Arhitektura i dizajn interijera prožimaju se od prve skice

U zadarskom hotelu Kolovare održao se Design District, susret dizajnera interijera, arhitekata, agenata za nekretnine i ostalih sudionika u gradnji i opremanju prostora.

Dva dana se održavala i izložba namještaja sa više od 17 izlagača. Začetnik ideje o početku zajedničkih aktivnosti te organizator skupa i izložbe je udruženja Hrvatski interijeri.

Andrijana Jurin, glavna urednica portala egradnja.hr bila je moderator stručnih predavanja.

Može li se surađivati s arhitektom?

Zvijezda predavanja, arhitektica Iva Klepo Lepur, vlasnica instagram profila minimalizam.zivot.prostor, je baš kao što čini svakodnevno na svom profilu, ovaj put uživo dokazala kako arhitekt i arhitektura mogu biti vrlo pristupačni svima.

-Vrlo često sam dobivala povratne informacije od klijenata kako su naišli na arhitekte koji im daju vrlo malo informacija te su stoga napustili tu suradnju i došli kod mene. Moj je osnovni pristup bio da im pokažem kako arhitekt ne mora biti netko tko je zatvoren, već da je to netko kod koga ćete dobiti jako puno informacija u vrlo kratkom vremenu, ako ga pametno odaberte.-

Iva je Diplomirala 2006. te dolazi iz obitelji gdje su tata i brat arhitekti, a mama inženjer građevine. Već je na završnim godinama fakulteta radila u uredu kad god su joj to studentske obveze dozvoljavale. To vrijeme joj je proteklo najvećim dijelom u učenju.

Sama je sebi primjer kako su arhitekti sa manje od pet godina radnog staža tek naučnici, a u tom je momentu najbitnije pronaći dobar ured u kojem su stariji kolege spremni mentorirati. Također bi bilo poželjno da mladi budu nešto skromniji u startu. Naime, svi imaju jako velike želje u smislu plaća i projekata koje žele raditi. No važno je biti iskren prema sebi i pustiti da za neke stvari sazrijete.

Što očekivati na početku karijere?

-Osobno sam počela raditi vrlo rano i imam dojam da sam u tom periodu naučila mnogo više nego na fakultetu. Fakultet je velika teorija, a na gradilištu vas dočeka nešto što vrlo često nema veze s onim što su vas učili. Čak je možda bolje od starta početi raditi u manjem uredu gdje ćete dobiti prave mentore nego se odmah stacionirati u velikim uredima gdje ćete nekog morati vući za rukav kako bi vas uputio u posao. Nas je u uredu pet-šest i ovdje uvijek možete nekoga pitati za savjet.

Također je važno imati na umu i to da nitko od nas ne zna sve, osobno na svakom svom projektu naučim nešto novo. Koliko god imam iskustva uvijek me problemi na terenu poklope i podsjete na to da se ovaj posao sastoji od kontinuiranog učenja. Važno je biti otvoren prema učenju i nikad se ne uzvisiti i misliti da si najbolji.

Dizajneri interijera vs. arhitekti

Imam dojam da nas arhitekte i dizajnere uvijek stavljaju na suprotstavljene strane, što mi jako smeta. Ne bih htjela da nastaje fama kako jedni drugima uzimamo poslove, jer posla ima za sve.

Arhitekt inače surađuje sa jako puno kooperanata, osobno se moram konzultirati i sa strojarom i sa statičarom i ostalim strukama kako bih dobila projekt koji je cjelovit i kompletan. Smatram da bi jednako takva trebala biti i suradnja sa dizajnerima za koje bi bilo poželjno da nam se jave već u ranoj fazi projekta, ako već znaju da će oni taj dio odrađivati.

No moram priznati kako nemam iskustva u suradnji s dizajnerima interijera i nikad mi se nije dogodilo da mi se obratio netko tko je nastavio raditi interijer na mojoj podlozi. Voljela bih da mi se jave i zatraže savjet, pomoć i pokažu što su radili, pa da zajedno vidimo da li je to nešto što se podudara s mojim viđenjem prostora. Ne moram ja biti najsretnija s takvim uređenjem, ali je obostrana komunikacija velik benefit za investitora i nastojmo na to tako gledati.

Gdje je granica između arhitekture i dizajna interijera te postoji li ona?

