Dekarbonizacija graditeljstva: u fokusu niskougljični materijali, oprema i tehnologije
- Foto: egradnja
Krajem travnja dobila sam priliku sudjelovati na izvrsnoj GBC online edukaciji “Održivi materijali i tehnologije” u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju. Edukacija se pokazala korisnom ne samo za projektante, arhitekte i inženjere, već i za sve one koji su uključeni u donošenje odluka u sektoru graditeljstva.
U kontekstu novih europskih smjernica, usvajanje znanja o održivim materijalima i tehnologijama postaje nužan korak prema odgovornijoj i dugoročno održivoj gradnji.
Nova EU pravila donose nove izazove u energetskoj tranziciji građevinskog sektora
Više od 140 prijavljenih sudionika edukacije iz područja arhitekture, graditeljstva i održive gradnje upoznalo se s aktualnim europskim regulativama, tehnološkim inovacijama i alatima koji nam u praksi omogućuju primjenu održivih rješenja kroz cijeli životni ciklus zgrade – od projektiranja do korištenja i obnove.
Dani su nam jasniji uvidi u izazove s kojima se građevinski sektor suočava u procesu energetske tranzicije, posebno u kontekstu novih pravila koja donose Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i izmijenjena Uredba o građevnim proizvodima (CPR).
Veliku pažnju privukle su teme smanjenja ugljičnog otiska kroz cijeli životni ciklus zgrade, primjena niskougljičnih materijala i najava uvođenja Digitalnih putovnica proizvoda (DPP), kao i proširenja CE oznaka s dodatnim okolišnim podacima.
Dokazivanje održivosti: uvođenje digitalne putovnice proizvoda, proširenje CE oznake i izjave o svojstvima građevnog proizvoda
Odličan uvod u terminologiju i problematiku nove EPBD direktive napravila je Nevena Štrbić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i upravljanja državnom imovinom. Naglasila je obvezu izračuna LC GWP (life-cycle global warming potential) za sve nove zgrade s korisnom podnom površinom veċom od 1000 m2 od 1. siječnja 2028., a za sve nove zgrade od 1. siječnja 2030. Također je istaknula kako još uvijek nije donesena univerzalna metodologija certificiranja za sve članice EU.
Uslijedilo je meni osobno najzanimljivije predavanje. Bojan Milovanović sa Zavoda za materijale Građevinskog fakulteta u Zagrebu detaljno je elaborirao novosti o revidiranoj CPR uredbi, s naglaskom na dodavanje osmog temeljnog zahtjeva - održive uporabe prirodnih izvora u građevinama.
Ažurirani CPR propisuje proširenu Izjavu o svojstvima (DoP), koja će uz tehničke karakteristike sadržavati i podatke o okolišnom utjecaju proizvoda – uključujući emisije CO₂ iz fosilnih i biogenih izvora, eutrofikaciju, zakiseljavanje, toksičnost i druge pokazatelje. Ove obveze uvode se u tri faze, počevši od 2026., a bit će obvezne za prioritetne kategorije proizvoda s velikim ugljičnim otiskom – poput betona, čelika, izolacija, ljepila i boja.
Milovanović je jasno objasnio uvođenje Digitalne putovnice proizvoda kao primarnog izvora informacija o građevnim proizvodima, a koji će regulirati kvalitetu i korištenje rabljenih materijala te procese recikliranja. Također, CE oznaka više neće označavati samo tehničku sukladnost, već i usklađenost s okolišnim standardima – što je važan alat protiv greenwashinga.
CPR se dodatno usklađuje s drugim EU regulativama, osobito s EPBD direktivom i Uredbom o ekološkom dizajnu (ESPR), čime se po prvi put u praksi povezuju podaci o materijalima sa zgradama u cjelini.
U konačnici, nova verzija CPR-a postavlja temelje za istinsku digitalnu i zelenu tranziciju građevinskog sektora – ne samo kroz alate poput DPP-a, već i kroz jasno definiranu odgovornost proizvođača za transparentnost i istinitost okolišnih tvrdnji.
U nastavku edukacije, Zsolt Toth s Europskog instituta za zgrade uveo nas je u strategije za smanjenje emisija kroz cijeli životni ciklus građevine, istaknuvši pritom potrebu za usklađenim europskim uredbama, dok nas je ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Marko Markić upoznao s DGNB sustavom certificiranja te važnost odabira materijala u kontekstu životnog ciklusa zgrade.
