Kako senzornim dizajnom prostora odagnati burnout?

Jednako kao što boravak na otvorenom, u zelenom opuštajućem okruženju, ima dokazani blagotvorni učinak na psihofizičko zdravlje čovjeka, tako i zatvoreni prostori svojim (ne)uređenjem mogu u ljudima stimulirati određene emocije i raspoloženja. 

Dizajn poslovnog prostora u tom smislu može biti snažan alat u stvaranju interijera koji pobuđuju sva naša osjetila i čine boravak u njima zdravijim, ugodnijim i kvalitetnijim.

Inspirativan prostor smanjuje stres

„Način na koji dizajniramo prostor može znatno utjecati na raspoloženje kako nas samih, tako i svih onih koji će u tom prostoru boraviti.  Kada je prostor oko nas inspirativan, nadahnjujući, stres se znatno smanjuje, samim time također preveniramo i burnout“, 

kaže dizajnerica vrtova i krajobraza Petra Novak.

Ova psihološka dimenzija uređenja prostora, gdje se u interijer nastoji unijeti što više senzornih karakteristika iz eksterijera, još više dobiva na značaju ako uzmemo u obzir kako većinu vremena provodimo u zatvorenim prostorima, prvenstveno onim radnim, gdje se svakodnevno susrećemo s različitim razinama stresa koji, u onim najekstremnijim slučajevima, posljedično vodi u pošast modernog poslovnog svijeta – burnout. Blizina i dostupnost zelenih površina na radnom mjestu ovdje mogu odigrati presudnu ulogu; pogled na zelenilo značajno će smanjiti stres i u čovjeku probuditi osjećaj mira.

Senzorni vrt stimulira osjetila

Jedna od specijalnosti Petre Novak i njezinog studija Garden Design je dizajn senzornih vrtova, praksa s kojom se upoznala za vrijeme poslijediplomskog studija na Oxford College-u pod mentorstvom svjetski poznatog dizajnera vrtova Duncana Heathera.

„Senzorni vrt je zeleno područje zamišljeno i dizajnirano kako bi stimuliralo osjetila i kao takvo ima izvanrednu sposobnost poboljšati našu fizičku i psihološku dobrobit. To je mjesto gdje su vid, miris, sluh, dodir i okus apsolutni protagonisti i vodiči u otkrivanju prirodnog svijeta i stvaranju osjećaja povezanosti s njim. Raznolikost i promjena stimuliraju osjete, dok pokret i zvuk oživljavaju sliku, unose dinamiku i zanimljivost, rezultirajući s blagotvornim učinkom na naše zdravlje.“

Prvo funkcionalnost zatim vizualna estetika

Osjetilno iskustvo iz vrtova Petra nastoji prenijeti i u interijere. Kao i u slučaju vrtova,  cilj dizajniranih senzornih prostora je angažirati naša osjetila kako bismo mogli osvijestiti pasivan utjecaj prostora na nas, povezati se s okruženjem, postati svjesni njega, naših reakcija i osjećaja koji određeni prostor budi u nama. 

„Kada smo u jednom takvom prostoru i kada su sva naša osjetila angažirana, u nama se stvara osjećaj ljepote življenja, sreće, slobode, inspiracije, prekrasnog unutarnjeg mira koji smanjuje stres. Jednostavno živimo u trenutku.“

Dizajn senzornih prostora prije svega polazi od funkcionalnosti.

 „Vidim da se danas često daje prednost ambalaži, vizualnoj estetici, ide se na uštrb funkcionalnosti, čime se na samome početku smanjuje pozitivan utjecaj prostora na raspoloženje. Funkcionalnost prostora postiže se planiranjem oblika koji slijede namjenu te načelima kontinuiteta, ujednačenosti i ritma. Ta su načela ujedno i temelj našeg rada. Vizualna zanimljivost prostora je iznimno važna, ona nam daje element divljenja, inspiracije i ugode, no svoj puni potencijal može imati tek kada je kompozicijski prostor skladan i funkcionalan.“

Principi senzornog dizajniranja

Funkcionalnost se u senzornom prostoru ostvaruje na više načina. U dizajnu senzornih vrtova to znači implementirati na svakih pet vizualno zanimljivih elemenata, bilo bojom, oblikom ili svjetlosnom refleksijom, četiri taktilna elementa, tj. zanimljive teksture koje možemo opipati, tri zvučna elementa (šum vjetra kroz krošnje, zvuk vode, kukaca, šljunka po kojem hodamo, pjev ptica...), dvije mirisne komponente (mirisi bilja) i jedan jestivi element (biljka s plodovima, aromatično bilje). 

