Voda iz alternativnih izvora je važna

Dok se u svijetu projektiraju i grade suvremeni objekti za žetvu kišnice, kod nas primjena tradicionalnih vodoopskrbnih objekata, poput cisterni i lokvi polako pada u zaborav pa je danas velik broj njih zapušten ili neadekvatno održavan.

-U brojnim kućanstvima, koja nemaju mogućnost priključenja na regionalni vodoopskrbni sustav, problem je posebno izražen u nekim ruralnim naseljima i na prostoru većine hrvatskih otoka, više-manje zadržala se tradicija prikupljanja i korištenja oborinske vode. Za razliku od one u lokvama, voda u dobro održavanim cisternama obično zadovoljava standarde propisane za pitku vodu. Troškovi prikupljanja i korištenja vode su relativno niski, no nužno je prije svega adekvatno održavanje ovih objekata i zaštita vode od zagađivanja tijekom cijelog procesa, naglašava prof.dr.sc. Mladen Zelenika s kojim smo razgovarali na temu suvremene žetve kišnice, inače autoritet na području istraživanja i pridobivanja podzemnih voda za piće.

Iz njegova bogatog domaćeg i inozemnog znanstvenog iskustva svakako treba izdvojiti nekadašnju funkciju stalnog savjetnika UNICEF-a za ruralnu vodoopskrbu i ekološku sanitaciju u Libanonu, Vijetnamu i Sudanu, a za što je primio posebno odličje tamošnje vlade. Zadnje dane svoje karijere obnašao je funkciju redovitog profesora hidrologije na Građevinskom fakultetu u Mostaru.

Besplatna kišnica

Usporedite primjenu ovih tradicionalnih objekata za žetvu kišnice nekada i sada.

Rođen sam u u Hercegovini na Dinarskom kršu, obitelj je imala svoje tri cisterne za kišnicu, a koristili smo i podzemnu vodu kaptiranjem plitkog podzemnog vodonosnika na rubu Mostarskog Blata. Pametniji otočani i puk u selima na Dinarskom kršu održavaju i koriste svoje cisterne i poneku lokvu, a većina od nadležnih zahtijeva i uspijeva se priključiti u sustav regionalnih vodoopskrbnih sustava te plaća skupu vodu umjesto korištenja besplatne kišnice.

Ugledne međunarodne organizacije ulažu znatna financijska sredstava u žetvu kišnice u podnebljima, gdje oborinskih voda u kišnoj sezoni ima u izobilju. I sami ste kao savjetnik UNICEF-a sudjelovali u nekoliko inozemnih projekata pa nam prenesite svoje iskustvo. 

Tijekom rada za UNICEF, u Libanonu, koji je na kršu sličnom našem Dinarskom, od listopada do ožujka padne 1000 mm, a u periodu od travnja do kraja rujna nema oborina niti ih se očekuje. Njihova su sela uglavnom priključena na regionalne vodoopskrbne sustave, ali me impresioniralo njihovo djelotvorno skupljanje i skladištenje kišnice te održavanje i poboljšavanje njihovih cisterni i seoskih lokvi; tako skupljena kišnica se ne plaća, a voda iz vodovoda je skupa! U Sudanu sam bio impresioniran njihovim hafirima te pregradama uz koje su stvoreni novi nanosi koji se efikasno napajaju tijekom kratkotrajnih monsunskih kiša koje su manje od 300 mm/godinu. Tamo sam shvatio prednost žetve kišnice u odnosu na kaptiranje podzemnih voda.

Kakva se geotehnička rješenja za žetvu kišnice projektiraju i koriste u svijetu i što bi se od toga moglo primjeniti kod nas s obzirom na prirodne potencijale? 

UNICEF je na moj prijedlog u razdoblju od 1985. do 1988. financirao održavanje i gradnju novih hafira u Zapadnom te pregrada na sezonskim potocima u Istočnom Sudanu, što se pokazalo veoma korisno. Ovi objekti se mogu koristiti i kod nas; hafiri na krškim poljima i ravničarskim terenima, a pregrade u koritima naših krških sezonskih potoka. Naši su krški tereni veoma vodopropusni pa treba osmisliti i koristiti adekvatne izolacijske „plahte“ kako bi se voda sačuvala od infiltriranja u tlo, te uredili nasipi i na njima raslinje radi reduciranja evaporacije.

Adekvatno održavanje sustava

Što biste savjetovali investitorima kod gradnje kuće na vlastitom terenu; da li da u svoje projekte ugrađuju alternativne izvore pitke vode i kakve? Koji su stručnjaci u Hrvatskoj čije usluge pritom mogu zatražiti?

