Kako pripremiti kuću za klimatsku krizu?
- Foto: Pixabay
Promjena ili kriza?
Sve se mijenja. Neke stvari se mijenjaju toliko sporo da to ni ne primjećujemo. Različite vrste živih bića se već 3,5 milijardi godina prilagođavaju na takve spore promjene uvjeta života na Zemlji, uključujući promjene klime. Mijenjaju se da bi opstale, ali čine i više od toga: ekosustavi mijenjaju svoj okoliš kako bi ga učinili pogodnijim za život. (Jeste li znali da šume reguliraju količinu padalina kako bi imale dovoljno vode?)
Mi, ljudi iz trenutačno dominantne - ekstraktivne - civilizacije, prečesto biramo raditi posve suprotno: mijenjamo okoliš tako da ga učinimo manje pogodnim za život, podređujući ga financijskoj dobiti, ratovanju i neobuzdanom ispunjavanju raznih želja. Tako smo uspjeli pokrenuti toliko brzu promjenu klime da joj se živa bića diljem svijeta jedva uspijevaju prilagoditi, a ugrozili smo i vlastitu civilizaciju i opstanak.
U Hrvatskoj možemo očekivati ekstremnije temperature, poplave, požare i suše, bolesnije šume i veću potrebu za hlađenjem. U gorju će biti i većeg rizika od klizišta. A u primorju se očekuju značajan pad bioraznolikosti, nestašice vode, problemi u poljoprivredi, smanjenje ljetnog turizma i još štošta, pogledajte na slici. Zamislite daljnje posljedice svega navedenog: redukcije vode i električne energije, problemi u opskrbi hranom, daljnje povećanje režijskih troškova i cijena proizvoda. U krizi smo. Kako možete pripremiti kuću da je lakše podnesete?
Kišnica je dar s neba
Možete skupiti kišnicu s krova te je koristiti za zalijevanje vrta, pomoću crpke ili prirodnog pada. Ako vam je vrijeme za obnovu kupaonice, možete kišnicu uvesti i u kuću te koristiti za zahod i perilice. Svakako morate imati filter za lišće i nečistoće, a ako imate i ugljeni i ultraljubičasti filter, možete je i koristiti za tuširanje i piće. Kišnicu možete držati u malom nadzemnom spremniku ili velikom ukopanom, ovisno koliko imate mjesta i koliko vam vode treba. Ukopani može biti plastični ili armiranobetonski, s tim da je mudro imati dvije komore kako biste jednu mogli isprazniti i servisirati bez gubitka vode u drugoj. Trebate pažljivo odabrati položaj spremnika u odnosu na kuću, vrt, kolni pristup i nagib zemljišta. Projektant instalacija vodovoda i odvodnje može izračunati optimalnu veličinu spremnika u odnosu na postojeću površinu krova, očekivane padaline, očekivanu duljinu sušnih razdoblja i vašu prosječnu potrošnju.
Otpadne vode su vrijedan resurs
Ako nemate priključak na kanalizaciju, sabirna jama je problem i za vas i za lokalnu samoupravu jer pražnjenje košta i iziskuje veliku infrastrukturu za prijevoz i zbrinjavanje, a bušenje jame je ilegalno i zagađuje vodu koju pijemo. Za razliku od toga, biopročišćivač sadrži kulturu bakterija koje razgrađuju otpadnu vodu iz domaćinstva te je čini pogodnom za upuštanje u tlo putem upojnog zdenca ili navodnjavanje (ovisi što je dopušteno planom). Potonjim možete značajno uštedjeti. Talog treba puno rjeđe prazniti nego sabirnu jamu, a puhalo koje dovodi zrak u biopročišćivač ne troši puno energije. Zamijenite sabirnu jamu odmah, a ako želite još veće uštede i mudrije korištenje resursa, možete umjesto zahoda s vodokotlićem imati suvremeni kompostni zahod. Na ispiranje zahoda svatko od nas u godinu dana potroši toliko vode koliko bi nam bilo dovoljno za 12 godina pića. Kompostiranjem izmeta u trajanju od 2 godine možete dobiti mikrobiološki ispravan kompost, a obično se koristi za stabla (voćke).
