svijeta.

Certifikat znači da je osoba ovlaštena od strane Passive House Instituta iz Darmstadta, ujedno neovisna o projektantu i izvođaču, izvršila sve preglede. Certifikator vrši provjeru proračuna, modela gradnje, kao i toga da su sve komponente zgrade, koje imaju utjecaj na potrošnju energije, komfor ili higijenu, kvalitetno izvedene. Certifikator je za to plaćen i u interesu mu je da kontrola bude što temeljitija“, objašnjava Antun Plenković, ovlašteni projektant pasivnih kuća iz zadarske tvrtke Aprion.

Prednosti Passive House certificiranja

Certifikacija projekta u Barbanu  započela je na Plenkovićevu inicijativu, nakon što ga je kontaktirao investitor iz Istre sa željom da mu projektira pasivnu kuću za najam u Barbanu.

„Kako se radi o kući za iznajmljivanje, a ne stanovanje, moj prvi odgovor je bio da, ako pričamo o uštedama, nema smisla raditi standardnu pasivnu kuću takve namjene, zato što će turisti boraviti u njoj samo četiri mjeseca. Investitor je rekao da mu se sviđa takav standard, pošto smatra da bi klijentela to prepoznala. Sugerirao sam da bi onda bilo dobro da se ide i na certificiranje, ako se već ide na to da bude prepoznata, a čime bi postala prva takva kuća u Hrvatskoj. Investitor se nije na to samo složio, već je rekao da obavezno mora biti certificirana. 

Ideja je bila da bude prvi u tome i da ima klijentelu koja će to prepoznati i koja će doći na odmor u Barban iskusiti apsolutnu ugodu boravka u pasivnoj kući", prepričava Plenković.

Prednost je certificiranja, naglašava, što investitor može biti siguran da je dobio ono što je projektirano: 

„Kuće su investicija od 300.000 do 500.000 eura i smatram da je suludo da netko ne želi platiti dodatnih nekoliko tisuća eura, kako bi osigurao da stvarno dobije ono što je projektirano. Certifikat garantira investitoru da će zgrada trošiti, odnosno zahtijevati energije koliko je predviđeno i da će postići razinu ugode i higijene koja je predviđena, a da ne govorim da to, naravno, podiže vrijednost nekretnine.“ 

Važnost komunikacije između projektanta i certifikatora

Proces certifikacije započeo je u fazi projektiranja i trajat će do završetka izgradnje. Tako se već pri projektiranju ispravljaju greške koje bi, u suprotnom, bio problem kasnije promijeniti. Pritom je od presudne važnosti komunikacija između projektanta i certifikatora - osobe ovlaštene od PH Instituta za kontrolu ispunjavanja PH standarda pri projektiranju i izvođenju.

„U stalnoj sam komunikaciji s certifikatorom. Ja napravim model, pošaljem mu, on ukaže na greške, koje su moguće promjene i s kojim rezultatom. Kad se promijeni stavka, onda to obavezno opet stavljamo u proračun i certifikator to potvrđuje. Kada riješimo sve greške, odlučimo točno kako će što biti, više se ne mijenja kuća, debljina izolacije, stolarija... To znači da takav proračun ima uvjete da se zadovolji standard i onda to kroz gradnju potvrđujemo.“ 
Iako se certificiranju pasivne kuće može pristupiti i u kasnijoj fazi projekta, Plenković upozorava na nekoliko mogućih problema koje treba uzeti u obzir:

„Prvi problem je dokazivanje. Kako ćete dokazati da je toplinski most temelja izveden onako kako je projektiran, kad je temelj zakopan dolje pod zemljom, osim naravno ako imate dokumentaciju. Druga stvar je što ako nešto pogriješimo? Što ako je neki toplinski most toliko loše izveden, što ako je izolacija nedovoljno dobre kvalitete ili debljine, kako ćemo promijeniti čitavu fasadu? Ako primjerice zrakonepropusnost nije zadovoljila na Blower Door testu, to je teško naknadno popravljati kad je sve zatvoreno, uređaji i podloge postavljene, ta neka kritična mjesta, gdje najčešće pušta zrak, a koja su loše spojena, više nisu dostupna. U slučaju takvih grešaka, financijski je zahtjevno ići u naknadnu certifikaciju.“

Jedinstven osjećaj ugode u prostoru

Za luksuznu kuću s bazenom, vanjskim tušem, natkrivenim terasama i vlastitim parkingom kaže da će biti „ludo ugodna zbog PH standarda“.

