Poduzetnički inkubator St. Petrus: arhitektura i dizajn koji reflektiraju duh Istre
- Foto: Općina Sveti Petar u Šumi
Sveti Petar u Šumi nedaleko Pazina svijetli je primjer kako se jedna mala općina može razvijati u skladu s najvišim europskim standardima i pritom ostati vjerna bogatoj tradiciji svog kraja.
Prva su jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja je osmislila svoj vlastiti brend – St. Petrus, pod kojim će se promovirati i prodavati gastronomski proizvodi i rukotvorine ponajboljih lokalnih proizvođača iz središnje Istre, dok je na mjestu nekadašnje Purisove farme u zoni Teža II planirana izgradnja poduzetničkog inkubatora St. Petrus.
Pripremni radovi na realizaciji ovog strateškog projekta Općine, financiranog s 85 % bespovratnih sredstava iz EU fondova, započeli su krajem siječnja, a početak izgradnje planiran je za drugi kvartal ove godine. Postojeći objekti i okoliš su detaljno očišćeni i pripremljeni za daljnje uređenje i sljedeće korake u izvođenju.
Završetak gradnje i opremanja predviđa se do kraja 2026., kada bi poduzetnički inkubator St. Petrus trebao zaživjeti kao Centar za održivu poljoprivredu, zdravu hranu i zdrav život, prvi takve vrste u Hrvatskoj.
Projektni tim koji stoji iza St. Petrusa
Iza stvaranja brenda i poduzetničkog inkubatora stoji jasna vizija projektnog tima u čijem su sastavu stručnjaci različiti profila.
Projekt St. Petrus nosi snažnu institucionalnu podršku kroz općinsku tvrtku Petrus park, kojom ravna Martina Gljušćić, a strateški ga vodi načelnik Općine Sveti Petar u Šumi Mario Bratulić.
Vlatka Jovanović Šuran iz pazinskog studija AGNIA solutions & design autorica je idejnog rješenja poduzetničkog inkubatora te projekta interijera i eksterijera, dok je Jasminka Benazić zadužena za vizualni identitet St. Petrusa, grafički dizajn, marketinšku komunikaciju i interpretaciju kulturnog naslijeđa unutar brenda.
Zajedno su nam ispričali kako Sveti Petar u Šumi kroz projekt St. Petrus nastavlja svoju uspješnu ruralnu tranziciju u modernu, povezanu i zelenu općinu, ugodnu za život Supetaraca i poželjnu za ulaganje.
Inspiraciju smo pronašli u vlastitoj zajednici
Ideja o poduzetničkom inkubatoru St. Petrus razvila se kao logičan nastavak svega što je mala, ali gospodarski vitalna Općina Sveti Petar u Šumi godinama strateški gradila, a to je održiva zajednica utemeljena na lokalnim vrijednostima, kvalitetnim proizvodima i ruralnom poduzetništvu, kao i stvaranje konkretnih prilika za mlade ljude i valorizaciju lokalnih resursa, osobito u području poljoprivrede i ruralne ekonomije.
"Inspiraciju smo pronašli u vlastitoj zajednici – u mladim obiteljima koje žele ostati ovdje, razvijati posao i živjeti kvalitetno. Željeli smo stvoriti mjesto koje će im pružiti podršku, znanje, prostor i priliku za razvoj poslovanja, posebno u sektorima koji odgovaraju našem identitetu, kao što su održiva poljoprivreda, lokalna proizvodnja i inovacije u ruralnom prostoru", ispričali su nam predstavnici Općine; načelnik Mario Bratulić i direktorica Petrus parka Martina Gljušćić.
Brend St. Petrus: njegovanje starih recepata, autentičnih okusa i vještine predaka
„St. Petrus je naš način da svijet upozna ono najvrjednije što imamo, a to je mnogo više od samih proizvoda - to je rezultat zajedničkog rada, strasti i poštovanja prema našoj tradiciji“, istaknula je Jasminka Benazić, članica projektnog tima koja potpisuje vizualni identitet i grafički dizajn brenda.
U lokalnom okruženju bogatom poviješću, autohtonošću i prirodnim ljepotama, vizualnu inspiraciju za brend pronašli su u cvjetnom ornamentu na širokim renesansnim arkadama u klaustru supetarskog samostana, po kojem je naselje inače dobilo ime.
"Kada smo počeli razvijati identitet St. Petrusa, željeli smo nešto autentično, nešto što će povezati prošlost i sadašnjost. Cvijet uklesan u stupovima klaustra postao je simbol koji nas povezuje s prošlošću, ali i s onim što želimo stvoriti u budućnosti. Kao što su redovnici stoljećima čuvali i prenosili znanja, tako i brend St. Petrus spaja proizvođače koji s ljubavlju njeguju stare recepte, autentične okuse i vještine svojih predaka“, opisala je Jasminka.