Prilikom gradnje privatnih ili javnih zgrada, uz mala dodatna ulaganja, preporuča se uređivanje otvorenih ili zatvorenih bazena (lokve/jezerca, cisterna), gdje bi se skupljala i skladištila oborinska voda s krovova i terasa. Ona se može koristiti za uzgoj povrća, ukrasnog bilja, eventualno gašenje požara itd. Svakako treba osigurati preljev vode iz ovih bazena u smjeru sustava odvodnje, a takvi bazeni mogu, u izvjesnoj mjeri, reducirati intenzitet poplava.

Kaže se da Dalmatinci vole piti kišnicu. Koliko je ona zadravstveno sigurna i kako osigurati mikrobiološku kakvoću vode u objektima za žetvu kišnice?

Uz adekvatnu pažnju posvećenu skupljanju oborinske vode s čistih površina u čiste cisterne, koje treba održavati i prati, potrebno je filtrirati oborinsku vodu propuštanjem kroz sanduke šljunka i pijeska adekvatnog granulometrijskog sastava, te provoditi sustavnu kontrolu kakvoće vode. Ukoliko se laboratorijskom analizom utvrdi bilo kakvo zagađenje, potrebna je adekvatna purifikacijska intervenciju po savjetu lokalnog  Doma zdravlja ili druge relevantne institucije.

U svijetu i u nas sve se češće poziva na racionalno gospodarenje prirodnim resursima kao što je voda. Koliko je važno ulagati u ovakve objekte, što u svrhu osiguranja pitke vode putem ekološki prihvatljivog rješenja, tako i u svrhu očuvanja njihove kulturno-povijesne vrijednosti?

Vrijedan je prirodni potencijal relativno velike ukupne količine oborina koje svake godine padnu na Dinarski krš uključujući i jadranske otoke. Kako su količine oborina najmanje tijekom vegetacijske sezone, kada je i najveća potrošnja vode u domaćinstvima i turističkim organizacijama, preporučuje se žetva kišnice tijekom kišne sezone i racionalno, higijenski ispravno učinkovito skladištenje vode. Treba ispravno osmišljavati, projektirati i graditi adekvatne objekte te obučiti korisnike kišnice za adekvatno održavanje tih sustava, koji bi djelovali pozitivno i na prirodni okoliš. Postojeći objekti za skladištenje kišnice, posebno brojne cisterne uz crkve, škole i neke druge javne objekte, prestavljaju vrijednu kulturnu baštinu pa ih treba održavati i štititi, što se najdjelotvornije postiže korištenjem tih vrijednih objekata. U Libanonu su prastare lokve poboljšane radi povećanja volumena, a dekoracije dogradnjom viših zaštitnih zidova pa predstavljaju ukras sela te se voda iz njih koristi. 

Iskoristiti potencijal

U potrazi za novim izvorima, svojevremeno ste sudjelovali u brojnim hidrogeološkim istraživanjima podzemnih voda u zemlji, jedno od njih provedeno je i na Dugom otoku. Što su vaše terenske analize pokazale?

Malo jezero na Žmanskom polju na Dugom otoku ima tradicijske zdence s pitkom vodom, dok je voda u zdencima Velog jezera zaslanjena. Ja sam locirao kaptažu na mjestu gdje sam očekivao slatku vodu i zamolio crpljenje crpkom do najviše 5 l/s. Ta je kaptaža produbljena i crpi se iz nje veća količina od 5 l/s jer su potrebe veće pa je došlo do očekivanog zaslanjenja. Zbog toga je instaliran desalinizator iz kojeg zaslanjeniju vodu, preporučeno je, treba uklanjati dalje od kaptaže kako se ne bi vraćala u kaptažu. Na primjeru Žmanskog polja može se preporučiti uređenje adekvatne akumulacije oborinskih voda na Malom jezeru, što nije jeftina zadaća, obzirom na vodopropusnost slijevne poršine tog vrijednog malog krškog polja.

Kako biste ocijenili dosadašnje napore u rješavanju problematike vodoopskrbe na otocima?

Učinjeni su značajni pothvati, napori i uložena vrijedna sredstva radi rješavanja problematike vodoopskrbe na otocima. Zahvaljujući značajnim elektroprivrednim investicijama na Dinarskom kršu, vrijedni hidrotehničari zaposleni u vodoprivredi i elektroprivredi u Splitu projektirali su i izveli podmorske vodovodne cjevovode od obale na otoke i dovele vodu na veći broj naseljenih otoka. Lošinjski arhipelag ima svoju vodu iz Vranskog jezera, a otok Vis ima svoj podzemni vodonosnik kojeg uspješno kaptira zdencima. Moj je prijedlog da se u svim otočkim naseljima i naseljima na Dinarskom kršu intenzivnije koristiti oborinska voda projektiranjem i realiziranjem adekvatnih objekata te racionalno upravlja raspoloživim oborinskim vodama koje prestavljaju veoma vrijedan potencijal.