„Kuća je stvarno lijepa, kao i okruženje u kojem se nalazi. Trebala je izgledati još modernije, ali su konzervatori postavili određene zahtjeve: mora imati klasičan krov, nema skrivenih gurli, suzite sve prozore i napravite ih dvokrilnima, što je meni značilo da gubimo ono malo dobitaka koje smo mogli dobiti jer je kuća orijentirana na sjever i većina velikih staklenih stijena smještena je na toj strani. Ova kuća je zapravo pravi primjer kako svaka zgrada može zadovoljiti standard koliko god da su neki početni parametri bili otežavajući.“

Besprimjeran osjećaj ugode u prostoru osiguran je velikom debljinom toplinske izolacije i visokokvalitetnom stolarijom. To znači da je temperatura svih zidova, podova, prostora u blizini prozora približna temperaturi zraka u prostoru, a u kombinaciji s iznimno malom potrebnom snagom grijanja nema potrebe za složenim plošnim sustavima poput podnog grijanja. Čak i uz ugašene sustave grijanja/hlađenja, kuća dugo održava svoju temperaturu.

Kvalitetni prozori i stolarija za dobru izolaciju

Pri projektiranju se posebno vodilo računa o odabiru što kvalitetnijih prozora s pomno odabranim dijelovima, od okvira do stakla i rubnih letvica(spacera), obzirom da su oni jedna od kritičnih točka toplinske ovojnice zgrade te se kroz njih može izgubiti značajan dio topline. 

„Pri projektiranju su bili zamišljeni klasični S 9000 prozorski profili od GEALAN-a, no kada smo zaključili da se estetski neće uklopiti u dvokrilne prozore, promijenili smo ih u S 9000 seriju LUMAXX. Iako ta serija ima termodinamički manje povoljan okvir, zbog uskih, jako tankih profila, na kraju smo s njim dobili povoljnije performanse jer s više stakla imamo bolji ukupni koeficijent prozora i više je solarnih dobitaka zimi.“

Svaki detalj u projektu, pa tako i oni vezani uz ugradnju prozora, učitavao se na on line platformu kako bi ga Passive House certifikator provjerio.

„Morao sam poslati izjavu o sukladnosti, podatke za svaku komponentu prozora: koji je okvir korišten, koje staklo, koji spacer. Mi smo koristili SwissSpacer, certificirani spacer za pasivne kuće, među najboljim modelima na svijetu. Morali smo poslati i dokaze o ugradnji prozora. Prozori su ugrađeni u vanjski izolacijski sloj od 20 cm stiropora. Ugradnja je izvedena odlično, ali u startu su propuštali jer nisu bili podešeni na odgovarajući režim otvaranja, a nakon što smo ih zategli, maksimalno zabrtvili, više nije bilo problema.“ 

Za klizne stijene HST korišten je zaseban profil.

„Klizne stijene uvijek malo više puštaju pa tako i ove na određenim mjestima, ali tu nema pomoći. Iako su dobro ugrađene, puštaju zbog kliznog mehanizma koji standardno ima zazore s donje, gornje i bočne strane i tu uvijek curi.“ 

Veće muke od propuštanja zraka, zadao im je pronalazak kompetentnih izvođača za ugradnju prozora.

„Kontaktirao sam otprilike 15 izvođača stolarije diljem cijele Hrvatske. Od njih 15, 10 ih nije znalo nabrojiti tri komponente prozora, ostali ili nisu mogli nabaviti lajsnu druge vrste, ili su filozofirali nešto po svom, ili ja pošaljem ponudu u kojoj inzistiram na određenim dijelovima ili nekim jednako dobrim, a oni pošalju nešto drugo, nedefinirano, samo da eto gurnu ponudu. Nitko od njih ti se neće posvetiti, žele da u tri minute kažeš „može, riješeno“. To su ljudi koji nemaju nikakve struke za stolariju, oni samo šarafe gotove prozore u kućama. Na kraju se našao jedan čovjek koji je imao znanja, čak me savjetovao oko nekih stvari, mislim da sam preko njegove preporuke došao do Istraplasta. Oni su me toliko ugodno iznenadili znanjem, razumijevanjem i željom da se posao obavi kvalitetno, što je danas prava rijetkost, ali i dokaz da ima kvalitetnih izvođača.“

Odlični rezultati na testiranju zrakonepropusnosti

Uz kvalitetnu toplinsku izolaciju, jedan od osnovnih uvjeta za postizanje standarda pasivne gradnje je i zrakonepropusna izvedba ovojnice zgrade kojom se, osim podizanja visoke ugode, sprečava pojava vlage na istim mjestima. Zrakonepropusna zgrada izgrađena po PH standardu je minimalno pet puta bolja od zakonskog minimuma propisanog za nZEB – zgrade gotovo nulte potrošnje. Provjerava se takozvanim Blower Door testom. Pasivna kuća Barban ih je do sada prošla dva, svaki put sa sve boljim rezultatom, a u planu je i treće testiranje po završetku iduće faze radova. 