Kod senzornih interijera broj svakog od ovih navedenih elemenata umanjuje se za jedan: četiri vizualna, tri taktilna, dva elementa zvuka i jedan mirisa.

„Vizualno zanimljive elemente u interijeru možemo unijeti oblikom, bojom, kontrastom usred harmonije i, što je možda najzanimljivije, igrom svjetlosti i sjene. Čovjek prekrasno reagira na svjetlost, ona uvijek inpirativno djeluje na njega. Ono po čemu se izniman dizajn razlikuje od dobrog  je upravo svjetlost, kako je dizajn uhvatio svjetlost, kako se poigrao s njom u prostoru. Kada smo u stresnoj situaciji, samo jedan takav element može poslužiti kao trigger za osjećaj sreće, inpiracije, biti ključan da ostanemo motivirani i fokusirani.“ 

Unijeti što više svjetlosti i ne više od tri teksture u prostor

Novak savjetuje unijeti u prostor što više vanjske, dnevne svjetlosti, onu direktnu paliti i gasiti po potrebi. Zrcala su uvijek dobrodošao element u radnom prostoru  jer povećavaju prirodnu svjetlost, daju ljepši svjetlosni efekt. Jedan od razloga zašto ih hoteli često koriste, dodaje.

„U stimulranju osjetila dodira zgodno je raditi razliku između nekih baršunastih, glatkih i hrapavih materijala i nikada ne unositi više od tri različite teksture u jedan prostor. Idealno bi bilo otvaranjem prozora unijeti zvukove iz prirode – pjev ptica, šum vjetra..., a moguće je i koristiti materijale koji daju poseban zvučni efekt kao što je šuškanje, također razne zvučnike koji mogu biti i vizualno iznimno vrijedan detalj u prostoru. Kada u blizini nema zelenila i zvukova iz prirode, pokazalo se korisnim pustiti na nekoliko minuta snimku zvuka ptica pjevica i šuma vode za relaksirajući učinak u prostoru.“ 

Lijepo uređeni prostori nisu nužno inspirativni

Vezano uz mirisnu komponentu, Petra objašnjava kako u interijeru najbolje funkcionira kada je jedan miris dominantan, odnosno jedna mirisna smjesa prisutna. U zatvorenim prostorima idu lagani, suptilni mirisi, mirisni buket, aroma lampa s eteričnim uljem, potpourri…

„Kada se dizajnira prostor, jako je važno uzeti u obzir i osobnost pojedinca, pogotovo kod uvođenja mirisa u interijer, što ljudi često zaboravljaju. Miris lavande ili lovora opušta, ružmarin podiže koncentraciju,  ali moramo uzeti u obzir da mirisi ostavljaju emotivan utisak na ljude, nekoga evociraju na lijepe, nekoga na ružne trenutke, tako da taj aspekt treba uvijek uzeti u obzir.“

Za okus u interijeru kaže da nije presudan čimbenik, no čovjek uvijek pozitivno reagira na košaru s voćem ili orašastim plodovima u radnom prostoru, kao i na mali kutak za čaj ili kavu, ukoliko ga je moguće ukomponirati, a koji nam podsvjesno daju osjećaj obilja.
U dizajnu svakako treba izbjegavati jednoličnost i prenatrpanost. Poanta cijele priče je ravnoteža, naglašava Novak, balans između elemenata koje ćemo staviti u harmoniju i onih koji će biti tzv. akcent, odnosno element inspiracije. 

„Kada je svih pet osnovnih elemenata – linija, oblik, tekstura, svjetlosna refleksija materijala i boja u harmoniji, prostor gubi pozitivan utjecaj na čovjeka . To su prostori koji su jako lijepo, ugodno uređeni, no oni nemaju sposobnost inspirirati ikoga. Naš um nije zadovoljan. S druge strane, ako sve nabrojane elemente stavimo u kontrast, dobivamo jednu džunglu, kaos, koji na podsvjesnoj razini izaziva veliki nemir, želju da što prije izađemo iz takvog prostora. Jedna od osnovnih lekcija kojoj nas je Duncan učio je pronaći elemente koje umjetničko djelo čine posebnim, zanimljivim i daju mu integritet, ostalo odbaciti. Manje je ponekad više.“