Ovo je projekt koji iziskuje strpljenje, fleksibilnost i otvorenost za nova rješenja
U prostor budućeg poduzetničkog inkubatora zavirili smo zahvaljujući vizualizacijama idejnog rješenja koje je izradila Vlatka Jovanović Šuran, dizajnerica interijera koja dolazi iz građevinske struke. Građevinarstvo je studirala u Grazu nakon čega se educirala za dizajnera interijera. Svoje znanje i iskustvo iz oba područja spojila je upravo u projektu poduzetničkog inkubatora St. Petrus koji opisuje kao važan trenutak u svom profesionalnom razvoju.
Projekt joj je omogućio da proširi vlastite granice, suoči se s izazovima koje do sada možda nije imala priliku u potpunosti istražiti, ali i da dodatno produbi razumijevanje o važnosti timskog rada, komunikacije i preciznog planiranja.
„Posebno me veseli što sam kroz ovaj projekt imala priliku povezati suvremene koncepte s tradicijom i lokalnim karakterom prostora, što smatram velikim profesionalnim bogatstvom. Iskreno, osjećam da sam rasla ne samo kao profesionalac, već i kao osoba, jer ovakav projekt iziskuje strpljenje, fleksibilnost i otvorenost za nova rješenja.“
Projektiranje poduzetničkog inkubatora: unutar postojećih gabarita, ali s promjenom namjene i prenamjenom interijera
Kako nam je ispričala, projektiranje poduzetničkog inkubatora St. Petrus trajalo je otprilike godinu dana, jer ipak je riječ o objektu velike složenosti, ne samo zbog prostorne transformacije postojećih zgrada, već i zbog razrade multifunkcionalnih sadržaja koje inkubator objedinjuje. Investitor je dao jasne smjernice: poštovati postojeće gabarite, ali osigurati funkcionalno i suvremeno rješenje koje omogućuje vertikalnu organizaciju sadržaja.
„Objekti nekadašnje peradarske farme bili su zapušteni i djelomično devastirani, ali su konstrukcijski bili očuvani u dovoljnoj mjeri da se omogući rekonstrukcija. Pristupilo se detaljnoj analizi statike i izvedivosti, kako bi se maksimalno sačuvali postojeći gabariti, uz modernizaciju svih sustava“, navela je Vlatka.
U rekonstrukciji će se sačuvati temeljni volumeni i osnovna struktura objekta, dok će dotrajali elementi, poput krovova, fasada, podova i instalacija, biti potpuno uklonjeni i zamijenjeni suvremenim, energetski učinkovitim rješenjima.
Održiva gradnja je jedno od temeljnih načela projekta:
- zidne i krovne izolacije izvodit će se s materijalima visoke energetske učinkovitosti,
- grijanje i hlađenje bit će rješavano putem dizalica topline i ventilacijskih sustava s rekuperacijom,
- planirana je LED rasvjeta i automatika za optimiziranje potrošnje energije,
- gdje god je moguće, koristit će se materijali prirodnog porijekla i lokalno dostupni resursi.
Najveći izazov: kako postojeći objekt prilagoditi multifunkcionalnoj namjeni, a istovremeno očuvati njegovog lokalni karakter
Objekt će sadržavati: Agricolo restoran, prostor za prodaju i prezentaciju istarskih tradicionalnih proizvoda i suvenira, senzorni laboratorij, prostor za kulinarske prezentacije, urede, polivalentne dvorane i edukacijske prostore, proizvodne pogone za preradu suhomesnatih proizvoda, sušenje bilja i voća, destilaciju rakije i eteričnih ulja te proizvodnju marmelade, craft piva i pasate.
Ova multifunkcionalnost kompleksa donijela je i najveći izazov - kako osmisliti funkcionalan i koherentan prostor koji istovremeno uključuje proizvodne pogone, edukativne prostore, uredske prostore, prezentacijske prostore i prodajni centar, sve unutar jednog kompleksa. Osim toga, trebalo je uskladiti tehničke zahtjeve prehrambene industrije (higijenski standardi, ventilacija, logistika) s estetskom i edukativnom funkcijom objekta.
Multifunkcionalnost objekta zahtijevala je i vrlo preciznu prostornu organizaciju i visoku fleksibilnost, kako bi se korisnici mogli prilagođavati promjenjivim potrebama (npr. održavanje radionica, događanja ili susreta). Sve to trebalo je izvesti uz maksimalno poštovanje postojećih konstruktivnih elemenata objekta i u okviru budžeta.
„Izazovi u projektiranju proizlazili su iz potreba da postojeći objekt prilagodimo njegovoj novoj funkciji multifunkcionalnog poduzetničkog inkubatora, a da pritom očuvamo njegovu lokalnu prepoznatljivost i karakter. Objekt je gabaritno bio velik i robustan, što je zahtijevalo pažljivo promišljanje kako ga prostorno i vizualno prilagoditi suvremenim potrebama, a da ne djeluje previše dominantno ili strano u kontekstu malog sela“, istaknula je Vlatka.
Jednostavnost, funkcionalnost i autentičnost
Projektantski tim imao je veliku slobodu u oblikovanju interijera, vanjskog izgleda i atmosferičnosti prostora, uz stalnu komunikaciju s naručiteljem. Dogovor je bio da se kroz arhitekturu i dizajn reflektira duh Istre – jednostavnost, funkcionalnost i autentičnost.
