Jadranska magistrala – Promišljanje prometa i razvoja

Slično kao i u svijetu, i u našoj zemlji, promet u urbanim sredinama sve više ograničava slobodu i brzinu kretanja i sve više ugrožava ekološku i sigurnosnu komponentu življenja. dakle, to nije samo problem velikih gradova, već je takva situacija sve izraženija u regionalnim i subregionalnim centrima, a posebno u obalnim naseljima. Međutim, poseban i složen izvor prometnih problema generira turizam, tako značajna i dominantna gospodarska i izvan gospodarska aktivnost obalnih područja, a za rješavanje problema obično smo nedovoljno pripremljeni prije turističke sezone – tema je koju na zanimljiv način razrađuje prof. dr. sc. Zdravko Peran.

Rast prometnih potreba u obalnim naseljima generiraju brojni demografski, gospodarski, te izvangospodarski i drugi društveni procesi i promjene. Ovi su procesi dinamizirani izgradnjom Jadranske turističke ceste, ali, nažalost, oni su bili vrlo spontani (stihijski), više nego planski (točnije rečeno: znalački usmjeravani), stvarajući, uz brojne druge, i ozbiljne prometno-infrastrukturne probleme obalnih mjesta i turističkih naselja.

Prometni problemi obalnih turističkih naselja posljedica su relativno brzih i stihijskih kompleksnih razvojnih procesa u širem okruženju, loših koncepcijskih rješenja i prometno-infrastrukturnog opremanja, a posebno zbog naglog razvoja turističkih naselja.

S razvitkom gradova i općina koji su subregionalni centri, rasli su u pravilu i kapaciteti javnoprometnih površina. Tako izazvane prometne potrebe rezultirale su i višestrukim povećanjem prevezenog broja putnika javnim gradskim autobusnim prijevozom. Radi tako ostvarenog povećanja prevezenog broja putnika višestruko su povećani kapaciteti javnog gradskog prijevoza. Ipak, i pored toga povećanja, javni gradski promet s pravom trpi ozbiljne kritike.

Problemi su brojni, a posebno se ističu:

- neredovitost prijevoza na pojedinim linijama
- nepovezanost ili slaba povezanost naselja autobusnim linijama
- samovoljno prorjeđivanje broja linija od strane pojedinaca
- kvalitativno i kvantitativno nezadovoljstvo prijevoznih potreba u dnevnim špicama (dolazak i odlazak s posla, škole itd), itd.

Zaboravljeni biciklisti i ugroženi pješaci

Čovjek je primarni generator gotovo svih prometnih potreba, ali i odvijanja prometa, no, također je i žrtva njegova odvijanja. Zbog toga su konflikti između pješaka i vozila najteži prometni problemi obalnih gradova i općina. Danas je posebno značajno istaknuti biciklistički promet u gradovima jer nema biciklističkih staza. Nedovoljni razmak u vožnji između vozila i „dvotočkaša“ (biciklista), česti su uzroci prometnih nesreća. Silovitost brojnih vozača koji „ojačani“ kilovatima svojih automobila konstantno ugrožavaju, ozljeđuju i usmrćuju pješake, postao je golem problem ne samo u gradovima, već i u svim obalnim turističkim naseljima.

U gradovima je ovaj problem narastao i do te mjere da ozbiljno ugrožava razinu turističke ponude. Gradovi u Dalmaciji realiziraju projekte spuštenih nogostupa sa zakašnjenjem u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, što je potrebno izgraditi na svim pješačkim prijelazima. Ono što je nužno i za sigurno kretanje invalidnih osoba i djece u kolicima jest konačan početak izgradnje biciklističkih staza koje bi bile odvojene ili spojene uz Jadransku turističku cestu.
Nogostupi koje danas znaju često koristiti biciklisti, zapravo nisu za bicikliste, već za pješake.

Prije svega, biciklističke staze trebaju biti označene. Nositelji turističke i uopće razvojne politike premalo su učinili i premalo vode brigu o rješavanju ovih problema. Svi su opsjednuti „spinovima“ povećanjem kapaciteta smještaja turista u hotelima, hostelima, kampovima i privatnim sobama i povećanjem broja turista i noćenja, a istodobno zapanjujuće malo ulažu u stvarno rješavanje potreba pješaka i biciklista.

Ugroženost čovjeka sve je veća uslijed zagađenosti zraka i buke motornih vozila. Stoga, mnogi gradonačelnici s pravom žele autobuse na električni pogon. Nedostaci naseljske prometne infrastrukture, neodgovarajuća regulacija prometnih tokova, nepoštivanje prometnih standarda u naseljima i konstrukcijske karakteristike automobila - posebno njihovih motora- kao i ponašanje vozača u vožnji i njihov odnos prema održavanju svojih vozila, uzrok su sve većeg zagađivanja zraka i stvaranja vrlo velike buke motora.

Nepoštivanje prostornih i urbanističkih planova

Sve ovo ugrožava normalan boravak i odmor, te mentalni rad u stanovima i uredskim prostorijama, dok turistima ugrožava boravak, odmor, zabavu i rekreaciju u gradu i turističkim naseljima.

