Posjetili smo gradilište Južne zgrade Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
- Foto: Leo Banić
Proces obnove triju kompleksa Sveučilišta u Zagrebu Fakulteta strojarstva i brodogradnje započeo je u srpnju 2021. potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru javnog poziva „Obnova infrastrukture u području obrazovanja oštećene potresom“.
FSB-u je dodijeljeno 67.709.201,44 eura za tri zasebna projekta cjelovitih obnova Istočne, Sjeverne i Južne zgrade fakulteta, u sklopu kojih se provodi konstrukcijska i energetska obnova oko 38.000 kvadrata fakultetskih prostora.
Uprava Fakulteta istaknula nam je višestruki značaj navedenih obnova:
„Prvenstveno, modernizacija zgrada značajno osigurava unaprjeđenje sigurnosti studenata/ica i osoblja fakulteta. Nova infrastruktura pridonosi većoj otpornosti na potrese i druge potencijalne nepogode. Podizanje standarda i ugodnosti boravka također je izuzetno važan aspekt. Obnovljene zgrade pružit će funkcionalniji ambijent za studente/ice i osoblje, s modernim učionicama i laboratorijima te unaprijeđenim ventilacijskim i grijanim sustavima. Ušteda energije je još jedna od očekivanih koristi. Energetski učinkovitiji sustav, koji će biti u funkciji nakon povratka u zgrade fakulteta, smanjit će troškove te doprinijeti ekološki odgovornom i održivijem poslovanju fakulteta. Sve ove promjene zajedno stvaraju bolje uvjete za učenje i rad te dugoročno pridonose održivosti i funkcionalnosti zgrada.“
Preseljenje službi i nastave zbog obnove
Projektiranje je krenulo u veljači 2022., završeno je kroz pola godine, ali je proces usuglašavanja projekta i troškovnika sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije trajao još nekoliko mjeseci. Uslijedila je selidba opreme i djelatnika te prijenos nastave u iznajmljene prostore na osam lokacija, nakon čega su u travnju 2023. otvorena gradilišta.
Tijek i izazove protupotresne obnove fakultetske infrastrukture prikazat ćemo na primjeru projekta obnove Južne zgrade FSB-a, konkretno jedne od njegovih diletacija – nebodera sagrađenog 60-ih godina prošlog stoljeća.
S projektom nas je upoznao arhitekt Tihomir Munda iz arhitektonskog ureda UPI-2M, u fazi projektiranja zadužen za projekt arhitekture, a sada u ulozi projektantskog nadzora.
Postići maksimum modernizacije u okviru racionalnog budžeta
„Cjelovita obnova Južne zgrade Fakulteta strojarstva i brodogradnje donosi brojne prednosti. Ključna je modernizacija infrastrukture koja uključuje najnovije sigurnosne standarde“, kažu u Upravi FSB-a.
„Kada se radi o obrazovnim ustanovama, cjelovita obnova financirana iz EU fondova daje mogućnost i energetske obnove, općenito poboljšanja na zgradi prema modernim standardima. Vi tu onda imate opcije i za unaprijediti sustav grijanja, klimatizacije, elektrifikacije... Možete napraviti mnoge stvari koje bi modernizirale zgradu, primjerice dignuti standarde toaleta, poboljšati pristupačnost prostora za studente s invaliditetom. Kroz proces cjelovite obnove ne postoji striktna obveza praćenja zakonske regulative mimo same konstruktivne obnove, odnosno možete raditi iznimke ako je financijsko opterećenje za korisnika neopravdano. Neovisno o tome, dužnost projektanata je da se postigne maksimum modernizacije u okviru racionalnog utroška sredstava“, objasnio nam je arhitekt Tihomir Munda.
Najzahtjevniji radovi na obnovi provedeni na neboderu
Kako kaže, zgrade FSB-a u potresu, srećom, nisu pretrpjele značajna oštećenja na konstrukciji te su korištene do početka radova.
U slučaju obnove Južne zgrade, najozbiljniji radovi provedeni su na jednoj od njezine četiri diletacije – neboderu.
