Kako je projekt VODIME pomogao Imotskom u borbi protiv klimatskih promjena?
- Foto: Boško Ćosić
Nekad se u Imotskom čekalo i po pet godina da Modro jezero presuši pa da na njegovom ispucanom dnu stoljetni rivali sa suprotnih strana jezera - Vilenjaci i Vukodlaci zaigraju tradicionalni jezerski derbi bez pobjednika. Danas se ovaj poznati lokalni spektakl odvija gotovo pa na godišnjoj bazi.
Fenomen sve učestalijeg presušivanja jednog od najpoznatijih imotskih krških bisera tek je jedna u nizu vidljivih posljedica klimatskih promjena u Imotskoj krajini. U ranjivom krškom području kao što je ovaj, njihov se nepovoljan utjecaj posebno odražava na vodne resurse (zagrijavanje površinskih voda, značajni pad razina površinskih i podzemnih voda, smanjivanje dostupnosti vode), a posljedično i na druge sektore koji ovise o vodama i utječu na njihovo stanje – poljoprivredu, energetiku i turizam.
Kako smanjiti štetan utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse Imotske krajine, učiniti lokalne zajednice otpornijima na promjenjive uvjete okoliša te kako očuvati prirodne vrijednosti kraja i njihov gospodarski potencijal, upitao se u okviru EU projekta VODIME – Vode Imotske krajine interdisciplinaran tim sastavljen od znanstvenika s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, nositelja projekta, i partnerskih ustanova - Sveučilišta u Zadru, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Projekt je financiran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a proveden u razdoblju od lipnja 2020. do lipnja 2023.
Kako pospješiti otpornost ranjivih sektora na klimatske promjene?
Naš sugovornik, izvanredni profesor na Katedri za gospodarenje vodama i zaštitu voda Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, dr.sc. Ivo Andrić, posljednjih 15 godina aktivno prati hidrološku situaciju u Imotskoj krajini. Počelo je kao obveza na doktorskom studiju, a tijekom godina znanstvena radoznalost, aktivno bavljenje speleologijom i prijateljske veze s ljudima ovog kraja dovele su ga i do uloge pokretača i voditelja projekta VODIME.
„S obzirom na poziv za projekt koji se bavio problematikom prilagodbe klimatskim promjenama, htjeli smo vidjeti koje su to glavne stvari koje bi u budućnosti, narednih 15, 20, 30 godina bile jako aktualne za Imotski i okolna naselja. Voda se nametnula sama po sebi, njezine količine, dostupnost, kvaliteta. To je kraj koji živi od poljoprivrede, a u budućnosti se želi brendirati kroz turizam i puno je ljudi koji su investirali u kuće za odmor. Imotska jezera su velike prirodne ljepote koje se želi iskoristiti u turističke svrhe stoga smo u okviru projekta pokušali kroz grane kao što su turizam, opskrba vodom i proizvodnja hrane zaokružiti jednu cjelinu i pokušati vidjeti na koji način možemo u ovim sektorima pospješiti otpornost na klimatske promjene”, objasnio nam je prof. Ivo Andrić.
Postavljanje sustava za praćenje hidroloških, klimatoloških i meteoroloških podataka
No da bi znali u kojem smjeru mjere prilagodbe klimatskim promjenama trebaju ići, znanstvenici su prvo proveli istraživanje čija je okosnica bilo kontinuirano praćenje kvalitete i količine vode, klimatskih parametara te modeliranje hidrogeološkog sustava šireg obuhvata Imotskog polja.
Istraživanjem je obuhvaćeno područje jezera Galipovac, jezera Mamića i Knezovića (Lokvičićka jezera), Crveno i Modro jezero, Prološko blato i akumulacija Ričice.
„Mjerenja ne postoje tako dugo u Imotskom. Količine vode, fizikalni i kemijski parametri vode do sada su se jedino mjerili na izvoru Opačac, glavnom zahvatištu pitke vode za potrebe grada Imotskog i naselja u njegovoj okolini. Postoji jedna meteorološka postaja u Imotskom i to je sve što smo imali od podataka. Kako je Imotski stvarno bogat vodnim tijelima u kršu, od Crvenog i Modrog jezera pa do Galipovca, Prološkog blata, Mamića i Knezovića jezera, iskoristili smo prirodnu izravnu vezu s podzemnom vodom kako bi se kontinuirano pratilo stanje voda, a za što je trebalo instalirati cjelokupnu mrežu za praćenje osnovnih parametara.”