Inozemni primjeri od kojih treba učiti

Iako u Hrvatskoj postoji određeni interes za senzorni dizajn, svijest o njihovim pozitivnim učincima još uvijek je u povojima u usporedbi s razvijenom praksom u nekim drugim europskim zemljama, komentira Petra:

„Vani se cijeli gradovi infrastrukturno planiraju prema tome kako unijeti što više zelenila u čovjekovu svakodnevnicu. London je dobio titulu prvog svjetskog grada-nacionalnog  parka jer ima 17 posto zelenih površina s osam milijuna stabala. Tamo se stabla sade planski kako bi se potaknulo gniježđenje ptica pjevica, za koje se ustvrdilo da dobro utječu na smanjenje razine stresa kod zaposlenika i ostalih žitelja grada. Kopenhagen ima sličnu inicijativu, širenje grada u formi pet prstiju s okolnim zelenim površinama.“

Čak su i gotovo sve privatne zelene površine profesionalno dizajnirane: 
„Prvenstveno iz razloga što na taj način ljudi dobivaju novu funkcionalnu „prostoriju“ svog doma na otvorenom, gdje se mogu relaksirati i uživati u svojim privatnim zelenim oazama. Također, dizajnirani vrtovi zahtijevaju znatno manje održavanja zahvaljujući skladnoj i organiziranoj kompoziciji, da ne spominjem koliki pozitivan utjecaj imaju na bioraznolikost u gradovima.“

Kako raditi pametnije i živjeti bolje bez burnouta

Koncept senzornog dizajna i njegovog iscjeljujućeg utjecaja na naše raspoloženje, Petra je približila sudionicima konferencije „Radi pametnije, živi bolje“, u svom prvom izdanju posvećene temi „Kako spriječiti i liječiti burnout“. 

Poduzetnica i organizatorica događanja koje se održavalo 21.3. u Zadru, Izabela Laura: 
„Opći cilj konferencije je istražiti načine na koje možemo raditi pametnije,  biti efikasniji i produktivniji, kako bismo poslovali i živjeli bolje. Raditi pametnije prije svega znači ne pregorjeti dok radimo i upravo je zato tema naše prve konferencije burnout, s kojim se danas suočava veliki broj ljudi, ponajviše poduzetnici. Dok razvijamo svoju poslovnu priču, pod utjecajem egzistencijalnih i drugih raznih pritisaka,  potrebe da ostvarimo svoje želje, realiziramo projekte, često na tom putu zanemarujemo brigu o sebi, ne prepoznajemo znakove koje nam tijelo šalje kada je vrijeme da stanemo. Time se dovodimo blizu ili u samo stanje burnouta koje nam može jako narušiti zdravlje, bitne odnose, ali i onemogućiti da realiziramo svoje pune potencijale.“

Konferencija je okupila niz stručnjaka  iz više različitih područja.  Sudionike su upoznali s  konkretnim alatima i tehnikama kako izbjeći stanje burnouta i brinuti se o sebi na jedan kvalitetniji način. 

„Ovom konferencijom htjeli smo tu, do sada dosta raspršenu, priču o burnoutu podići na jednu veću razinu te na jednom mjestu ljudima dati sukus toga što je burnout, kako se događa i kako si možemo pomoći“, pojašnjava Laura.

Što se događa našem organizmu kada smo pod stresom i kako mu pomoći na prirodan način, snagom bilja, objasnio je fitoaromaterapeut Frane Herenda. Psihoterapeutkinja Irena Jurjević secirala je burnout iz perspektive neuroznanosti i psihoterapije. Tjelesna aktivnost kao važan saveznik u borbi protiv stresa, obradila je Lucija Štrmelj, trenerica i vlasnica kineziterapijskog centra u Zadru. Ekonomistica i autorica popularne knjige „Novac: materino uputstvo za upotrebu“, pripremila je niz korisnih financijskih savjeta za što manje stresiranja oko novca. Poslovna trenerica i mentorica, serijska poduzetnica Andreja Rambrot Malenica objasnila je zašto je postavljanje granica u poduzetništvu važno i kako to učiniti. U sklopu panel rasprave s poduzetnicima, sudionici su kroz otvoreni dijalog izmjenjivali i svoja iskustva s burnoutom.