„Sve što se radilo u neboderu, u manjem obimu radilo se i u drugim dijelovima zgrada unutar južne cjeline, ali neboder je uvijek bio najzahtjevniji. U neboderu je bilo i torkretiranja i dobetoniravanja na zabatnim zidovima koji podnose najviše opterećenja. Bilo je dodavanja poprečnih AB ukrutnih (seizmičkih) zidova unutar samog nebodera. Zgrada je ojačana, ojačani su temelji jezgre stubišta i dizala. Koristile su se FRP trake, tj. karbonska vlakna, na gredama i stupovima koji se nisu mogli niti dobetoniravati niti rušiti.“
Pristup konstruktivnoj obnovi
„Utvrđena oštećenja na zgradi bila su više-manje pukotine, neka puknuća na pregradnim zidovima itd. Sama armirano-betonska konstrukcija čak nije toliko nastradala, makar je bilo znakova da je bila granična, ne u smislu da bi se srušila, već da bi bila znatna oštećenja koja bi iziskivala velike troškove. Kroz proračune se došlo do toga da takva konstrukcija ne bi izdržala jači potres, a koji je moguć u Zagrebu, te da nije u skladu s današnjim standardima, pogotovo onima za zgrade javne, obrazovne namjene, a koje imaju strože standarde nego recimo stambene zgrade.“
Uklanjanje nestabilnih pregradnih zidova
Ono što se pregledom pokazalo puno ozbiljnijim problemom od samog oštećenja zgrade bili su pregradni zidovi rađeni od tzv. opeke na kant, odnosno NF opeke koja se uzdužno slagala u jedan red.
„Ti zidovi su jako teški, ali neotporni na bočni pritisak.Većina njih se razmrdala, odvojila, nije ni bila posebno spojena na konstrukciju te je počela „zijevati“, visiti, zbog čega je zgrada bila potencijalno opasna za ljude, makar se ne bi srušila u smislu nosive konstrukcije. Iz sigurnosnih razloga uklonili smo sve te nestabilne zidove i zamijenili ih gips-kartonskim zidovima.“
Nova temeljna ploča za bolju stabilnost zgrade
Ono što je neplanirano produljilo radove bila su iznenađenja u postojećoj temeljnoj konstrukciji.
„Prilikom otkopavanja temelja da bi se samo ojačali, pokazalo se da su dosta slabiji, odnosno da nisu onakvi kakvi su prema arhivski dostupnoj građi bili projektirani ili pretpostavljeni. Na kraju se zgrada doslovno potkopavala dio po dio te se izvodila 1,2 m debela masivna temeljna ploča koja će uvelike pridonijeti stabilnosti cijele zgrade. To je možda bio i najveći zahvat, odnosno najveći dodatni rad koji je produljio rokove; dodatnih četiri, pet mjeseci se utrošilo na doslovno paralelno izvođenje i projektiranje.“
Primjenom novih materijala, tehnologija i obnovljivih izvora energije do uštede energije
Provedbom energetske obnove zgrada bi na godišnjoj razini trebala ostvariti oko 70 posto uštede energije za grijanje i hlađenje te se podići za više energetskih razreda u odnosu na svoje osnovno stanje.
Podizanju energetske učinkovitosti doprinijela je obnova ovojnice zgrade postavljanjem izolacije od kamene vune i ALU stolarije, primjena dizalica topline kao glavnog izvora grijanja/hlađenja te instalacija fotonaponskih sustava na krovovima.
„Kako je fakultet još prije planirao ići u energetsku obnovu, u čijoj provedbi ih je zaustavio potres, mi smo preuzeli postojeći projekt energetske obnove koji smo revidirali u skladu s drugim intervencijama na zgradi. Primarni izvor grijanja više neće biti toplana, ona ostaje kao rezerva, već dizalice topline velikog kapaciteta, a prati ih nova strojarnica. Na krov fakulteta se postavlja i fotonaponska elektrana snage 180 kW koja može zadovoljiti većinske potrebe zgrade za električnom energijom, dok bi se njezin višak tijekom ljetnih mjeseci, kada nema nastave, vraćao u mrežu za prodaju.“
Novi plašt na zgradi izveden je od negorivog materijala – kamene vune za bolju toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju. Na kompletnoj fasadi postavljena je kamena vuna debljine 15 cm, izuzev špaleta na otvorima gdje je manje debljine, jer se nije željelo smanjivati prozore. Krov je također dobio nove slojeve negorive toplinske izolacije i hidroizolaciju.
„Zgrada u izvornom obliku nije bila dobro toplinski izolirana za današnje standarde. Vanjski zidovi su bili sendvič zidovi od opeke s unutarnjom toplinskom izolacijom te fasadnom žbukom izvana. Mnogi elementi postojeće fasade, npr. vanjske prozorske betonske klupčice, AB stupovi na fasadi i slično, uopće nisu bili izolirani. Korištenjem kamene vune na fasadi i zamjenom stolarije te drugim intervencijama u sustave grijanja, hlađenja i rasvjete, postigla se ušteda potrebne energije za grijanje od 76 % iz energetskog razreda D u A. U kategoriji Primarne energije postignuta je ušteda od 71 % iz Energetskog razreda F u A+.“
Toplinski mostovi su, dodaje Munda, također obrađeni prevlačenjem toplinske izolacije, dok se vlaga rješavala lokalno, osim u suterenskom dijelu objekta koji je pretrpio najveću intervenciju u smislu zamjene podne ploče, gdje se hidroizolacija izvela u cijelosti.