Njegov kolega iz HSZG-a Aleksandar Jelovac predstavio je napore razvoja nacionalne metodologije izračuna LC GWP-a kroz projekt "Indicate Life". Sudionike edukacije uputio je na ispunjavanje upitnika kroz koji se želi utvrditi dosadašnja projektantska praksa analize životnog ciklusa zgrade i GWP-a, pri čemu sam dojma da većina projektanata još nema iskustva s ovakvim analizama.
Konkretna rješenja i tehnologije za održivu gradnju
Kroz predavanja predstavnika tvrtki JUB, STAV-ING, BAUMIT i Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava imali smo priliku upoznati se s konkretnim održivim rješenjima i tehnologijama iz prakse.
Romana Vrca iz HUPFAS-a govorila je o materijalima za ETICS sustave, s naglaskom na europske smjernice i praktične izvedbene detalje poznate mnogim kolegama.
Iz tvrtke JUB, koja je proslavila 150 godina postojanja, javio se Ivica Vlahek. Upoznao nas je sa silikatnim bojama koje vežu formaldehid te se kroz prezentaciju detaljno bavio kvalitetom unutarnjeg zraka i izazovima u dostizanju energetske učinkovitosti.
S druge strane, od Krešimira Ivanković iz tvrtke STAV-ING mogli smo doznati više o certificiranoj hidroizolaciji na bazi kristalizacije, koja se dostavlja u kartonskoj ambalaži i ugrađuje u armiranobetonske konstrukcije.
Za kraj, predstavljen je Baumitovom programu Go2morrow koji se bazira na održivosti građevnih proizvoda u cilju stvaranja boljih društvenih, ekoloških i ekonomskih uvjeta u budućnosti. Kako nam je prenijela Martina Relota, u Baumitu imaju jasne ekološke ciljeve i zanimljiva kreativna rješenja kao što je ambalaža od kraft papira koja se skupa s betonskom praškastom masom ubacuje u mješalicu za beton bez otpada i prašine.
Zaključno, sudionici edukacije izrazili su zabrinutost zbog brzog donošenja propisa i nedostatka jedinstvene metodologije za sve države članice. Istaknuti su problemi kratkih rokova i niske razine svijesti o količini utjelovljenog CO2 unutar granica države.
Nedostatatak tehničkih kadrova, neodgovorni investitori i za energetsku obnovu nezainteresirani vlasnici zgrada
Osobno pozdravljam smjer razvoja regulativa i suzbijanja greenwashinga. Promjenom osnovnih vrijednosti i jače kontrole, automatski se postižu bolji uvjeti za investitore i projektante. Istovremeno nas očekuju ozbiljni izazovi zbog nedostatka kadrova, niske stope obnove i nedovoljne odgovornosti investitora. Mnogi vlasnici zgrada nisu dovoljno informirani o prednostima energetske obnove, što utječe na njihovu spremnost za sudjelovanje u istima.
Također smatram da zakoni moraju jasno propisati obvezu izrade izvedbenih projekata i povećati odgovornost investitora prema struci. U suprotnom, projektanti će preuzeti sav teret papirologije EU direktiva, dok istovremeno taj dodatan rad neće moći naplatiti, a u izvedbi će se sav taj trud izignorirati i razvodniti jer neće biti oštre kontrole.
Hrvatski savjet za zelenu gradnju: partner za zelenu budućnost graditeljstva
Hrvatski savjet za zelenu gradnju kontinuirano educira stručnu i širu javnost, prateći sve relevantne trendove i regulatorne promjene na području održive gradnje, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini. Aktivno sudjeluje u razvoju i implementaciji politika koje doprinose zelenoj tranziciji. Uz edukacije, važan segment djelovanja čini i sustav neovisne evaluacije i certifikacije zgrada prema međunarodno priznatim standardima, kao što je DGNB certifikat, čime se osigurava mjerljivost održivosti u sektoru zgradarstva. Na taj način Hrvatski savjet za zelenu gradnju podržava stručnjake, investitore i institucije u usklađivanju projekata s klimatskim ciljevima i rastućim zahtjevima tržišta održivih ulaganja.
Želite saznati više o projektima, edukacijama i inicijativama Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju? Posjetite službenu web stranicu www.gbccroatia.org i budite u tijeku s najnovijim aktivnostima u području održive gradnje.