U sklopu sustava za praćenje instalirano je sedam hidrometrijskih postaja, dvije meteorološke postaje i tri senzora vlažnosti tla.
„Postavljane su različite sonde za mjerenje hidroloških parametara jezera, a što se tiče senzora koji su mjerili neke klimatološke podatke, imamo senzore koji mjere vlažnost tla, zatim tipične automatske meteorološke postaje koje mjere nekoliko meteoroloških parametara i stavljaju ih online kako bi ih svi mogli vidjeti i planirati određene aktivnosti sukladno mjerenim podacima i predviđanjima koja možemo napraviti različitim modelima.”
Andrić komentira kako je možda najveći izazov na cijelom projektu bila instalacija mjerne opreme, opasan i izazovan poduhvat.
"Kad imate tri, četiri čovjeka koja vise na konopu pa se spuštaju, uvijek se može nešto dogoditi. Radi se o području koje je jako zahtjevno po pitanju pristupa, jezera su duboka, litice strme, stijenska masa je dosta labava pa su uvijek mogući nekakvi odroni i zato su neophodni speleolozi. Od 2009., otkako radim na mjerenjima u Imotskom, svašta se znalo dogoditi, i ono na što si spreman, i na što nisi. Imali smo jednu intervenciju helikopterom, dogodilo nam se i da su nam koze pregrizle jedan važan kabel, a bilo je i slučajeva da nam oprema jednostavno nestane, sklizne. Tako nam je jednom, prilikom instalacije, cijela oprema skliznula u Crveno jezero, izvlačili smo je šest mjeseci, komad po komad.”
Jednim klikom svima dostupni podaci o stanju jezera
Podaci prikupljeni putem postavljene opreme šalju se u prethodno uspostavljenu bazu podataka koja je na različitim sigurnosnim razinama dostupna akademskoj zajednici i drugim dionicima za daljnje analize (https://vodime-sensor.web.app/dashboard). Osim toga, stvarni podaci o stanju jezera dostupni su široj javnosti i putem tri informacijska panela postavljena u gradu Imotskom te pokraj Modrog i Crvenog jezera.
„Jedan ekran postavljen je na samom Modrom jezeru, često ga turisti pogledaju kada dođu, zatim u Turističkoj zajednici i jedan u Gradskoj vijećnici. Zahvaljujući instaliranim uređajima Imoćani sada u svakom trenutku, online ili putem ekrana, mogu vidjeti koje su trenutne temperature vode, koji je vodostaj, kakva je električna vodljivost kada se govori o mineraloškom sastavu vode te neke klimatološke parametre koji se mogu vidjeti na postavljenim meteorološkim postajama.”
„Prije ništa od tih podataka nije bilo dostupno, niti je bio toliki interes npr. za mjerenjem razine vode u Crvenom jezeru, što je inače jako teško za izmjeriti. Sada je sve dostupno i ljudima je drago što se podaci dijele s njima te konstantno dobivamo pozitivne komentare na račun toga. Mislim da je to uostalom cilj svakog projekta koji se financira novcem poreznih obveznika, jer nemojmo zaboraviti da su EU fondovi naši novci koje kroz porez dajemo u tu zajedničku kasu. I zato je jako bitno da svi rezultati, sva postignuća budu u svakom trenutku dostupna svima, a hoće li ona poslužiti za neki budući znanstveni rad, to je sad manje važno. I to je ono što sam naučio kroz ovaj projekt.”
Transformacija poljoprivrede uz pomoć pametnog sustava
Monitoring sustav uspostavljen u sklopu projekta VODIME predstavlja integralni dio Pametnog sustava za podršku odlučivanju u upravljanju Imotskim poljem u prilagodbi klimatskim promjenama. Zamišljen je kao digitalna platforma koja će pomoći u optimizaciji i pojednostavljenju procesa u proizvodnji hrane te kod planiranja raznih aktivnosti u turizmu (održavanje bazena, navodnjavanje travnjaka, preporuke za turističke aktivnosti...).