Stoga je uznemiravanje automobilskom bukom turista i stanovništva u turističkim mjestima i kupališnim zonama za vrijeme dnevnog i noćnog odmora, uslijed neispravno izvedenih cesta i ulica, postao golem problem obalnih turističkih naselja koja traže urgentna i definitivna rješenja.
Neosporno je kako je Jadranska magistrala valorizirala prirodne i gospodarske potencijale ovog područja, posebno njegovog obalnog dijela.

Međutim, nedostaci su te prometnice veliko ograničenje u zadovoljavanju prometnih potreba uopće, posebno u obalnim naseljima koji izazivaju velike ekološke i sigurnosne probleme. Magistrala je izgrađena preblizu obale, te je već u mnogim mjestima i gradovima postala - gradska ulica! „Presjekla“ je postojeća i utjecala na formiranje novih naselja s obje strane trase, što je dovelo do sukobljavanja prometnih tokova – kretanja vozila magistralom i pješaka i vozila u pravcu, odnosno iz pravca obale (naselja, turističkih i drugih gospodarskih i negospodarskih kapaciteta i plaža smještenih ispod Jadranske turističke ceste).

To je trajni problem, posebno u vrijeme turističke sezone. Ugrožene su i turističke plaže, budući da buka motornih vozila i zagađivanje zraka narušavaju, između ostalog, privatnost i mir turista na plažama. Upravo iz tog razloga Jadranska magistrala se na mnogim mjestima i gradovima treba danas izgraditi u vidu zaobilaznice. Dobar primjer za to su Vodice.

Valorizirajući samo uski obalni pojas magistrala je pridonijela razvoju samo najužeg dijela obale uz more i utjecala na teritorijalizaciju aktivnosti najužeg dijela uz more, stvarajući složene prostorne i prometne probleme u naseljima. Svemu tome kumovalo je nepoštivanje prostornih i urbanističkih planova razvoja priobalnih općina.

Treba istaknuti ove probleme:

- loši tehničko-eksploatacijski elementi Jadranske turističke ceste (oštri i nepregledni zavoji)
- uska trasa za promet (nedostaju pješačke i biciklističke staze)
- nedovoljno izgrađena autobusna stajališta
- nedovoljno riješena odvodnja, usjeci i zasjeci bez proširenja
- loše izvedeni pristupni putovi do naselja, a posebno priključci za magistralu, raskrižja u istoj razini, mostovi i nadvožnjaci bez zaštitne ograde za vozila

Potrebno je spomenuti i brojne stambene zgrade i mehaničarske radnje, gotovo u svim mjestima, koje se nalaze tik uz Jadransku turističku cestu, kao i restorani s priključcima na Jadransku magistralu – sve to spada u vrlo opasne prometno-infrastrukturne probleme naših obalnih naselja.

Konflikti između pješaka i vozila

Posebno je potrebno spomenuti kako prostor gube – ljudi! To znači nedovoljno parkirališnog prostora za automobile i parkiranje na neparkirališnim površinama, oduzimanje mjesta pješacima parkiranim vozilima na pješačkim stazama i nogostupima, kao i konflikt između pješaka i vozila. To su trajni problemi, posebno u turističkoj sezoni, a sve to je najgore za - čovjeka.

Nisu problemi samo u središnjem prostoru gradova, oni su vidljivi i u stambenim četvrtima. Pretijesne i neplanski izvedene ulice, zbijene zgrade i malo slobodnog prostora u starim gradskim jezgrama, nedostatak parkirališnog prostora na svim mjestima sve više ugrožavaju život stanovništva i turista, dok probleme rješavamo stihijski, parcijalno, bez istraživanja i planiranja za budućnost.

Novootvoreni prostor za prihvat kruzera, trajekata i linijskih brodova treba pretvoriti ne samo u terminal za putnike i parkirališni prostor, već treba i na njemu obilježiti prostor za spuštanje helikoptera koji se nalaze na jahtama, (naravno, ishodovati za to potrebne dozvole) – što znači, napraviti jednu modernu turističku atrakciju za građane. Neki dalmatinski gradovi imaju „bogom dane“ sve grane prometa na jednom mjestu, pa te prednosti treba znati i te kako dobro iskoristiti.

Tema hidroavionskog prometa treba počivati na interdisciplinarnim (kombiniranim) istraživanjima i sigurnosnom aspektu svih grana prometa. Sigurnosni aspekt je uvijek najvažniji, odnosno, riječ je o tome pod kojim uvjetima se postiže maksimalna sigurnost za sve grane prometa. Dakle, nužno je podrobno istražiti kombinirani promet.

U priobalnim mjestima treba napraviti iskorak i u prometu u mirovanju, kako bi turisti što manje gubili živce na traženju mjesta za parkiranje. Nadalje, tu su i ogromni zastoji u prometu koji rezultiraju negativnim učincima za psihu čovjeka. To su problemi koje u gradovima nitko do danas uistinu nije riješio. Međutim, takvo što se ne rješava postavljanjem jednog ili dva prometna znaka.

To je ozbiljan turističko-prometni problem, ali i ne samo prometni problem, već ukupna slike koju stvaramo, posebno prema turistima. Također, željeznički promet u zemljama zapadne Europe posebno je atraktivan turistima. Očito je, ali i žalosno, da se strateškoj grani kao što je željeznički promet poklanja tako malo pažnje.

Autor teksta: dr.sc. Zdravko Peran