Stručni nadzor građenja – zadnja linija obrane kvalitete gradnje
- Foto: Ivan Čorić
Stručni nadzor je u svojoj suštini zadnja linija obrane kvalitete gradnje. Imamo projektanta koji kroz projekt osigurava određenu kvalitetu prema propisanim standardima, dok je stručni nadzor zadužen da se ta kvaliteta provede u stvarnosti od strane izvođača.
Stručni nadzor provjerava izvode li se radovi u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, po važećim propisima i pravilima struke te je obvezan izraditi završno izvješće za tehnički pregled i sudjelovanje u postupku tehničkog pregleda.
Primjeri loše prakse
Ono što se često događa u praksi je da su investitori općenito dosta povjerljivi prema izvođačima radova i onda ne shvaćaju ulogu stručnog nadzora građenja toliko bitnom, a da pritom nisu svjesni da je najveći broj sudskih sporova vezan uz građevinske projekte i to upravo one koji se odnose na sporove naručitelja s izvođačima zbog nekvalitetnih izvedenih radova.
Još jedan negativan primjer prakse je neizlazak nadzornog inženjera na gradilište. Možete naplatiti stručni nadzor, a da zapravo ne radite ništa. Ne izlazite na gradilište, samo potpišete papire i simulirate da je stručni nadzor postojao. To je ta negativna strana i od toga se može dosta dobro živjeti; ne radite ništa, a naplaćujete nekakve novce.
Kako odabrati kvalitetan i pouzdan nadzor?
To je u biti dosta teško jer nigdje ne postoje neke prave recenzije. Kvalitetan nadzor je onaj koji vam zna dobro objasniti materiju, koji kaže da će raditi nadzor samo ako je stalno na gradilištu ili bar u ključnim fazama, a ne na neviđeno.
Onaj koji vam nudi opciju nadzora na neviđeno, neće provoditi kvalitetan nadzor i dogovarati izlaske na teren jer u sebi nema osjećaj profesionalne odgovornosti.
Moje je mišljenje da bi bilo najbolje uzeti za nadzor projektanta koji vam je radio glavni projekt, ako vam je bio dobar, odgovoran i ako pruža usluge nadzora, jer mnogi projektanti bježe od toga zbog raznih konflikata s izvođačima. U suprotnom, možete se jedino osloniti na nečiju usmenu preporuku. Nemojte nikako prihvatiti preporuku samog izvođača jer će on preporučiti nekoga tko će mu tada biti dužan uslugu pa će imati i drukčiji pristup prema izvođaču.
Kada angažiramo stručni nadzor i tko ga može obavljati?
Stručni nadzor građenja dogovara se paralelno kada dogovarate izvođača radova jer vas u tom dijelu, s obzirom na svoje iskustvo rada s velikim brojem izvođača radova, stručni nadzor može uputiti na odabir onih najkvalitetniji.
Nadzor mogu obavljati ovlašteni inženjeri odgovarajućih struka:
arhitekti – zgrade, završni radovi, statika na zgradama koje ne idu na kontrolu revidenata,
inženjeri građevinarstva – zgrade (umjesto arhitekta), sve konstrukcije, infrastrukturne građevine,
ostale struke (strojari, elektrotehničari...) – na područjima svoje struke.
Zakonske i dodatne obveze nadzora
Zakonska obveza nadzora je osiguranje kvalitete izvođenja radova: je li ugrađeno dovoljno armature, dobar beton, jesu li kvalitetni prozori, toplinska izolacija... Najbitnija je kontrola temeljnih zahtjeva za građevine.
U dogovoru s investitorom, nadzorni inženjer kao dodatne poslove može kontrolirati ugrađene količine i odobravati plaćanje izvođaču.
I to je u biti najvažnija stavka da bi nadzor mogao raditi svoj posao, odnosno da bi ga izvođač slušao: da on odobrava plaćanje izvođaču. Jer ako investitor plaća izvođaču, a ne nadzor, izvođač će shvatiti nadzor kao nebitni faktor i jednostavno ga neće slušati.
Koliko često nadzorni inženjer mora dolaziti na gradilište?
To najviše ovisi o izvođaču radova. Svi moraju znati raditi svoj posao, a ako imate lošeg izvođača, onda je najbolje uopće ga ne raditi. Ako imate dobrog izvođača, minimalno ćete trebati doći na početak svakih radova, u sredini i pri kraju da biste vidjeli znaju li ti ljudi uopće započeti posao, jesu li krenuli u dobrom smjeru, a zatim, tijekom radova, da vidite održavaju li oni i dalje tu kvalitetu te na kraju, kako biste provjerili jesu li napravljeni kakvi previdi, ima li nedostatka koje treba popraviti prije nego što dođe drugi izvođač i nastavi s radovima.