Svi podaci koji pristižu o vlažnosti zraka i temperaturi na dvije lokacije, podrška su u donošenju odluka kada saditi, gnojiti i žeti usjeve, što dovodi do većih prinosa i bolje kvalitete proizvoda. Pametni sustavi tako mogu pomoći u smanjenju potrošnje vode i energije, što dovodi do uštede troškova i smanjenog utjecaja na okoliš. Korištenje senzora vlažnosti tla, vremenskih prognoza i modela te drugih naprednih tehnologija omogućuje i unaprjeđenje postupka navodnjavanja i povećanje njegove učinkovitosti.
Na osnovu prikupljenih podataka, kao podrška kod navodnjavanja može se koristiti besplatan računalni alat CROPWAT, razvijen od strane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
„Za Splitsko-dalmatinsku županiju izrađeno je mnoštvo dokumenata koji se bave planiranjem prostora i upravljanjem vodnim resursima. Imali smo uvid u sve ono što je do sada rađeno te smo proučili dosta toga kako bi usmjerili aktivnosti projekta na jednu širu primjenu novih spoznaju po pitanju prilagodbe klimatskim promjenama. Išli smo na to kako naši podaci, uz pomoć neki razrađenih i budućih novorazvijenih modela, mogu poslužiti u prilagodbi različitih aktivnosti vezanih za vodu, hranu i energiju novonastalim klimatskim okolnostima. Konkretno, dobar primjer korištenja prikupljenih podataka je CROPWAT, a koji svim zainteresiranima besplatno nudi planiranje aktivnosti vezanih za navodnjavanje različitih kultura. S obzirom na to da mi sada imamo toliko parametara koji sudjeluju izravno u CROPWAT modelu i poboljšavaju ga, svakako je dobar savjet koristiti ove dostupne alate. Npr., mi na fakultetu, kroz kolegije vezane za gospodarenje vodama, učimo studente određivanju potreba za navodnjavanjem, upravljanjem i bilanciranjem vodnih resursa, a sve uz korištenje raznih modela i programa pa tako i spomenutog CROPWAT modela.“
U perspektivi, sustavi navodnjavanja koji su automatizirani i upravljani prema podacima dostupnim na stranicama projekta VODIME, mogu transformirati poljoprivrednu industriju, čineći proizvodnju hrane učinkovitijom, održivijom i otpornijom, a sam sustav se u budućnosti može nadograđivati.
Ako voda nije dostupna, ljudi migriraju
Osim sustava prikupljanja podataka, od ostalih projektnih aktivnosti treba spomenuti izradu Integralne studije s preporukama koje naglašavaju važnost proaktivnih mjera, sudjelovanje dionika i održivih praksi u sektorima upravljanja vodom, proizvodnje hrane, energije i turizma kako bi se poboljšali napori prilagodbe klimatskim promjenama. Još jedan važan dokument donesen u okviru projekta je Akcijski plan za sinergijsko korištenje instrumenata Kohezijske politike i drugih programa Unije (LIFE, Obzor Europa itd.). Cilj mu je operacionaliziranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama sadržanih u Integralnoj studiji, kako bi se maksimiziralo korištenje financijskih sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
„Meni osobno je ovaj projekt otvorio oči na način da sam prepoznao, kao i svi drugi sudionici projekta, neke određene sektore gdje se može možda više aktivno sudjelovati i utjecati na prilagodbu klimatskim promjenama: proizvodnja hrane, upravljanje vodnim resursima u smislu da se racionalnije njima upravlja, da se određenim tehničkim mjerama možemo prilagoditi onome što nas čeka, a to je svakako smanjenje razine podzemnih voda općenito. Dakle, to su neke mjere koje bi nam u budućnosti mogle osigurati da imamo kontinuitet života na ovim prostorima, jer ne treba zaboraviti da su i klimatske promjene, a ne samo rat, pokretač globalnih migracija: ako voda nije dostupa, ljudi se sele“, komentirao je Andrić.
Obilne količine slatke vode u Imotskom - zalog za budućnost
Posebnosti krških jezera imotskog kraja svjetski su prepoznate. Dva najpoznatija prirodna fenomena ovog kraja, izvori Modro i Crveno jezero, nisu samo predmet brojnih mističnih narodnih legendi, već i znanstvenih istraživanja. Divili su im se brojni znanstvenici s kojima je Andrić surađivao. Jedni od njih bili su i vodeći stručnjaci za hidrologiju krša iz Međunarodnog udruženja hidrologa, koji su u sklopu projekta VODIME obišli Crveno i Modro jezero.