U obnovljenu Južnu zgradu ugrađivana održiva i certificirana Knauf Insulation rješenja
Priča o ugodnosti unutarnjeg prostora, održivosti i fizici zgrade zaokružena je na najbolji mogući način uz Knauf izolacijska rješenja u obliku ploča kamene mineralne vune i filčeva staklene mineralne vune.
Za razliku od većine izolacija, staklene ili kamene mineralne vune imaju direktan utjecaj na zadovoljenje najmanje četiri temeljna zahtjeva za građevinom: sigurnost u slučaju požara, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, održiva uporaba prirodnih izvora, ali jednako tako i na ostale zahtjeve pa čak i na mehaničku otpornost i stabilnost.
Vanjsku fasadu obnovljenog nebodera čini tzv. ETICS sustav, certificiran zajedno s jednim od KNAUF partnera, nositelja sustava CHROMOS-SVJETLOST d.o.o. iz Lužana, a u kojem toplinsku, zvučnu i protupožarnu jezgru čine Knauf Insulation ploče za kontaktne fasade FKD-N THERMAL, kako smo već spomenuli, debljine 15 cm.
Radi se o izolacijskim pločama skupine trenutno najnižih vrijednosti koeficijenta toplinske provodljivosti na hrvatskom tržištu od svega 0,034 W/mK i još k tome homogene gustoće, što osigurava odlična mehanička svojstva po čitavom presjeku proizvoda, a posebno u ovom slučaju gdje se radi o visokoj zgradi s povećanim opterećenjima od vjetra.
Najviši razred reakcije na požar - A1, karakterističan za negorive materijale, ujedno jamči najvišu razinu zaštite u slučaju vertikalnog i/ili horizontalnog širenja požara s vanjske strane zgrade.
Vlaknasta struktura u određenim frekvencijskim pojasevima poboljšava zvučnu izolacijsku moć, što je također vrlo bitan parametar u slučaju ove zgrade blizu koje prolazi frekventna prometnica uz koju su vrlo visoke razine buke.
Uz to, odlike mineralnih vuna su visoka paropropusnost koja omogućava slobodan transport vlage iz unutarnjih prostora, zidova i sustava, zanemariv temperaturni rad, otpornost na visoke temperature (granice primjene više od 200°C), elastičnost, zanemariv statički elektricitet…
Za izolaciju unutarnjih zidova korišten je Knauf Insulation višenamjenski filc NatuRoll Plus, proizveden prema ECOSE® Technology.
„U odnosu na većinu staklenih vuna koje su naširoko u primjeni, sve staklene vune Knauf Insulation, kao i kamene vune koje se koriste kod izolacija unutarnjih prostora, proizvode se bez kemijskih veziva, odnosno prema tzv. ECOSE® Technology. Kod ove inovativne tehnologije koriste se prirodna veziva, između ostalog, bez fenol-formaldehida, pri čemu se jamče najviši standardi kvalitete unutarnjeg zraka u prostorima u kojima se nalaze izolacije“, istaknuo je Silvio Novak, voditelj tehničke podrške u Knauf Insulatio d.o.o.-u.
Kvalitetu proizvoda jamči niz prestižnih certifikata poput Declare certifikata kojim se dokazuje da proizvodi ne sadrže spojeve koji se nalaze na tzv. Crvenim listama nepoželjnih spojeva. U Knauf-u su posebno ponosni na EUROFINS certifikat prema kojem njihovi proizvodi od staklene vune, pa tako i ugrađeni Knauf Insulation višenamjenski filc NatuRoll Plus, spadaju u najviši mogući rang - Indoor Air Comfort GOLD.
Uz obavezne Izjave o svojstvima, oba ugrađena Knauf Insulation proizvoda imaju i tzv. Environmental Product Declaration, odnosno Izjave o utjecaju proizvoda na okoliš, što korisnicima omogućava bolje razumijevanje karakteristika održivih proizvoda i njihov utjecaj na okoliš.
