Održavajte svoje zgrade, one su vaše vlasništvo!
Napravite najkvalitetnije moguće projekte, napravite to za sebe, za svoje suvlasništvo, za svoju zgradu. Angažirajte kvalitetne projektante koji će odraditi pripremni proces, analize postojećeg stanja i odrediti stvarne potrebe zgrade. Pripremite kvalitetan projekt sa što više moguće implementiranih mjera energetske učinkovitosti, po mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije koji donose znatan broj bodova, a koji su i cilj u ovoj našoj zelenoj tranziciji.
Poruka upraviteljima i suvlasnicima zgrada odaslana je s konferencije „7. Otvoreni dijalog partnera“, održane 27. ožujka u Hotelu Westin, u jeku tada još napetog iščekivanja objave novog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada.
Na konferenciji su predstavljene novosti vezane uz aktualne javne pozive za energetsku obnovu, stanje u obnovi, zelene politike i buduće izazove u sektoru zgradarstva. Kroz održane panele iz prve ruke moglo se doznati više o primjerima dobre prakse u energetskoj obnovi obiteljskih kuća i višestambenih zgrada. Razmijenjena su korisna iskustva, izazovi i savjeti, čime se konferencija pokazala od najvećeg značaja za sve one koji misle aplicirati na aktualne i buduće javne pozove za energetsku obnovu.
Od gotovo 12.000 prijava, čak 40 posto za obnovljive izvore energije
Konferencija je otvorena panelom Kuća časti na kojem su predstavljeni preliminarni rezultati dosad možda i najuspješnijeg poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Gotovo 12.000 prijava zaprimljeno je za različite mjere koje će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati iz ovogodišnjeg rekordnog budžeta od 120 milijuna eura.
U odnosu na samo nekoliko godina prije, trendovi su značajno drugačiji, istaknuo je Mladen Ilijević, voditelj Fondove Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije:
„2019. ostalo nam je pola sredstava namijenjenih za fotonapone, nije bilo interesa, a imali smo na raspolaganju 50-tako milijuna kuna. 2022. imali smo više nego duplo veći iznos i još smo ga morali dopuniti da bismo zadovoljili sve zainteresirane. Prema ovim podacima koje imamo na kućama, gotovo 40 posto prijavitelja javilo se isključivo za te mjere, dakle ništa na vanjskoj ovojnici, samo mjere ugradnje sustava obnovljivih izvora energije.“
Količina sredstava koja je bila na rapolaganju omogućila je svima spremnima i zainteresiranima da se uspješno prijave te Ilijević vjeruje da će oni i ostvariti sredstva.
„Mi jednako financiramo i one građane koji žele samo promijeniti prozore i one koji žele obnoviti cijelu kuću, ugraditi sve sustave koje nudimo, ne uspoređujemo ih međusobno. Treba imati na umu da sredstva nisu ni za nas neograničena, ne postoji nekakv bazen iz kojeg ih mi grabimo i onda samo raspršujemo, ali vjerujem da ćemo doći do situacije gdje će sredstva odgovarati potražnji i gdje neće biti nikakvih posebnih stresova kako bi se ona osigurala.“
Prelaskom na OIE dekarbonizira se cijela kuća i štedi energija
„Ne treba se zaustavljati na pojedinačnim segmentima obnavljanja obiteljskih kuća nego stvarno treba razmišljati o jednoj cjelini i energetskoj neovisnosti. Time se u konačnici pripremamo za neizvjesnu budućnost koja nas definitivno očekuje“, poručuje Hrvoje Krapanić, generalni menadžer za pitanja razvoja utjecaja za okoliš CEE iz Daikin Hrvatska.
U svom izlaganju osvrnuo se na obnovljive izvore energije koji se koriste za grijanje u obiteljskim kućama, a gdje dizalice topline, u kombinaciji s ostalim obnovljivcima kao npr. fotonaponima, predstavljaju odličnu kombinaciju za dekarbonizaciju, velike uštede i energetsku neovisnost.
