Projektiranje farmi za sretne životinje

SKROZ je višestruko nagrađivani arhitektonski ured koji se bavi istraživanjem i kreiranjem prostora i čiji interesi obuhvaćaju različita mjerila – od urbanih mini intervencija, interijera i građevina do urbanističkih i pejzažnih krajolika. Ipak, posebno nas je zainteresirala tema projektiranja životinjskih farmi. SKROZ je naime već prvim takvim projektom nizao nagrade u arhitekturi, a sa gradimozadar.hr su podijelili svoj pogled na temu projektiranja i života na farmi.

Pa, puno smo više upoznati. Svi mi partneri, a i većina naših zaposlenika, imali smo bake i djedove koji su uzgajali domaće životinje i samim time iskustvo iz prve ruke, no kao što boravak u urbanom ili ruralnom prostoru nije istovjetan projektiranju tog prostora, tako ni ovo nije isto. Najprije smo morali savladati sve parametre života i potreba domaćih životinja, njihovu hijerarhiju, navike te posebno način održavanja nastambi od strane farmera. Također, tu su i najviši ekološki certifikati radi kojih je potrebno ispuniti sve propise i zahtjeve, što je bio slučaj kod projektiranja kokošinjca.

Kokošvaroš je bila naš prvi projekt na tu temu, a rezultat je suradnje s našim dugogodišnjim investitorom za kojega smo dotad već projektirali vrtić, park za vjenčanja na otvorenom i mali obiteljski hotel. Nakon nekoliko vrlo uspješnih projekata, on nam je s punim povjerenjem dao u ruke svoju novu poslovnu ideju. Projekt je dobio veliku medijsku pozornost, što je investitoru olakšalo probijanje na tržište i ulaz u specijalizirane trgovačke lance koji imaju potrebu za visokokvalitetnim proizvodima. 

Ha ha… zanimljivo pitanje. Većina nas se posredno susrela s uzgojem domaćih životinja još u djetinjstvu. Svakako treba reći da uzgoj kvalitetne i organske hrane s porastom svjetske populacije i s obzirom na sveprisutne klimatske promjene postaje sve veći izazov. Kvalitetna, netretirana i organska hrana već godinama ima svoju publiku, a s vremenom će vjerojatno biti još traženija i skuplja. Dosad nismo razmišljali o uzgoju, ali svakako bi nas veselilo da nastavimo projektirati za ovaj tip korisnika.

To znači da svaka životinja ima na raspolaganju adekvatan unutarnji prostor, prostor za boravak i spavanje, ali i ono što je najbitnije – dovoljno vanjskog prostora za uspješan rast i razvoj.  Željko Franja (naš investitor) znao nam je pričati kako se kokoši koje tek dođu u Kokošvaroš najprije drže u neposrednoj blizini nastambi i gotovo da se boje vanjskog prostora, ali se kroz vrlo kratko vrijeme pretvaraju u neprepoznatljive vesele životinje koje zaviruju u svaki kutak farme. 

Kokošvaroš je gospodarski i turistički projekt, namijenjen prvenstveno proizvodnji jaja, ali i edukaciji djece s ciljem pobližeg upoznavanja sa životinjama i načinom kako nastaju jaja. Radi turističke prepoznatljivosti objekta stvoren je brand naselja kokoši i on nosi naziv Kokošvaroš. Kokošvaroš u sebi sadrži stambene jedinice za kokoši, između kojih se provlači „javna“ ulica za posjetitelje i farmera koji koriste prostor, ne ometajući istovremeno proces proizvodnje jaja. Na glavnoj komunikaciji smješteni su tzv. Vrtići, odnosno nastambe za kvočke s pilićima. Inicijalna ideja bila je uzgajati različite vrste kokoši pa su tom logikom stvorena 4  kvarta s po dvije livade za ispašu, kako bi se omogućile smjene od 14 dana u ispaši, odnosno obnavljanje prve livade dok su kokoši na drugoj. 

Projekt Kokošvaroš je osvojio niz priznanja i međunarodnih nagrada te je iznimno mnogo publiciran, a ono što nas pomalo iznenađuje (ali i jako veseli) je da interes javnosti za projekt ne prestaje. Neke od nagrada su: 2018. Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva u kategoriji cjelovitog dizajna/proizvoda s Maša Vukmanovic Creative Studiom u sklopu „Izložbe hrvatskog dizajna 1718“, priznanje Salona arhitekture u Novom Sadu u kategoriji arhitekture, 2019.  Grand prix u kategoriji urbanog dizajna na Balkanskom arhitektonskom bijenalu, zatim Big SEE Wood Award 2019  te nagrada FRESH+BOLD za najbolju arhitektonsku realizaciju, osvojena na Danima arhitekture u Sarajevu. Projekt je, uz objave na brojnim portalima u zemlji i regiji, ali i šire, publiciran i u renomiranom nizozemskom stručnom časopisu Volume te u stručnom španjolskom časopisu Arquitectura Viva u ediciji posebno posvećenoj nastambama za životinje, kao jedan od dobrih primjera takvog projekta na svjetskoj razini. Općepoznati portal Designboom izdvojio je Kokošvaroš kao jednu od svojih najčitanijih tema.