Ako nemamo krzno, treba nam dobra jakna. I toplinski izolirana kuća
Ako je kuća dobro toplinski izolirana, toplina koju proizvodite grijanjem puno sporije izlazi van. Znači da trebate manje grijati. Uz to, zidovi nisu toliko hladni da bi se u njima kondenzirala vodena para koju stvarate disanjem, pranjem, kuhanjem i sušenjem rublja pa nećete imati opasnu plijesan. Toplinska izolacija štiti zidove i od pregrijavanja pa vam donosi uštede i na hlađenju ljeti. Kuću je bolje izolirati izvana nego iznutra jer tako zidovi ostaju topli. Bitno je izolirati vanjske zidove i krov, a po mogućnosti i podove prema tlu te zidove i podove prema negrijanim prostorijama. Vanjska izolacija treba „disati“ – propuštati vodenu paru van iz kuće. Eventualna unutrašnja izolacija ne smije propuštati vodenu paru – ekstremno je bitna parna brana! Na izolaciju možete staviti tanku žbuku (silikatnu ili silikonsku, koje dišu), a to se onda zove ETICS fasada. Ako želite ventiliranu fasadu, odlučite se za drvene daske jer one – za razliku od limenih i cementnih ploča ili fasadne opeke – nemaju velik ugljični otisak, što znači da njima ne pogoršavamo klimatsku krizu.
Pri biranju materijala za toplinsku izolaciju, imajte na umu da stiropor ne „diše“, da je zapaljiv i da njegovim korištenjem neizravno sufinancirate industriju fosilnih goriva koja nam pogoršava klimatsku krizu. Smisleno je jedino koristiti ekstrudirani polistiren (XPS) na mjestima koja su u kontaktu s tlom i vodom. Za ostalo, puno bolji izbor je mineralna (kamena ili staklena) vuna. Još ekološkiji izbor su ploče od drvenih vlakanaca ili bale slame. Potonje su fantastičan izbor, ali su jako debele i za njih trebate imati široku strehu (60 cm). Ako već stavljate toplinsku izolaciju, dobro je obnoviti i vanjsku stolariju. Najekološkiji izbor je drvena stolarija, a dobro je da bude tvornički lakirana kako ne biste s njom imali puno posla. Arhitekti i ostali inženjeri koji se bave fizikom zgrada mogu izračunati koliko vam treba toplinske izolacije da biste ostvarili određene uštede, ali imajte na umu da se danas nove kuće pretežno projektiraju s minimalno 15 cm izolacije na zidovima, 20 na krovu i 10 prema tlu, a vanjska stolarija ima troslojno ostakljenje.
Ponekad je energija doista besplatna
Ljudi kod obnove često smanjuju prozore, što je ponegdje dobro (ako svejedno u prostoriju može ući dovoljno svjetla), a ponegdje bi ih bilo mudro povećati. Puno ostakljenih otvora prema jugu znači da će vam zimi ući puno sunčeve energije u kuću. Toplina teže izlazi van kroz staklo pa ćete lijepo zagrijati prostor bez grijanja (ako je dobro izoliran). Da se ljeti ne biste pregrijali, trebate prema jugu imati dobro projektiranu strehu, trijem ili pergolu. Ako je preplitka, pregrijat ćete se. Ako je preduboka, zimi vam sunce neće ući u prostor. Arhitekti to znaju precizno isprojektirati, ali možete imati na umu da vam za zid visine 2,5 m treba trijem ili streha dubine 1 m. Trijem nije velika investicija, a stvorit će vam i lijep prostor za bivanje na otvorenom. Prema zapadu i istoku treba imati manje otvora. Za njih je dobro imati rolete, žaluzine ili škure. Prema sjeveru treba imati što manje otvore. Ako iz konstruktivnih razloga ili zbog rasporeda prostorija ne možete dodati velike otvore na južnoj strani zgrade, možda uz južni zid možete napraviti staklenik koji će zimi skupljati toplinu, prenositi je na ostatak kuće te vam pospješiti uzgoj biljaka.
