Od prve lopate do nove zgrade zagrebačkog HNK proteklo je svega godinu ipol

Autorica Olga Štajdohar-Pađen kroz primjer izgradnje zgrade HNK u Zagrebu uspoređuje važnost alata i tehnika za svaki dan, koje je još detaljnije obradila u vlastitoj istoimenoj knjizi
  • Foto: Arhiva HNK u Zagrebu

Jeste li znali da je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu svečano otvoreno 15 godina nakon razornog potresa iz 1880. godine? Čudno zvuči, ali bilo je to još u pretprošlom stoljeću, točnije 14. listopada 1895. godine, prije čitavih 128 godina.

Otvorenje je uistinu bilo svečano. Tog dana, u dva sada poslije podne, pred brojnim Zagrepčanima i gostima car Franjo Josip I. izveo je simbolični završni udarac srebrnim čekićem na stupiću balkona zgrade. Srebrni čekić je samo za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović, a prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana istoga dana u sedam navečer. Radilo se o predstavi nazvanoj Slava umjetnosti, bila je alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u čemu su nastupali prvaci Drame, Opere i Baleta, a izvedena je i osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski. O tome možete čitati na: https://www.hnk.hr/hr/o-nama/o-zgradi/povijest-zgrade/.

Zgrada HNK u Zagrebu tijekom gradnje, uočite radnike i gospodu s polucilindrima i rukama u džepovima kako ležerno i bez ikakve zaštite hodaju nedovršenom konstrukcijom (preuzeto s https://www.hnk.hr/hr/o-nama/o-zgradi/povijest-zgrade/)

No ono što mene kao inženjera fascinira je da je cijela zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u tom pretprošlom stoljeću dovršena u manje od godinu i pol dana. U vrijeme kad električna energija nije bila u širokoj upotrebi, kad niste mogli naručiti deset kamiona miksera betona da čekaju u redu dok salijevate deku, kad su se proračuni radili ručno, a crteži pripremali na crtaćim daskama. Od prve lopate, temelja, zidova i stropa pa do zadnjeg ukrasa, štukature, pozlate, lustera, zastora i baršunastih sjedala, u samo godinu i pol dana, a da su projektanti i voditelji građenja noć prije otvaranja mirno spavali znajući da će sljedećeg dana zgrada ugostiti stotine ljudi i samog cara.

Kako je to bilo moguće?

Sigurno ne bi bilo moguće da poznati bečki arhitekti, koji su preuzeli ovaj posao, Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, najpoznatiji projektanti kazališnih zgrada tog doba koji su diljem Europe izgradili četrdeset i osam kazališta nisu imali iskustvo, metodologiju, pouzdane suradnike i uhodane dobavne lance. Imali su alate i tehnike kako se to radi.

Neću reći da me to navelo pisati ovu knjigu o alatima i tehnikama primjenjivim u svakodnevnom i poslovnom i privatnom životu, ali sam se upitala kako je moguće da nam tako jednostavni i besplatni alati kao što su analiza polja sila, SWOT analiza, dijagram toka, riblja kost i ostali, svima stoje na raspolaganju, a da ih tako malo koristimo? I kako bi naši životi izgledali kad bismo ih koristili više?

Živimo u složenom svijetu koji se brzo mijenja i postaje još složeniji. I dodatno, brzina tih promjena se povećava. Tehnologija je postala moćnija od nas, gazi nas i moramo učiniti svjesni napor odmaknuti se od tempa koji nam ona nameće. A to nije lako.

Zemljoradnik još uvijek ima jasne svakodnevne zadatke, preorati polje i zasijati usjeve, a svakoga dana kod zalaska sunca jasno vidi rezultate svog rada. I jasno mu je čega se treba prihvatiti sutra.

Nekadašnji je radnik u industriji po dolasku na posao imao jasan zadatak – hrpu poluobrađenih predmeta s lijeve strane radnog pulta obraditi i prebaciti u košaru na desnoj strani radnog pulta. Na kraju radnog dana imao je jasnu sliku što je i koliko napravio. I što će raditi sutra.

Nasuprot tomu, današnji radnici u uredima naporno rade cijelog dana, neprestano se prebacujući s jednog zadatka na drugi, a da na kraju dana nemaju jasnu sliku što su obavili. Čini im se da im je dan protekao u odgovaranju na mailove i telefonske pozive, da su bili na nekoliko sastanaka i pripremili par dopisa te da se nisu puno pomakli u projektima na kojima rade. A sutra će im biti isto tako.

Način na koji obavljamo poslove se evidentno promijenio. Živimo sve više u virtualnom svijetu, informacije nam pristižu sa svih strana, kroz mnoštvo komunikacijskih kanala, surađujemo s ljudima koje nikad nismo vidjeli, koji su na nekom drugom kraju svijeta u nekoj drugoj vremenskoj zoni, i očekuje se da s njima ležerno komuniciramo kao da se znamo od djetinjstva, a u cijeloj toj buci i strci, lako je izgubiti kompas.

