Planirajte gradnju računajući na globalno zatopljenje

U južnu Europu danas pristiže i do 20% manje padalina nego prije 100 godina. Prema Europskoj agenciji za okoliš, klimatske promjene istovremeno uzrokuju više poplava, više oluja i više suša. Mediteran bi stoga mogle zadesiti nestašice pitke vode.

Kako se kao (budući) vlasnici kuća možete pametno pripremiti za sve prisutnije probleme?

Prvenstveno pripazite da ne kupujete zemljišta u područjima opasnosti od poplave. Kako biste saznali koja su to područja, možete pretražiti prostorne planove uređenja općina, dostupne na mrežnim stranicama općina. Planove možete proučiti sami ili angažirati arhitekta. Ako u vašem planu taj podatak nije prikazan, možete se poslužiti kartama opasnosti od poplave pri dnu ove stranice ili se obratiti Hrvatskim vodama kako biste dobili podatke za konkretnu česticu.

Idejno rješenje za sojenicu za poplavna područja – više na stranicama studija Armano Linta

Što učiniti ako nemate izbora i morate graditi na rizičnom području?

Ako već posjedujete građevinsko zemljište u „plavom“ području i „primorani“ ste graditi na njemu, na kartama pogledajte koja se visina vode na vašem zemljištu očekuje u scenariju male vjerojatnosti, što znači da će uslijed klimatskih promjena mala vjerojatnost kroz koju godinu vjerojatno postati velika.

Prema tome projektirajte odignuto prizemlje, ili sojeničku kuću (na stupovima), ili kuću bez stambenih prostorija u prizemlju. Nemojte računati kako ćete spriječiti prodor  vode u eventualne servisne prostorije prizemlja. Radije koristite materijale koji se mogu potpuno isušiti, bez drva, sendvič-ploča, vune, ekspandiranog polistirena, gipskartonskih ploča i sličnih materijala, koji će trunuti ili postati leglo plijesni. U načelu je najbolje koristiti armirani beton s kristalizirajućim dodatkom za vodonepropusnost.

Zelenilo u urbanim sredinama nije samo doprinos ljepoti i kvaliteti života, nego i sigurnosti od bujica. Više na stranicama studija Armano Linta

Višak vode ne nastaje samo izlijevanjem rijeka i potoka ili plimnih valova. Svjedoci smo sve češćih bujica i klizišta izazvanih natprosječno jakim kišama koje opločana područja ili tvrda zemlja bez biljnog pokrova teško upijaju. Zato u svojem i općem interesu trebate na parceli imati što manje betona i asfalta, a što više bilja i stabala.

Od općine, grada i županije tražite da čuvaju i sade šume i parkove te predviđaju područja u kojima se nabujali vodotoci mogu bezopasno izlijevati po prirodnom zemljištu. Kuću postavite na mjesto na kojem se najmanje zadržava voda, a oko temelja napravite dobru drenažu. Kako biste se osigurali od bujica i dizanja razine podzemnih voda, nepropusno spojite kvalitetnu hidroizolaciju temelja, podne ploče prizemlja i podnožja zidova. Zato je ključno izraditi izvedbeni projekt s troškovnikom, gdje će biti prikazani detalji, kojih će se morati držati izvođač s kojim ste potpisali ugovor o građenju.

Pripremite se i za drugu krajnost - sušna razdoblja i nestašice vode

Istovremeno, pripremite se za sušu. Priključite se na vodovod ako je dostupan, a u pričuvi svakako izgradite funkcionalan i čist bunar s opcijom ručne crpke, kako biste ga koristili uslijed nestane struje. Kišnicu prikupljajte s krova i koristite barem za zalijevanje vrta. Možete je koristiti i za pranje, ispiranje wc-a, rad perilica, kupanje, ali to znači da morate imati filter (za lišće i sl.) između krova i spremnika kišnice, da spremnik treba biti ukopan kako bi voda bila hladna i higijenski ispravna, i da između spremnika i kućnog vodovodnog razvoda treba biti mehaničko-ugljenski filter.

Montažna drvena kuća u Gorskom kotaru odignuta od terena radi zaštite od kiše i snijega. U suterenu je smješten i spremnik kišnice koja se koristi za sve osim za piće. Više na stranicama studija Armano Linta

Spremnik može biti tipski plastični, a ako je od armiranog betona,potrebno ga je izolirati iznutra i izvana da kišnica ne bi izašla i da podzemne vode ne bi ušle i onečistile ju.

Unutrašnja izolacija treba biti namjenski premaz za spremnike vode, ili pak možete i unutrašnju i vanjsku izolaciju riješiti jednim potezom – kristalizirajućim dodatkom za vodonepropusnost. Kišnicu možete koristiti i za piće ako je dodatno propustite kroz UV sterilizator.

Navedeno smo rješenje predvidjeli u projektu održive obiteljske kuće na otoku Silbi, gdje je inače jedina opcija opskrbe vodom „brod vodonosac“. Ondje smo isprojektirali gušternu s dvije komore od po 30 m3, tako da se jedna komora može koristiti i kad je potrebno isprazniti drugu radi čišćenja. Korištenje kišnice donosi i financijsku uštedu, pogotovo zato što se može očekivati stalno poskupljivanje vode.

Dakle, upravljanju vodom je potrebno pristupiti strateški i prilagoditi se vašoj konkretnoj lokaciji i načinu života, što zahtijeva definiranje ciljeva već u fazi projektnog programa (prije idejnog rješenja), i blisku suradnju investitora, arhitekta i projektanata drugih struka.

Autor: Veljko Armano Linta, mag.ing.arch.

Arhitekt u studiju Armano Linta: armanolinta.hr 

Edukator u timu Satelit edukacije za održivost i regenerativnost: satelit-edukacije.eu