Biofilija kao potraga za autentičnim vezama čovjeka i prirode
- Foto: Ivor Lapić
Sudjelovati na izložbi ULUPUH-a "Biofilija - čovjek i prostor" bilo je za mene posebno iskustvo, ne samo kao autorice, već i kao promatračice jedne šire kreativne slike. Tema biofilije otvorila je prostor za raznolike interpretacije, a zajednički nazivnik svih radova bila je potraga za autentičnim vezama čovjeka i prirode.
Interpretacija ideje prirodnosti, sjećanja i materijalne kulture
Većinu izloženih radova činili su prilozi iz sekcije produkt dizajna. Bilo je iznimno zanimljivo vidjeti kako su kolege kroz predmete svakodnevne upotrebe interpretirali ideju prirodnosti, sjećanja i materijalne kulture. Teksture drva, kamena, prirodnih tkanina i zemljanih tonova diskretno su ispreplele temu izložbe u svakoj izvedbi.
Kako kustosica izložbe Ksenija Foretić opisuje:
„Izložba Sekcije za produkt dizajn uključuje sve sekcije, podsjećajući koliko je interdisciplinarnost nezaobilazna. Istovremeno, pristigli radovi predstavljaju inkubator ideja u primjeni biofilije, oduvijek prisutne, ali sada na posve svjesnoj razini. Standardi kulture stanovanja, kulture života, ističu potrebu okruženosti prirodom, i kao doprinos još jednoj sve češće spominjanoj kategoriji - mentalnom zdravlju."
Inspirativni i opuštajući eksponati
Osobno me se dojmila kompletna atmosfera izložbe. U ugodnom prostoru okupanom prirodnim osvjetljenjem dominira bijela pozadina zidova i stropova, uz lakirani drveni parket koji automatski djeluje kao izložak na izložbi.
Posjetitelj je okružen eksponatima koji se nenametljivo natječu za pozornost svojom ljepotom. Svaki od njih na svoj način slavi prirodu, kroz vizualni identitet prenosi poruku o evolucijskoj neodvojivosti čovjeka i prirode te djeluje inspirativno i opuštajuće.
Većina izložaka je stilski i koloristički djelovala toliko usklađena da se razvio dojam kao da pripadaju jednom karakterističnom vlasniku doma koji živi u skladu sa zakonima prirode.
Arhitekti i urbanisti trebaju biti svjesni značaja biofilije
Značajan doprinos izložbi su i prilozi iz sekcije arhitekture. Planiranje građevina i urbanističko planiranje uvelike određuju smjer globalnog ekološkog razvoja.
Zbog toga je bitno da arhitekti i urbanisti u novim projektima, ali i u mapiranju postojećih prostornih zona, budu svjesni značaja biofilije.
Posebno je bila zanimljiva maketa autorice Mirne Udovčić koja kroz opipljiv presjek opisuje bioraznolikost i ljudsku inventivnost prostora divljih vrtova Dubrave.
Prema opisu autorice, maketa izrađena od otpadnog XPS-a iz studijske maketarnice prikazuje presjek ovog specifičnog krajolika: počinje od urbanizma i krajobraza modernističkog naselja Studentski Grad, prolazi kroz labirint vrtova, a završava u šibljicima i zapuštenim poljoprivrednim površinama gdje se odvijaju procesi sukcesije i regeneracije.
"Svaka boja predstavlja sloj prostora: roza označava zgrade, alatnice i otpad, ljubičasta visoku vegetaciju, svijetloljubičasta voćke i povrtnice, zelena grmlje, dok je fauna prikazana bijelom bojom. Vrtovi se pojavljuju na gradskoj periferiji i čine ekoton – rubno područje s izuzetno velikom bioraznolikošću. Isluženi kućanski predmeti i uređaji prenamijenjeni su u alatnice, dobivajući novi život. Iako su divlji vrtovi nevidljivi u prostornim planovima, kroz umjetnički medij dan im je glas u borbi za opstanak“, opisuje autorica.
Osobno promišljanje o tradicijskim formama i prirodnim materijalima u suvremenom arhitektonskom izrazu
U okviru radova iz sekcije arhitekture osobno sam sudjelovala s projektima "Lička djetelina" i "Škrinja od kamena". Ovi radovi nastali su kao osobno promišljanje o tome kako tradicijske forme i prirodni materijali mogu živjeti u suvremenom arhitektonskom izrazu.
"Lička djetelina" istražuje mogućnosti novogradnje inspirirane geometrijom osmerostrešnog krova, dok "Škrinja od kamena" reinterpretira kontekst stare dalmatinske kuće u suživotu s okolišem.
Na žiriranje za izložbu prijavila sam se ponukana preporukom svog bivšeg profesora s fakulteta, arhitekta Ljubomira Miščevića, koji me je i upoznao s radom ULUPUH-a. Zahvaljujući njegovom poticaju, iako nisam članica ULUPUH-a, imala sam priliku biti izabrana kao gost izlagač.
Izložba kao poticaj na promišljanje o vlastitom odnosu prema prostoru, predmetima i vremenu
Bez obzira na disciplinu iz koje dolaze, izloženi radovi su pokazali da biofilija nije trend, nego iskonska potreba za povezanošću s prirodom. Od suptilnih utilitarnih i odjevnih predmeta, preko umjetnina, pa do arhitektonskih vizija prostora, svi izloženi radovi svjedoče o univerzalnoj želji za trajnošću, taktilnošću i emocionalnim kontinuitetom.
Izložba "Biofilija - čovjek i prostor" ostavila je snažan dojam upravo zato što nije nudila gotova rješenja, već je poticala na promišljanje o našim vlastitim odnosima prema prostoru, predmetima i vremenu.
Posjetitelji mogu razgledati izložbu do 8. svibnja u Galeriji ULUPUH, Ilica 13/1.kat, Zagreb, radnim danom od 10 do 19 sati i subotom od 10 do 19 sati. Nedjeljom i praznikom Galerija je zatvorena. Ulaz je slobodan.
Kustosica izložbe: Ksenija Foretić
Autorica izložbe i likovnog postava: Ada Kezić
Selekcija radova: Ksenija Foretić, Ada Kezić
Odabrani autori: Iva Böhm, Josipa Čamber, Martina Čičko Karapetrić, Anita Genc, Tatjana Grgurina Vučetić, Luka Grubišić, Ana Hanzel, Vesna Karuza, Ada Kezić, Karla Kocijan, Sabina Kolonić, Marijana Kostelac, Silvia Kranjec Gajić, Ljubica Lovrenčić, Tomislav Marić, Saša Martinović Kunović, Nataša Mihaljčišin, Lidija Mikluš, Ljubomir Miščević, Božica Petković, Danijela Pičuljan, Mihaela Podboj, Lili Poljak, Senija Radić, Dijana Rajković, Josipa Slaviček, Jadranka Soviček Krpan, Leo Subanović, Božidar Šaka, Sanja Šebalj, Bojana Švertasek, Bojana Vuksanović, Matea Zeman, Ines Zrnc Gregorina, Marijana Županić Benić
Gostujući autori: Leona Kordiš, Ksenija Pilepić, Vesna Špoljar, Mirna Udovčić, Matea Vidušek, Ines Vlahović
Organizator izložbe: ULUPUH – Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti.
Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba.