„Rezultati su bili nešto lošiji na prvom testu, oko 2.1, što je bilo očekivano jer nismo „pokrpali“ sve greške za koje smo znali da postoje. Npr., znali smo da je otvoreno i da zrak curi u predjelima gdje treba doći kada. Nakon tog prvog testa sanirali smo sve rupe gdje pušta zrak. Recimo, na mjestima su puštali spojevi estriha i vanjskih zidova, prodori instalacija nisu bili dovoljno kvalitetno sanirani, stegnuli smo prozore, riješeni su svi Geberiti koji nisu bili dovoljno dobro zabrtvljeni. Na krovu, odnosno na parnoj brani ispod drvene konstrukcije krova je bilo puno loše riješenih detalja i tu smo potrošili najviše vremena. Do drugog testa popravili smo 50 posto stropa. Ta folija na krovu je bila najveći problem i nismo je stigli u potpunosti popraviti. 

Na drugom testu smo ostvarili vrijednost 0.72, što znači da smo blizu cilja od N50=0.6/h , koliko iznosi standard za pasivnu kuću. Folija je sada popravljena do kraja, mislim da su i ulazna vrata mrvicu pritegli jer su i ona malo popuštala, tako da za sljedeći test očekujemo da ujedno bude i posljednji.“ 

Zanemarive potrebe za energijom

U pasivnoj kući nema mjesta za hladne dijelove uzrokovane toplinskim mostovima. Bilo koji kritičan spoj, poput balkona, zidova ili temelja, projektiran je kako bi se isključila pojava niske temperature i nastanka vlage. Dokaz za to uvjetovan je proračunom svakog kritičnog mjesta posebnim programom za dvodimenzijsku analizu prolaska topline. Još jedan PH standard je postavljanje mehaničke ventilacije s rekuperacijom koja neprekidno upuhuje svjež zrak i istovremeno izvlači onaj ustajali iz prostora, pri tome štedeći energiju povratom topline.

Potrebe za energijom gotovo su zanemarive. Energija potrebna za grijanje je oko 15 kWh/m2, za hlađenje 4 kWh/m2. Usporedbe radi, vrijednosti potrošnje za prosječnu novoizgrađenu kuću su barem trostruko veće. Ukupna predviđena potrošnja svih sustava za život u kući iznosi oko 35 kWh/m2 električne energije, što je trošak od pet eura po kvadratu tijekom godišnjeg neprestanog grijanja/hlađenja, rada ventilacije, korištenja tople vode i drugih aktivnosti.

Detaljnim izvedbenim projektom do preciznog troškovnika

Svaki projekt iskustvo je za sebe, prilika da se nauči nešto novo, suoči s nekim novim izazovima. Tako se u slučaju projekta Pasivne kuće Barban trebalo doskočiti nedostacima glavnog arhitektonskog projekta koji je, po Plenkovićevom mišljenju, bio loše nacrtan, neažuriran...

„Lošem glavnom projektu doskočili smo s jako puno kvalitetnih izvedbenih detalja vezanih za arhitekturu, strojarstvo, općenito za sve dijelove koji su nam bili bitni za ugradnju stolarije, toplinske mostove... Devet od deset problema riješilo se pomoću tih detalja, što nam je ujedno olakšalo nadzor i izvedbu.“

U samom nadzoru gradnje iznova se potvrdila važnost detaljno razrađenog izvedbenog projekta. I sam ga redovito koristi u svojoj projektantskoj praksi.

„ Iako ljudi zaziru od toga, u smislu što će nam još papira, vidim iz prakse da se svakome financijski isplati imati kvalitetan izvedbeni projekt. U nadzoru se javljaju različite situacije; zna doći do problema, nešto se loše napravi pa treba razbiti, što je golemi trošak i što nitko ne želi, neke stvari su nepovratne, a treća stvar, zvat će te za sve živo ako nešto nije definirano projektom. I ti možeš reći „nije moj problem“, ali tako nećeš biti na dobrom glasu. Ne možeš očekivati da izvođač zna nešto izvesti ako nema detalje i ako to nisi projektirao. Osim toga, po izvedbenom projektu gdje je svaka stavka, svaki detalj definiran, mogu se izraditi precizni troškovnici. Troškovnici po izvedbenom projektu su prava stvar. Takav dobar troškovnik štiti investitora, jer se neće naplatiti količine ili vrijednosti nečega koje nemaju smisla.“  

Pasivna kuća u Barbanu bit će prva kuća certificirana po Passive House standardu, čiju ćemo finalnu realizaciju u cijelosti popratiti na stranicama egradnja.hr