„Dizalice topline ili toplinske pumpe koriste ambijentalnu energiju iz zraka, vode ili zemlje i tom nas, većim dijelom, besplatnom energijom griju. Uložite 1 kW struje, a dobijete 3-4kW energije za grijanje. Postoje i dizalice zrak/zrak koje zovemo klimama. One još nisu prepoznate za subvencije, ali nadam se da će se to promijeniti, budući da su često najjeftinija opcija.“
Neki ljudi i dalje misle da su klimatske promjene izmišljotina
Na panelu je istaknuta potreba dodatne edukacije i informiranja javnosti kako bi se razbile određene fame o sufinanciranju poput onih da je sredstva Fonda nemoguće ostvariti, da se ne mogu dobiti za sve mjere na koje se prijavite, da je njihova podjela namještena pa sve do toga da su klimatske promjene izmišljotina i da se zapravo ništa ne može uštedjeti.
„Dok vi sami ne promijenite taj stav u ja to mogu, ja to hoću, nećete ništa uštedjeti niti promijeniti u životu. Morate imati viziju, cilj i plan i onda ćemo svi skupa nešto napraviti“, poručila je Goranka Tropčić Zekan, ovlaštena certifikatorica i projektantica iz Klimaproing d.o.o.
Pripremite dokumentaciju na vrijeme i prijavljujte se mjeru po mjeru
Ovlaštena projektantica Martina Brala opisala je obnovu vlastite obiteljske kuće sredstvima osiguranima na prethodna dva natječaja Fonda pomoću kojih su zamijenili stolariju, stavili stiropor fasadu i ugradili dizalicu topline. U trećoj fazi planiraju ugradnju fotonapona za proizvodnju struje. Svima koji planiraju krenuti u energetsku obnovu kuća, savjetuje kako se ne moraju prijavljivati za dvije, tri mjere odjednom nego da se natječu jednu po jednu mjeru, ali pravilnim redoslijedom te da na vrijeme pripreme dokumentaciju.
„Projektanti su pod velikom pritiskom jer im se svi obrate kad izađe natječaj, tek onda svi idu po dokumentaciju. Tako preopterećeni, projektanti ne stižu sve to odraditi i nastaje panika. Prema tome, ljudi mogu odmah krenuti raditi projektne dokumentacije, to nije nekakva svota koju si nitko ne može priuštiti, tako da kad izađe natječaj, imaju već sve pripremljeno.“
Dekarbonizacija počinje od projektiranja
Arhitektica Brala bila je na konferenciji ujedno jedna od pet novih potpisnika Povelje o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050.
"Odakle počinje dekarbonizacija – od projektiranja. Već u projektiranju zgrada, kuća, svega što gradimo, primjenjuju se neka osnovna načela koja bi željeli postići kako bi dekarbonizirali svoje zgrade. Mi se svi kao projektanti moramo u tom smislu educirati i podržavati ovakve projekte i programe“, komentirala je za naš portal arhitektica.
U javnim zgradama nikoga nije briga koliki će biti račun za struju
Kako za energetsku obnovu obiteljskih kuća ima i više nego dovoljno interesa, arhitektica smatra da bi se više trebalo usmjeriti na promociju obnove višestambenih, posebice javih zgrada, gdje je odaziv na pozive puno manji, a što je opet očekivano zbog dosta kompleksnije organizacije.
„Svi mi koji grijemo svoje kuće, pazimo kako se grijemo, kako ćemo otvoriti prozore dok klima radi itd, a u javim ustanovama to baš nije tako jer nikoga nije briga koliko će iznositi račun. Zgrade su stare, u groznom i derutnom stanju. Sigurno bi se generalno ostvarile puno veće uštede da se javne zgrade više obnavljaju, ali za to treba angažirati upravitelje, direktore, a to se nikome ne da. U višestambenim zgradama je opet problem dogovora stanara, neko ima novaca, netko nema, netko želi, netko ne želi“, kaže Brala.