Postoje mnogi alati i tehnike koji su u osnovi besplatni, a omogućuju nam analizu problema i traženje rješenja. Vrlo rijetki su se s njima upoznali tijekom redovnog školovanja i još manje ljudi ih redovito koristi. Ono što je sigurno, primjenjivi su i u poslovnom i u privatnom životu.

SADRŽAJ

1. Imate li svoj Vision Board?; 2. Postavljanje ciljeva; 3. Stablasti dijagram; 4. PDCA krug poboljšanja; 5. SWOT – Upoznaj sebe i svoju okolinu; 6. Brainstorming, idejopad ili kako vam drago; 7. Dijagram srodnosti; 8. Koristite li metodu 5S; 9. Lean manufacturing – Kako se riješiti svega nepotrebnog; 10. Čudna riječ Poka Yoke; 11. Dijagram toka – Korak po korak od početka do kraja; 12. Špageti dijagram; 13. Mind Mapping – Mentalne mape; 14. Pitajte se „Zašto“ barem 5 puta; Riblja kost ili Ishikawa dijagram; 16. Analiza polja sila; 17. Histogrami – Jedna slika govori više od tisuću golih brojki; 18. Pareto – Vitalnih nekoliko naspram trivijalnih mnogo; 19. Pogonski dijagrami i kontrolne karte; 20. Znate li u kojem ste kvadrantu?; 21. Pravilo 10-10-10; 22. Pravilo 2 minute; 23. Pravilo 5 sekundi; 24. Jedan po jedan molim – Zablude multitaskinga; 25. Tehnika za suzbijanje briga; 26. Život u timu; 27. Izgradnja odnosa u timu; 28. Sastanci; 29. Priprema prezentacije i davanje informacija; 30. Dnevna, tjedna i godišnja provjera

Vezano uz zgradu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu ima još jedna zanimljivost. U svih sto dvadeset i osam godina postojanja obnavljana je samo dva puta. Prvi put 1937. kad su u nekoliko mjeseci rekonstruirani samo tehnički uređaji te jednu sveobuhvatnu građevinsku obnovu i rekonstrukciju koja je počela 1967. i trajala skoro tri godine, a koja je vjerojatno zaslužna da je zgrada ostala cijela i funkcionalna i nakon Zagrebačkog potresa u ožujku 2020.

Autor: Olga Štajdohar-Pađen

Njezine knjige „Plivati s ISO-om i ostati živ – što je kvaliteta i kako njome upravljati u poslovnom i privatnom životu“, „Plivati poslovnim vodama i ostati živ – Priručnik za poduzetnike, menadžere i one koji se tako osjećaju“ te „Plivati laboratorijem i ostati živ – Postati i ostati akreditirani laboratorij, ili ipak bolje ne“ kao i ovu najnoviju „Alati i tehnike za svaki dan – u poslovnom i privatnom životu“ potražite na www.webknjizara.hr

http://www.webknjizara.hr/knjige/ekonomija/alati-i-tehnike-za-svaki-dan-u-poslovnom-i-privatnom-zivotu-olga-stajdohar-paden


 

Fotogalerija

 

#Oznake

 

Materijali (tekstovi, fotografije, grafike i ostalo) na web stranicama egradnja.hr zaštićeno su intelektualno vlasništvo tvrtke T&S d.o.o. Zadar ili drugih pravnih osoba te su zaštićeni Zakonom o autorskim pravima. Ako želite naše materijale koristiti za edukacijske svrhe, slobodno nam se javite i rado ćemo vam izaći u susret.

 

Od prve lopate do nove zgrade zagrebačkog HNK proteklo je svega godinu ipol

×
Podržite Naš Sadržaj
Jedinstvenim autorskim sadržajem približavamo vam priče o uspješnim projektima gradnje i uređenja objekata. Iza svake naše objave stoji dug proces prikupljanja informacija i uređivanja sadržaja, kojim vam želimo pružiti što više kvalitetnih objava uz ugodno iskustvo čitanja i profesionalne fotografije.
 
Ako vam se sviđa naš sadržaj i želite nas podržati kako bismo kreirali još više kvalitetnih priča za vaš užitak čitanja, podržite nas jednokratnom uplatom u željenom iznosu.
Podaci za popunjavanje virmana su sljedeći:
Broj računa: HR2524020061100040300
Poziv na broj: 00-100
 
Ako nas u ovom trenutku niste u mogućnosti podržati uplatom, podijelite link objave na vašim društvenim mrežama i nastavite čitati i pratiti stranice portala egradnja.hr
© 2024 T&S d.o.o.