Ako trebamo plaćati energiju, neka ne bude fosilna
Ako ne možete sve potrebe za grijanjem zadovoljiti pomoću sunca, treba vam sustav grijanja. Fosilna goriva će biti sve skuplja: ugljen, lož-ulje i plin. Novi kotlovi i bojleri na fosilna goriva se uskoro vjerojatno više neće smjeti ni kupiti i ugraditi. Ako je vrijeme za veću obnovu kuće ili velik popravak sustava grijanja, najbolje je izolirati kuću te ugraditi podno grijanje pogonjeno dizalicom topline, koja rješava i potrošnu toplu vodu. Dizalica topline daje 3 kilovatsata topline za svaki kilovatsat električne energije koju potroši. Električno podno ili radijatorsko grijanje je alternativa koja je jednostavnija za ugradnju, ali ima minus: troši tri puta više energije od dizalice topline, što je jako skupo i pogoršava klimatsku krizu ako ne dolazi iz vlastite fotonaponske elektrane. Zato se ni ne smije ugrađivati u nove zgrade. Ako koristite drvo ili pelete, i to je dobar izbor ako se odgovorno upravlja šumama, jedino što u dimu može biti čestica opasnih za zdravlje. Ako prelazite na centralno grijanje, dimnjak je dobro zadržati, makar za slučaj nužde. Projektant termotehničkih strojarskih instalacija može izračunati koliko vam treba energije, poda ili radijatora i koliko jaki kotao ili dizalica topline.
Energija s vlastitog krova
Ako imate krovnu plohu okrenutu prema jugu, jugozapadu ili jugoistoku, pomoću fotonaponske elektrane možete pogoniti dizalicu topline, električni auto i sve ostalo što vam treba u kući. Ako kuća nema takvih krovnih ploha, možda možete napraviti nadstrešnicu ili postolje na parceli. Ali prije svega trebate nastojati smanjiti potrošnju. Trenutačno se ne isplati imati jako veliku elektranu, nego toliku da unutar godine dana proizvede malo manje nego što potrošite. Solarni kolektori su nešto drugo: oni vam daju potrošnu toplu vodu i dobra su opcija ako nemate dizalicu topline. Veličinu elektrane vam mogu izračunati projektanti elektrotehnike, a solarnih kolektora projektanti termotehničkih instalacija.
Hrana ipak ne raste u supermarketu
Za kraj, iznimno je bitno da oko kuće ne napravite pustinju od asfalta, betona, umjetne trave i vječnog hlada, odnosno da postojeću pustinju pretvorite u oazu. Za povrće za jednu osobu nam treba oko 25 m2 osunčanog vrta za koji imate dovoljno vode i komposta. Uzgajajte ekološki tako da ne iscrpite tlo i ne ubijete živa bića koja se brinu o vašem vrtu. Projektanti regenerativne ekološke poljoprivrede vam mogu pomoći u tome. A u kući ili pomoćnoj građevini si osigurajte dovoljno spremišnog prostora za alate i hranu.
Sretno s prilagodbom kuće i zapamtite: ne mora biti savršeno da bi bilo dobro. Korak po korak, i uključite susjede da se i oni zainteresiraju za kombinaciju uštede na režijama i bolje pripremljenosti za sve što nas čeka.
Veljko Armano Linta
Arhitekt u studiju Armano Linta: www.armanolinta.hr
Edukator u timu Satelit edukacije za održivost i regenerativnost: www.satelit-edukacije.eu
Ako želite znati više o regenerativnoj arhitekturi, slobodno preuzmite novu knjigu Veljka Armana Linte, dobitnicu nagrade Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