Različit je svakako po samoj životinjskoj vrsti za koju je planiran. Primjerice, budući da su crne slavonske svinje prilično agresivne i snažne, bilo je potrebno dobro razmisliti o primjenjivim materijalima koje svinje neće uspjeti uništiti ili, na primjer, prokopati ispod konstrukcije. Također, radi većeg broja krupnijih životinja bilo je potrebno osmisliti i način čišćenja nastambe koji se vrši strojem. Ono što je u našim projektima isto, to je naš pristup projektiranju, studioznost pri upoznavanju navika i standarda te inzistiranje na funkcionalnosti objekta uz dodanu vrijednost pri oblikovanju istog.

Projekt crnih slavonskih svinja namijenjen je većem broju životinja te je samim time bilo logično  uključiti i stroj kao sredstvo održavanja objekta te pratiti smjernice za njegovo korištenje. Ono o čemu smo u projektu najviše razmišljali su svakako praktičnost, jednostavnost u održavanju, dobra ventilacija objekta (kod svinja pogotovo) i sve one funkcionalne i prostorne datosti koje čine sam objekt jednostavnijim i praktičnijim za korištenje. U svojim se projektima uvijek trudimo spojiti suvremene tendencije i tradiciju te izvući najbolje od oba pristupa. Nastojimo da se objekti uklope u okoliš, za razliku od generičkih hala koje su standardna praksa za sličnu namjenu.

Što se uzgoja životinja tiče, jako bismo voljeli projektirati štalu, odnosno nastambu za krave, i super nam je zanimljiva nastamba za pčele. Zanimljive su nam i nastambe za divlje životinje, ali više u smislu oporavilišta za životinje ili nekakav smještaj za životinje u sklopu rezervata i sl.

Projekti za životinje nas općenito jako vesele, tako da rado ponavljamo iste korisnike. Evo baš smo nedavno završili još nekoliko projekata kokošinjca koji upravo kreću u izvedbu.

Da li netko u vašem timu ima posebno izražene afinitete prema domaćem uzgoju i poljoprivredi te kako se dogodila ta ljubav?

Ima nas nekoliko koji bi povremeno odmak od arhitekture vrlo rado potražili u poljoprivredi, ali to zvuči idilično sve dok se čovjek time ne počne ozbiljno baviti...

Što je danas potrebno jednom malom poljoprivredniku koji na svojoj zemlji želi imati primjerice nekoliko kokoši?

Nekoliko kokoši nije problem uzgajati, no u slučaju da poljoprivrednik želi dobiti certifikat za svoje proizvode i prodavati ih na tržištu, potrebno je zadovoljiti određene standarde, primjerice 4 m2 po kokoši vanjskog i određena kvadratura unutrašnjeg prostora, sa svim potrebnim dimenzijama prečki, hranilica, pojilica i sl. Projekt kreće od izračuna kapaciteta, dakle ugrubo za uzgoj 10 kokoši treba oko 40 m2 vanjskog prostora i kućica od cca 2 m2, a ako želite imati ekološki uzgoj, te kokoši uz ispašu moraju biti hranjene isključivo certificiranom ekološkom hranom.

Ako netko recimo razmišlja o kupovini zemljišta i životu na selu gdje će sve samostalno proizvoditi, što biste mu savjetovali , koji su osnovni preduvjeti za sretan život domaćih životinja ali i suživot s njima?

Svakako treba voditi računa o dobrim uvjetima života za životinje, što se odnosi na prikladne nastambe i adekvatan vanjski prostor. U kvalitetnim uvjetima životinja je zadovoljnija (usudili bi se reći i sretnija), a time i produktivnija. Ozbiljniji uzgoj bez konzultacija s kolegama agronomske struke nikako ne bismo savjetovali.

O projektima:

• Farma za uzgoj autohtonih crnih slavonskih svinja, Lokacija: Cret Viljevski (Donji Miholjac), Z

AUTORI: SKROZ d.o.o.

Projektni tim: Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac; Zvonimir Marčić

Investitor: Sin ravnice d.o.o., Godina: 2019, Status: u izvedbi

Autori makete: SKRO

• KOKOŠVAROŠ /CHICKENVILLE, lokacija: Rakov Potok, Samobor

Investitor: Željko Franja

Autori: SKROZ d.o.o.Projektni tim:Margita Grubiša, Marin Jelčić, Daniela Škarica, Ivana Žalac, Dorotea Klinčić

Vizualni identitet i signalistika: Studio Maša Vukmanović

godina projekta i realizacije: 2017

Fotografije: Marko Mihaljević