Modernizacija sustava za zaštitu od požara
U nastavku našeg razgovora o cjelovitoj obnovi Južne zgrade FSB-a, arhitekt Tihomir Munda naglasio je još jedan od njezinih ključnih elemenata: poboljšanje protupožarne sigurnosti zgrade.
„Zgrada je nekada bila jedan požarni sektor, a mi smo je sada razdvojili na više sektora. Neki zidovi su rekonstruirani u protupožarne, ugrađena su protupožarna vrata, sigurnosne protupanik okove, panik rasvjeta, evakuacijske staze, zgrada je dobila sprinkler sustav i sustav vatrodojave. Općenito, dosta se uložilo u modernizaciju zaštite od požara, sve kako bi se povećala sigurnost korisnika zgrade u slučaju izbijanja požara.“
U većini prostora postavljene nove podne obloge
Među provedenim radovima na uređenju zgrade, arhitekt je istaknuo postavljanje novih podnih obloga.
„Prilikom zadnje renovacije zgrade 2005. postavljena je podizna platforma na vanjskom ulazu, novi vjetrobran te je uređen kameni pod koji je sada, nažalost, dosta oštećen u konstruktivnoj obnovi jer se morao rezati, razbijati da bi se ojačala nosiva konstrukcija, tako da smo u nekim dijelovima morali ići s novim podovima. Osim tog kamena u prizemlju koji čuvamo koliko možemo, ostali prostori su dobili nove podove. Iako je početni stav bio „to se popravlja, sve se čuva“, na kraju smo ipak uspjeli doći do toga da smo uz racionalne dodatne troškove uspjeli obnoviti sve učionice i laboratorije s PVC podovima, prostore dekanata i vijećnice parketima, dok je u sanitarnim prostorima, na evakuacijskim putevima, stubištu te cijelom suterenu postavljena nova keramika. Dakle dobar dio podova smo sredili, osim prizemlja gdje je bio taj relativno novi kamen koji smo na nekim mjestima zamijenili, a s onim koji smo demontirali, krpali smo rupe na drugim mjestima gdje su nastale, pokušali smo barem veći dio toga sačuvati.“
Kako u energetskoj obnovi sačuvati izvornu arhitekturu?
Iako sama zgrada nebodera nije zaštićena kao kulturno dobro, projektanti su osjetili potrebu maksimalno, koliko je to bilo moguće, ispoštovati njezinu izvornu arhitekturu.
Neboder je 1964. projektirao jedan od značajnijih hrvatskih arhitekata Kazimir Ostrogović, među čije se poznatije projekte ubraja i stambena zgrada na Martinovki te zgrada Gradskog poglavarstva preko puta dvorane Lisinski.
Kako nam je ispričao Munda, zgrada po svom arhitektonskom izričaju pripada poslijeratnom razdoblju koje uglavnom nastavlja ideje ranijeg razdoblja moderne. Imala je svoj vizualni identitet koji je, u maniri tog vremena, postizan s dosta elegantnim, tankim horizontalama, vertikalama itd., a koje je teško sačuvati u energetskoj obnovi.
„Čisto za primjer, na toj zgradi imate horizontalne vanjske klupčice koje su bile od kulir betona i kao takve su bile toplinski most. One su bile debele 10-15 cm i stršile su van isto nekih 15-ak cm. Njih smo oblačili u minimalnih 4-8 cm kamene vune i inzistirali da ostanu vidljive na fasadi. Svjesni smo da to nije omjer ili vizual koji je Ostrogović projektirao, ali smo se trudili koliko smo mogli da barem ideja ostane vidljiva. Nemoguće je da zgrada izgleda isto, jer kad ste vi sve podebljali za 15 cm, to će nabubriti, neće to više biti elegantne linije, ali barem linija još uvijek postoji. Isto tako, sačuvali smo rasporede prozora“, zaključno nam je ispričao arhitekt Tihomir Munda.
Očekivani završetak radova – krajem godine
Iako je prema prvom ugovoru završetak radova bio planiran u travnju ove godine, zbog spomenutih dodatnih radova na betoniranju temelja, početkom godine potpisan je produžetak ugovora.
„Radovi na FSB-u teku u skladu s očekivanom dinamikom na obnovama zgrada koje su građene prije više od 60 godina i za koju je postojala vrlo ograničena izvedbena dokumentacija. Zbog niza neočekivanih okolnosti u vidu stanja konstrukcije, radovi će trajati dulje od prvotno predviđenog. Prvotno planiran završetak radova trebao je biti krajem travnja 2024., no zbog novih okolnosti taj se rok pomaknuo na kraj 2024. godine“, poručuju s FSB-a.