Prevladava integralna obnova zgrada
Da, obnova višestambenih zgrada je zahtjevna, stresna, ali je i moguća. Pokazala je to priča Marine Glokević, predstavnice stanara zgrade na adresi Mahatme Gandhija 1 i 3 u zagrebačkim Gajnicama. Sa 154 stambena i 21 poslovnim prostorom te ukupno 175 suvlasnika, njihova je zgrada bila treća najveća na posljednjem pozivu za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Projekt dubinske obnove zgrade, vrijedan 14 milijuna kuna, sufinanciran je 80 posto od strane Fonda, dok je preostalih 20 posto podmireno sredstvima suvlasnika putem kredita.
„Budite uporni, izdržite sve izazove. Zahtjevno je, ali se na kraju izuzetno isplati jer se takva prilika za bolje stanovanje ne propušta“, poručila je Glokević svim suvlasnicima zgrada u okviru panela Dobra ušteda daleko se čuje!
Dubinske obnove zgrada, poput gore navednog primjera, na prošlom su pozivu bile puno manje zastupljene u odnosu na integralnu energetsku obnovu, a koja pretpostavlja mjere energetske učinkovitosti isključivo vezane za obnovu vanjske ovojnice, čime se postiže minimalna ušteda godišnje potrebne toplinske energije od 50 posto. Čak 90 posto ugovorenih projekata imalo je integralnu energetsku obnovu: izolacija vanjskih zidova, izmjena vanjske stolarije, izolacija krova.
Kvaliteta projekta umjesto najbržeg prsta
Olja Milošević iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine mišljenja je da će se taj trend promijeniti prije svega zbog samog karaktera novog poziva u kojem će se projekti evaluirati i rangirati prema svojoj kvaliteti. Nema više onog najbržeg prsta, kaže Milošević te poručuje:
„Napravite najbolje i najviše što možete. Održavajte svoje zgrade, odnosno svoje vlasništvo, prijavite se na ovaj poziv jer on je jedinstvena prilika za dobiti ovakve izdašne stope sufinaniranja energetske obnove zgrada, a koja se možda u narednom financijskom razdoblju neće više dogoditi.“
U okviru gotovo 95 milijuna eura vrijednog poziva za energetsku obnovu VSZ-a, najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektnom prijedlogu iznosit će 55.000 eura, a najviši čak 6,5 milijuna eura.
Dekarbonizirati treba 168 milijuna m2 površine zgrada
Kvalitetno pripremljenim projektom štede se i sredstva i vrijeme potrebno za provedbu energetske obnove, rekao je projektant Toni Borković iz Energetskog instituta Hrvoje Požar te dodatno pojasnio:
„Kvalitetnim projektom osigurat ćemo tehnički ispravno izvođenje i redoslijed radova, suzbit ćemo neselektivne i nepoželjne intervencije na zgradama, osigurati zaštitu arhitektonskog djela u smislu estetske i tehničke cjelovitosti oblikovanja te unaprijediti sve bitne zahtjeve na građevini.“
Kako je predstavio u svom izlaganju, prema Dugoročnoj strategiji obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050., predstoji nam obnova 168 milijuna m2 ukupne površine fonda zgrada, od čega se 110 milijuna m2 odnosi na one stambene.
„To je fond koji moramo dekarbonizirati. Kada to podijelimo na ukupan broj stanovnika, pa kad u taj broj pogledamo koliko je zaista aktivnih stanovnika, pred nama je prilično velik posao kako bismo obnovili te zgrade. Stopa obnove trenutno varira oko 0.7, možda sada pritisnemo to prema jedan posto godišnje. Do 2030. to moramo povećati na tri posto godišnje, a do 2050. moramo doći do četiri posto kako bi ukupna stopa obnove bila ostvarena.“
Borković je pritom naglasio kako je u energetskoj obnovi povećanje toplinske zaštite ovojnice prvi korak koji provodimo i koji ostvaruje najveću uštedu, međutim to nije dovoljno. Kako bismo dekarbonizirali zgrade treba se okrenuti i zamjeni izvora energije, odnosno obnovljivim izvorima energije i upravo zato oni na ovom pozivu nose dodatan broj bodova.