Ne znam gdje je točno granica do koje interijeristi smiju raditi. To je nešto što bi se zaista trebalo definirati da se točno zna koje su razlike i koji poslovi koje će isporučiti arhitekt, a koje dizajner interijera. Za mene te granice nema jer kada projektiram arhitekturu odmah razmišljam i o prostoru koji će se ondje koristiti. Postoje arhitekti koji se ne bave interijerima, a naša educiranost je u tom pogledu i bila minimalna. Kad je u pitanju obiteljska kuća tu bi se puno ranije interijeristi trebali uključiti u projekt.

Trendovi u interijerima i kako ih koristiti?

U redu je da se s nečim inspiriraš, ali ako već prepoznaješ kako je nešto jako veliki trend odluči da li je to nešto što će ti se sviđati za barem pet godina. Također odvagni da to ne bude već viđen prostor već ipak nešto drugačiji. Osim toga, prostor koji uređujete stavite u kontekst lokacije i arhitekture u kojoj se nalazi. Znači, nije isto urediti novogradnju, POS-ov stan ili stan u donjem Zagrebu sa visokim stropovima i tlocrtom iz tog doba. Nemojmo gurati elemente kao što su štukature u novogradnji od 2,65 m visine stropa i 60-ak m². Nemojmo gurati zlato, mramor i letvice, sve u isti prostor malih kvadratura. Kad se radi manji stan pametnije je uzeti manje, ostaviti jedan bijeli zid. Pustite da prostor diše i da se sam s vremenom definira.

To je možda ono što nas arhitekte mrvicu razlikuje od dizajnera interijera, barem tako to ja vidim. Kad radim nekome interijer nastojim ga ostaviti nedovršenog. Slojevitost prostora dolazi s godinama. Također je uvijek dobro uzeti moment lokacije kao inspirativan, pa i uložiti u jedan dobar komad u prostoru. Bitno je ne zatrpavati stanove sa jeftinim detaljima, radije stavite naglasak na prirodne materijale.

Koji je ključ uspjeha svakog projekta?

Ključ uspjeha u svakom poslu je tvrdoglavost i upornost te prihvaćanje kritike i vlastitih grešaka. Da bi sam projekt bio uspješno završen potrebna je angažiranost svih sudionika, a najviše krajnjeg investitora. Bez obzira što postoje odlično pripremljen projekti, voditelj radova i arhitekt ključno je da je investitor u blizini i da može pravovremeno reagirati, fotografirati detalje, biti spreman na dogovor.

Može li interijer biti održiv odgovorila je organizatorica Tatjana Kos, a organizator Drago Veselčić nam je ukazao na to kako najmom namještaja ostvariti veće prihode u turizmu

Da je za uspješno projektirane interijere potrebno razmišljati ekološki, a ne pomodno pojasnila je u svom izlaganju Tatjana Kos, voditeljica marketinga i razvoja ERA grupe, hrvatskog proizvođača namještaja. Naime više od 10 milijuna tona smeća godišnje proizvede samo građevinski otpad, a drveni namještaj koji može trajati i stotinu godina čini naše interijere održivijima. ERA je proizvođač drvenog namještaja, a posebno se ponosi proizvodnjom namještaja prema nacrtima arhitekta Bernarda Bernardija.

Da biste interijere opremili kvalitetnim namještajem po mjeri, više nije potrebno u startu uložiti silni novac, već je nova mogućnost najma potpuno novog namještaja zaista olakšavajuća tvrtkama. Naime tvrtka Dvije boje pruža i ovu mogućnost koju koriste svi oni objekti koji žele osvježiti ili iz nule osmisliti izgled te mjesečno plaćati namještaj s netom zarađenim novcem.

Dota, Elgrad, Tech Garden, Bernarda kreveti, AADi concept, Forma, Duke Group, Camira, Corda Projekt, A1 Format, Green Blossom, PlantAnt, Parador i Adriagate predstavili su novitete u vlastitim tvrtkama i prisutnim gostima dali mnogo informacija na vlastitim izložbenim prostorima, a Andrijana Jurin je prezentirala portal egradnja.hr i dodatno pojasnila kako komunicirati vlastite projekte u medijima.

Kvalitetna međusobna suradnja svima donosi više posla

Potrebna je kvalitetna suradnja svih struka i svih sudionika u gradnji, kako bismo dobili još više osviještenih investitora. Takvim pristupom u konačnici proizvodimo dovoljno posla za sve na tržištu, a razlika se zatim ostvaruje kroz kvalitetno odrađene projekte i individualni pristup prema krajnjem kupcu/investitoru. Zaključeno je na predavanjima u Zadru.