I sam se Andrić na svojim znanstvenim proputovanjima uvjerio u njihovu jedinstvenu pojavnost.
„Posjećivao sam različite slične lokacije u svijetu, ali Imotski je doista unikatan i jako atraktivan u svijetu. Nešto slično vidio sam na sjeveru Libije, kad mi je jedan kolega poslao slike. Tamo imaju slično jezero koje je relativno blizu mora, a voda u njemu je boćata, dok Imotski obiluje ogromnim količinama slatke vode i to je jedan velik zalog za budućnost što se tiče Imotskog.”
Zalog je to kojim treba odgovorno i učinkovito upravljati jer, kako upozorava prof. Andrić, svi globalno prihvaćeni modeli govore da će do 2070. značajno opasti količina nama dostupne oborine, a što će izravno utjecati i na rezerve podzemne vode.
Zaštitimo kakvoću vode
Što onda možemo učiniti u kontekstu globalnih izazova kao što klimatske promjene kako bismo zaštitili jedan vrijedan prirodni resurs kao što je voda?
„Kad promatramo vodu kao resurs bitno je razlučiti tri stvari. Jedna je dostupnost vode, znači koliko je nama teško ili lako doći do te vode. Druga stvar je dostupna količina: imamo li dovoljno vode za naše potrebe. I treća, jako bitna stvar je kakvoća ili kvaliteta vode. Mi u nekim stvarima stvarno ne možemo previše napraviti. Količine vode ovise, naravno, o prirodnim ciklusima i klimatskim promjenama. Dostupnost može biti teža: podzemna voda se povuče pa ćemo se morati prilagoditi, na neki tehnički način riješiti taj problem - cijevi stavljati dublje, koristiti jače pumpe... "
Ono na što možemo puno utjecati je kakvoća voda. Svugdje gdje postoji neka ljudska aktivnost vezana uz proizvodnju hrane, turizam itd, to se uvijek negativno odražava na kakvoću vode i u tom smislu možemo jako puno napraviti. Prije svega kroz zakone, pravila kojih ćemo se pridržavati, uz propisivanje kazni za one koji to ne rade. Također, mi kao građani moramo biti svjesni potrebe odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu. I treća stvar koju možemo napraviti je da planiramo razne tehničke mjere koje će dodatno zaštititi kakvoću vode.
Ako želimo upravljati sustavima, nastavlja Andrić, kao prvo moramo imati podatke i onda na osnovu njih moramo donositi ispravne odluke. U svemu tome, znanstvenici moraju imati nešto za reći, moraju biti podrška onima koji donose odluke, ističe.
Projekt VODIME postavio temelje za nove projekte
Projekt VODIME tek je prvi korak u uspostavi jednog pametnog sustava koji bi u budućnosti trebao biti od velike pomoći svom stanovništvu Imotske krajine u smjeru bolje prilagodbe posljedicama klimatskih promjena.
„Projekti dolaze u ciklusima, obično svake tri, četiri godine i kroz njih vidite što možete napraviti u sljedećem ciklusu. Vi možete napraviti pilot projekt neke određene mjere koju ćete onda pratiti kako ona djeluje i ocijeniti može li se emulirati na nekoj većoj površini, na nekim većim zahvatima, možemo li tu istu mjeru poboljšati, možemo li je prenijeti na neko drugo područje itd. U tom smislu i ovaj projekt VODIME je nekakav prvi korak prema onim budućim.”
A jedan je već u tijeku. Adrijana Vrsalović, doktorandica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, trenutno radi na doktorskoj disertaciji koja pruža nova saznanja o hidrološkom funkcioniranju krških područja s fokusom na Imotsko polje.
“Njen rad ne samo da doprinosi boljem razumijevanju hidroloških procesa u krškim područjima, već također pruža ključne informacije za očuvanje i održivo upravljanje vodnim resursima u Imotskom polju, osobito u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena, ujedno postavljajući nove temelje za buduća istraživanja i primjenu znanstvenih modela u zaštiti prirodnih resursa”, zaključno je naglasio prof. Andrić.