Uspjeh energetske obnove je kada suvlasnici sami iskazuju interes
U okviru panela bilo je zanimljivo čuti i iskustvo upravitelja zgrada na provedi projekta. Predstavljala ih je Dolores Sorić, članica Uprave Labin Stan d.o.o. Ovaj istarski grad inače je jedan od predvodnika po broju obnovljenih zgrada, u čemu im je najveći izazov bila priprema svih zgrada na natječaj. Startali su 2014. sa sedam prijavljenih zgrada, 2015. taj se broj popeo na 24., 2016 na 36. I za ovaj poziv imaju spremne projekte.
„Na samom početku bilo je potrebno malo nagovaranja za prijavljivanje na javni poziv, a nakon toga se dobra priča iz tih zgrada proširila i na ostale u Labinu tako da nismo trebali raditi nikakvu promociju energetske obnove. Suvlasnici su sami dolazili k nama, iskazivali interes i tražili da ih prijavimo na neke od budućih poziva. I to je uspjeh energetske obnove, kada suvlasnici bez nagovaranja shvate što zapravo dobivaju energetskom obnovom, jer oni su ti koji donose odluku i ulažu svoja sredstva“, ispričala je Sorić.
Hoće li rast cijena i nedostatak izvođača radova ugroziti realizaciju projekata?
Sudionike panela upozorila je na nedostatak izvođača radova kao mogući problem u realizaciji odobrenih projekata u zadanom roku od dvije godine:
"Te 2016. odradili smo 34 projekta, mislim da danas taj posao više ne bismo uspjeli odraditi u tom vremenskom periodu od dvije godine, barem ne na našem području. Cijene obnove otišle su u nebo i ono što će se prvo trebati napraviti je razgovarati sa suvlasnicima i predočiti im kolika će biti njhova uloga u samom sufinanciranju. A ako oni to prihvate, onda će biti problem kako naći izvođača radova koji će odraditi posao u zadanom periodu, a znamo da oni imaju izuzetno puno posla i da su bukirani i po godinu godinu i pol unaprijed.“
U svakom slučaju, upraviteljima zgrada uputila je poruku da komuniciraju prema suvlasnicima javni poziv jer je to najlakši način obnove zgrade.
Banke fleksibilizirajte uvjete za kredite
Kako bi bili spremni na kvalitetan način pratiti ovakve projekte, i bankarima je upućena poruka: fleksiblizirajte uvjete za kredite za suvlasnike zgrada. Prva ju je, kao sudionica panela, čula Adrijana Mavretić Mujčinović iz Zagrebačke banke. Njezina je banka krajem prošle godine, na zahtjev tržišta, uvela model prema kojem, osim upravitelja, i suvlasnici zastupani po predstavniku mogu biti korisnici kredita. Prilikom razmatranja zahtjeva za kredit, svaka se zgrada sagledava ponaosob, objasnila je:
„Mi moramo pogledati tzv. cash flow te stambene zgrade, je li pričuva dostatna da se podmire sve obveze koje nosi kreditno zaduženje ili ju je potrebno povećati. Gledamo naplativost te pričuve u posljednjih 12 mjeseci, a to je nekakvih 80 posto što ja vjerujem da zgrade imaju. Također nam je potrebna suglasnost suvlasnika, neke banke traže 60 posto, mi tražimo za sada 70 posto“, nabrojala je Mavretić Mujčinović.
Fotogalerija
#Oznake
Materijali (tekstovi, fotografije, grafike i ostalo) na web stranicama egradnja.hr zaštićeno su intelektualno vlasništvo tvrtke T&S d.o.o. Zadar ili drugih pravnih osoba te su zaštićeni Zakonom o autorskim pravima. Ako želite naše materijale koristiti za edukacijske svrhe, slobodno nam se javite i rado ćemo vam izaći u susret.
Redakcija se ne mora slagati s mišljenjem autora i izjavama sugovornika te ne preuzima odgovornost za sadržaj reklamnih oglasa.