Od ljubavi prema kolekcionarstvu do serijala o hrvatskom dizajnu

Dokumentarni serijal “Moderna vremena“ prikazuje razvoj hrvatskog dizajna u razdoblju od 1950. do 2023. godine. Gledajući unatrag, tih 70-ak godina nije uvijek bilo obilježeno vrhunskim ostvarenjima, niti su sami korisnici tih, dobro oblikovanih proizvoda, bili svjesni da ih je splet kreativnih, ekonomskih, socijalnih i političkih okolnosti doveo u poziciju da budu dio svjetskih trendova. 

Popularnost hrvatskog dizajna iz prošlog stoljeća govori o neprolaznoj vrijednosti kojom se taj dizajn suptilno utkao u naš identitet. Serijal “Moderna vremena” obrađuje povijest našeg produkt i grafičkog dizajna u ekonomskom, političkom i socijalnom kontekstu te izdvaja ključne dosege, osobe i skupine, koje su u pojedinim razdobljima uspješno ostvarivale složen zadatak lijepog i funkcionalnog oblikovanja. 

Autori serijala ne ostaju u prošlosti, nego propituju i budućnost hrvatskog dizajna, koja je, po svemu sudeći, obećavajuća.

Kako bismo zabilježili priču o nastajanju tv emisije Moderna vremena, koja se od prosinca 2023. prikazuje na HRT-u, upriličili smo razgovor s glavnim urednikom Dubravkom Merlićem, koji je oko sebe okupio sjajan tim osnažen unutarnjim utjecajem sina Mateja Merlića i kćeri Maje Merlić.

Kojim ste povodom došli na ideju izrade emisije o povijesnom presjeku hrvatskog dizajna?

Svi su bili iznenađeni da se netko tko se bavi političkim novinarstvom kroz cijelu svoju karijeru, odlučio za jednu ovako temu. Zapravo su dva razloga, jedan je taj što sam ja veliki poklonik i kolekcionar namještaja i rasvjetnih tijela iz 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća, koliko to financije dopuštaju.

Zajedno sa mnom je u tom segmentu kolekcioniranja i moj sin Matej Merlić, koji s nama radi u firmi i koji je producent i kompozitor. Nakon što smo radili dvije sezone dokumentarnog serijala Opstanak, pa serijal Jedna jedina o nuklearnom programu energije u Jugoslaviji, moj sin Matej predložio je da radimo baš nešto što nas zanima, a to je povijesti hrvatskog dizajna. Tako je ta njegova ideja prihvaćena i skupa smo razradili koncept kako ćemo to raditi, u koliko epizoda, koji će biti strukturni elementi svake epizode.

Kakav je koncept emisije te tko je sve sudjelovao u razradi ideje?

Koncept je takav da u svakoj emisiji imamo uvodni stand up, arhivski dokumentarnu građu, studijski dio, eksperte/goste s kojima ćemo razgovarati i ono što je najvažnije, a gledateljima se silno svidjelo, to je dio proizvodnje. Znači da kroz emisiju uvijek provučemo proizvodnju jednog od dizajnerskih komada iz pojedinog razdoblja. 

Kad smo napravili koncept, odlučili smo oformiti ekipu koja će to najbolje napraviti. Pozvali smo režisera Tomislava Šobana, koscenaristicu Mateu Milić, direktora fotografije Antu Cvitanovića, scenografkinju Maju Merlić, Zitu i Klasju, koje su radile grafički dizajn i Mateja Merlića, koji je radio glazbu.

Jako nam je važna bila i pomoć našeg stručnog suradnika, konzultanta Zvonka Makovića, koji je veliki poznavatelj ne samo likovne i dizajnerske scene tog vremena, nego je živio u tom vremenu.

Proizvod tj. emisija je odraz vaše ljubavi prema temi, što samo potvrđuje kakav sjajan rezultat može proizaći iz rada sa strašću

Motivacija za ovu emisiju je zaljubljenost i kolekcioniranje namještaja iz 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća kao i Matejova ideja da to radimo, no moram nadopuniti da mi i kad nismo zaljubljeni u temu radimo posvećeno i kvalitetno -  primjerice ne volimo što je demografska situacija u Hrvatskoj loša, niti što je ekonomija loša, ali smo ipak napravili primjereno temama kvalitetne projekte.

Koliko je trajala priprema serijala?