„U skladu s time, željeli smo šušur i živost vanjskog trga prenijeti u centralni hol, koji smo zamislili kao mjesto za druženje — ne samo korisnika ureda inkubatora tijekom pauze, već i posjetitelja restorana, trgovine, pa čak i djece. Podizanjem visine prostora i dodavanjem bočnih prozora, u središnjem smo dijelu postigli prozračnost koja dolazi i zbog same visine prostora, ali i zbog obilja prirodnog svjetla. Time smo stvorili ugodan i dinamičan prostor u kojem se isprepliću rad, druženje i svakodnevni život stvarajući živahnu zajednicu unutar samog objekta", opisala je Vlatka.
Interijer: dijalog između snage i krhkosti
Interijer je oblikovan u toplim zemljanim tonovima koji odražavaju povezanost s prirodom i ruralnim naslijeđem. Prevladavaju prirodni materijali: drvo, kamen, tekstil neutralnih nijansi.
„Jedan od materijala je i beton, i teksture kojima ga imitiramo, koji u svojoj surovosti nosi nepopustljivu čvrstoću, ali i estetsku moć.Ova sirova i gruba priroda betona, njegov hrapavi dodir i monumentalna prisutnost, postaju suprotnost nježnosti koju želimo prizvati kroz kontrastne elemente poput svjetlosti, mekih linija i suptilnih detalja. Upravo u tom sudaru – gdje se betonska hladnoća susreće s ljudskom toplinom i osjećajnošću – nastaje dijalog između snage i krhkosti, otpornosti i ranjivosti, koji definira naš pristup dizajnu i arhitekturi“, istaknula je Vlatka.
Vanjski prostor: produžetak unutarnje funkcionalnosti
Vanjski prostor planiran je kao prirodni produžetak unutarnje funkcionalnosti. U sklopu njega nalazit će se terase za prezentacije i edukacije, vrtne gredice s aromatičnim biljem, edukativni vrtovi s autohtonim sortama, zone za opuštanje s drvenim klupama i sjenicama, parkirališni prostor s elementima zelene barijere i filtracije oborinskih voda.
Na samom ulazu bit će posađena velika stabla, čije će krošnje pružati ugodan hlad. Oko njih će se urediti klupe i zone za parkiranje bicikala, dok će za automobile biti osiguran diskretan parking.
U dijelu butige izlozi su oblikovani u duhu starinskih izloga, s velikim okvirima i tendama koje podsjećaju na tradicionalne zanatske prostore. Nasuprot tome, restoran spaja suvremene elemente s tradicionalnim detaljima, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja poštuje lokalni duh.
„Posebna pažnja posvećena je tome da se objekt skladno uklopi u okoliš, stvarajući ugodan ambijent koji poštuje postojeći karakter prostora. Nismo željeli da objekt, s obzirom na svoju gabaritnu veličinu i upečatljivost, odudara i djeluje kao anomalija u prostoru. Umjesto toga, cilj nam je bio da se prirodno uklopi u okruženje te da svojim izgledom i materijalima skladno nadopunjuje ambijent i kontekst prostora“, rekla nam je projektantica.
Slušajte potrebe svoje zajednice, budite dosljedni u viziji i hrabri u provedbi
Kako projekt St. Petrus ima potencijal postati modelom za druge ruralne sredine u Hrvatskoj koje teže valorizaciji svojih posebnosti i jačanju lokalne ekonomije, upitali smo predstavnike Općine Sveti Petar u Šumi koji bi bio neki njihov savjet svima onima koje žele slijediti njihov primjer.
„Naš savjet je jednostavan: slušajte potrebe svoje zajednice, budite dosljedni u viziji i hrabri u provedbi. Ruralne sredine imaju ogroman potencijal ako znaju prepoznati i iskoristiti svoje posebnosti. Svaki projekt mora biti ukorijenjen u identitetu zajednice. U našem slučaju to su obiteljske vrijednosti, lokalna hrana, poljoprivreda, znanje i snažan osjećaj pripadnosti.“
Ulaganja u ljude, osobite u mlade Supetarce, vide kao ključ budućnosti. Općina osigurava godišnju novčanu potporu za djecu do 18. godina, redovito ulaže u vrtićki i školski sustav, otvara jaslice, osigurava građevinske parcele za mlade obitelji i razvija POS stanogradnju. Njihova najnovija mjera Nona i nono servis financijski će podržati djedove i bake koji čuvaju unuke te je savršen primjer kako se obiteljski kapital može pretvoriti u gospodarsku i društvenu vrijednost.
"Naš cilj nije samo demografski opstanak – naš cilj je stvaranje kvalitete života i to kroz stvarne projekte. Upravo takva integracija – razvojne politike, poticaja i konkretnih projekata kao što je inkubator - čini razliku između ruralne sredine koja stagnira i one koja postaje uzor“, poručuju iz Općine Sveti Petar u Šumi.