Nije uloga stručnog nadzora da svake minute nagleda kako radnici rade, jer inače bi se sam bavio izvođenjem radova. Ako je potrebno stalno ih nadgledati, onda treba mijenjati izvođača.
Važnost dobre komunikacije na relaciji projektant - nadzor – izvođač
Jedan od razloga zašto je dobro uzeti kao stručni nadzor projektanta koji vam je radio glavni projekt je taj što u suprotnom, ako ga se ne u uključi u cijeli taj proces tijekom izvođenja radova, izvođaču i nadzoru možda neće biti jasno zašto je on u projektu nešto zamislio tako kako je zamislio pa će se raditi izmjene mimo njega i na kraju može ispasti da je on nešto loše napravio, a da ga zapravo nitko nije ni pitao za njegovo mišljenje o svemu tome.
Zato bi bilo dobro da u slučaju ako ne uzimate projektanta kao stručni nadzor, da ga svakako angažirate kao projektantski nadzor, kako bi povremeno došao i objasnio ostalim sudionicima svoju zamišljenu ideju, pogotovo ako se radi o nečemu što nije standardno.
Da biste bili bolji projektant, uvijek je bitno imati povratnu informaciju s gradilišta.
Ono što se događa s projektantima koji nikada nisu uključeni na gradilište, već samo projektiraju, je da često ponavljaju svoje pogreške i onda to traje jako dugo umjesto da već na prvom gradilištu, kroz nekakvu komunikaciju, uoče da to što rade nije najbolje rješenje.
Također, bilo bi dobro da i izvođač i nadzor ipak znaju nešto o propisima i projektiranju kako bi bolje pratili i izveli ono što su projektanti zamislili. Jer što se često događa: idemo jako puno u te neke specijalizacije, da jedni druge ne razumijemo što tko radi iz kojeg razloga. Projektant zamisli nešto što je izvođaču komplicirano i onda ovaj to izvede pojednostavljeno, ali s greškom, a projektant da zna već u projektiranju da je to komplicirano, možda bi napravio jednostavnije, kvalitetnije. I tako se stalno na tim nekim projektima vrtimo u krug i ponavlja se loša kvaliteta jer nema povratnih informacija, tj. međusobne komunikacije.
Cijena kvalitetne usluge stručnog nadzora – minimalno 1.500 do 2.000 eura po gradilištu mjesečno
Cijena se formira tako što se zbroje troškovi plaće, opći troškovi poslovanja te troškovi prijevoza. Temeljem tog izračuna dobiva se iznos koji nadzorni inženjer treba uprihoditi mjesečno.
Određeni stručni nadzor može imati jedno, dva, tri, četiri gradilišta (ovisno o kompleksnosti samih gradilišta) koja obilazi i da bi on mogao par puta obići to gradilište/a, kvalitetno obavljati taj svoj posao, a da pritom ne mora razmišljati o svojoj egzistenciji, on mora za to biti adekvatno plaćen, minimalno 1.500 do 2.000 eura neto mjesečno po gradilištu. Načelno bi trebao mjesečno uprihoditi 5.000 - 10.000 eura da bi pokrio troškove bruto 2 plaće, troškove poduzeća te auta s gorivom, a koji je nužan za rad nadzornog inženjera.
Zakonski ograničiti broj otvorenih eDnevnika ili uvesti strožu kontrolu rada nadzora
U posljednje vrijeme pokrenuta je inicijativa da se krene u bolju kontrolu ovlaštenih inženjera koji ujedno mogu biti i projektanti i/ili nadzorni inženjeri. Kako sada imamo sustav eDnevnika i eDozvole, možemo provjeriti ima li neki nadzor paralelno otvoreno, a što ima slučajeva, 40 građevinskih dnevnika, što znači da radi na čak 40 gradilišta! To je nemoguće kvalitetno odraditi čak i da imate više suradnika koji vam pomažu.
Da bi se riješio ovaj problem, kroz inicijativu će se pokušati zakonski ograničiti broj otvorenih građevinskih dnevnika ili će se ići u neke sustavne kontrole, nadzore kako bi se vidjelo dolaze li ti ljudi uopće na gradilište, odnosno pružaju li uslugu koju naplaćuju, a ako to nije slučaj, pokrenut će se stegovni postupci kako bi ih se isključilo iz Komore jer narušavaju ugled ovlaštenih inženjera i kvalitetu rada te sami standard ostalih koji rade kako se treba raditi.
Bit će tu puno upitnih stvari kao što je definiranje maksimalnog broja gradilišta i slično, ali nadam se da će Komora krenuti tim putem jer to je smisao njezinog postojanja.
Svrha Komore je nadziranje i reguliranje poslova ovlaštenih inženjera gradilišta jer oni su zadnja linija obrane kvalitete građenja. U suprotnom, zakoni i propisi vezani za gradnju samo su slovo na papiru.
AUTOR: Ivan Markić, ovl. inženjer građevinarstva