Mi smo 2022. godine, u ljeto, potpisali ugovor sa HTV-om, a emisije smo isporučili u prosincu 2023. To znači da smo radili godinu i pol, a što je za ovakav projekt jako kratak period.

Sjajno je što ste uspjeli okupiti ovakvu ekipu, a možemo primijetiti kako imate i u familiji dosta članova tima

Jako sam ponosan na oboje djece, Mateja i Maju, koji su iznimno radišni i sofisticirani, razumiju svoj posao te su jako kreativni. Oni nisu u projektima zbog toga što su naša djeca, nego jer su kvalitetni i posvećeni suradnici.

Kakve su reakcije gledatelja?

Već nakon emitiranja prve epizode, 6. prosinca 2023, reakcije su bile prekrasne. Ljudi su se stvarno javljali sa svih strana, svih generacija i iz svih struka, što mogu reći da nam je bilo jako drago, jer smo željeli proširiti bazu ljudi i napraviti od dizajna temu koja je zanimljiva širokom broju ljudi.

Dizajn mora biti sveprisutan u svakodnevnom životu, ne može biti samo predmetom bavljenja nekih stručnjaka koji se time bave povijesno-teorijski. Treba i to, ali nama se čini da televizija jako traži velikoj većini prihvatljiv način obrade tema.  

Također vidim da su i reakcije mladih ljudi, koji inače ne gledaju televiziju, jako dobre. Oni se sada oslanjaju na HRTi platformu i to nam je jako drago.

Treće, već smo saznali da su neki fakulteti i škole zadali studentima i učenicima zadatak da moraju gledati emisiju, jer će im tu biti i neka pitanja iz ispita. Ja mislim da imamo dovoljnu količinu edukativnih elemenata i da se kroz emisiju može dobiti dobar pregled tog segmenta društvene nadgradnje.

Kroz emisiju ste dakle pokazali da se treba više fokusirati na dizajn i da on mora biti sveprisutan. Danas sve ide nekako brzo, jeftini materijali, jeftina rješenja jako dominiraju u našim interijerima.

Ono što smo također htjeli pokazati na primjeru zlatnih razdoblja dizajna, jest to zašto su ona bila zlatna. Naravno, najprije stoga što su imala vrhunske kreativce poput Bernarda Bernardija, Vjenceslava Richtera, Brune Planinšeka. Ali je s druge strane bila i jaka proizvodnja, a Jugoslavija je imala veliku potrebu da sve što može proizvodi sama.  

To mi se činilo da je jako bitno. Na našim je prostorima nastao zastoj 90-tih godina i ne samo radi rata, već je i privatizacija odnijela mnoge firme. Čim nema proizvodnje, nema ni dizajna, sve se vraća na grafički dizajn, knjige, novine. 

Zato smo u zadnjoj epizodi, koja se emitira 17.1.2024. zabilježili kako se povratak dizajna u Hrvatskoj događa od 2005.-2006. prema danas. Tu je veliku ulogu odigrao HDD (Hrvatsko dizajnersko društvo), koje je pokrenulo puno natječaja. 

Onda se dogodio hotel Lone u Rovinju, koji su radili hrvatski arhitekti iz 3LHD te su inzistirali da projekt bude u potpunosti opremljen hrvatskim dizajnom. 

Osnivanje tvrtke Prostoria 2011. je velika stvar, ona je pokazala da se može računati na hrvatske dizajnere. Vizija Tomislava Knezovića, koji je hrabro zagrabio u bazen hrvatskih dizajnera i s njima napravio međunarodno relevantnu firmu, koja s hrvatskim dizajnom ide u korak s najboljim danskim i finskim tvrtkama.

Što bi još bilo potrebno na našem području promijeniti da bi još više hrvatski dizajn bio zastupljen, cijenjen?

Ljudi koji su stasali na studiju za dizajn, koji je osnovan 1989. godine, su odlični i kreativni dizajneri koji su postali poznati i međunarodno i lokalno. 

A kako napraviti da dobar dizajn bude što prisutniji, odgovor bi bio da i jeftine stvari budu dobro dizajnirane.

Jedna od tema koje otvaramo u sedmoj, a ujedno i zadnjoj epizodi je kako i kada doći do toga da u Hrvatskoj nastane nešto poput Ikee. Da imamo solidan dizajn po pristupačnim cijenama. 

Ja mislim da bi netko u Hrvatskoj s ovim znanjem i dizajnerskim kvalitetama trebao razmisliti kad počne proizvoditi takav namještaj i takve predmete, koji bi se onda mogli jeftino prodavati puno šire od Hrvatske.

Danas je sve moguće samo treba imati hrabrosti i zato se divim g. Knezoviću koji je s Prostoriom stvarno puno riskirao, ali je i imao veliku vjeru u hrvatski dizajn.

Puno je problema u proizvodnji, od sve manjeg broja školovanih ljudi, do odseljavanja, kako se tome dohvatiti?

Ja mogu reći na primjeru kako rade u Prostoriji, oni pokrivaju 95% proizvodnje unutar firme. Kad prolazite kroz proizvodnju vidite da su radnici lijepo odjeveni, zatim imaju dobru plaću i koliko sam zasad vidio, jako je mali postotak inozemnih radnika. 

Nešto je i u tome da poslodavac mora stvarno voditi brigu o svojim ljudima. Ne može se proizvoditi skupo i kvalitetno, a da su ljudi nesretni i ne mogu živjeti od svoje plaće. Nešto se u tom odnosu poslodavac-radnik mora promijenti, posebno ako se izlazi na svjetska tržišta.

Siguran sam kad bi netko ponudio dobre uvjete ljudima koji su odselili u Irsku, da bi oni razmislili ako im se to isplati jer bi svatko radije bio doma ako je doma dobro. Puno se tu stvari mora promijeniti da bi ljudi ostajali ovdje. 

Od ulaska u EU nama je sigurno oko 400.000 najkreativnijih mladih ljudi u punoj snazi odselilo. Mi sad tu uvozimo ljude iz Nepala, Bangladesha i to za najjednostavnije poslove. No, čim se razina proizvodnje digne na višu stepenicu po kvaliteti, mi ćemo morati pozvati naše obrazovane ljude izvana koji su sposobni raditi takav posao.

Konačno bez proizvodnje nema ničega, a kad bude proizvodnje bit će više i dizajna.

Planirate li nastaviti raditi serijale na sličnu tematiku?

Jako su dobri odjeci, sigurno ćemo pokušati nešto na takav način raditi. Čini mi se da je ovaj vid uspostavljanja veze između sadašnjosti i prošlosti jako bitan jer etablira naš identitet. Mi smo u cijeloj emisiji govorili o hrvatskom dizajnu koji je u Jugoslaviji bio najistaknutiji i europski relevantan.

Uspostavljanje tradicije je dobro jer se uspostavlja i kriterij vrijednosti. Mi kao Hrvatska kultura imamo sigurno puno stvari koje se trebaju izdvojiti i cijeniti.

Vi ste u serijal uključili i mnoge dizajnere koji su djelovali u tom vremenu, što je sjajno jer zapravo malo o njima znamo.

Snimili smo iskusne veterane arhitekture i dizajna, a s druge strane i oni su bili presretni jer su to možda rijetki trenutci kad je njihov rad bio prepoznat i priznat. Većina njih je radila anonimno, zaposleni u firmama i zapravo nisu dobili priznanje za svoja fantastična djela. Drago mi je da smo s njima mogli razgovarati, to su bili vrlo emotivni trenuci i drago mi je da se gledateljima to sviđa.

Planirate li puštati emisiju putem besplatnih online kanala?

Ne namjeravamo serijal emitirati putem besplatnih kanala, već se nadamo kako ćemo je u nekom obliku plasirati i na druge televizijske kanale u Europi i svijetu.

Dizajnerski namještaj ostavlja vrijednost i budućim generacijama te pozivamo čitatelje da prilikom opremanja doma, onda kad im financije dopuštaju, radije kupe jedan dizajnerski komad, umjesto mnogo jeftinih sitnica. Dizajnerski komadi su ne bacaju i predstavljaju nešto što će generacije čuvati i s čime će se novi naraštaji povezati. Kupnjom dizajnerskih komada stvaramo i manje otpada iz kućanstva. U sklopu emisije popraćena je proizvodnja namještaja hrvatskih proizvođača ERA, Prostoria, što vam može poslužiti kao inspiracija i u vašem interijeru. Finalnu emisiju gledajte 17.1.2023. na HRT1, a cijeli set emisija pogledajte na HRTi