Arhitektura kao tema i sadržaj

Najdugovječnije neformalno okupljanje arhitektonske struke u Hrvatskoj i ove 2022. godine nastavlja pružati uvid u svjetsku arhitektonsku scenu. Dovoljan je to razlog za najavu godišnjeg tradicionalnog događaja u Lisinskom. Sudjelovanje na Danima Orisa još uvijek možete potvrditi kupnjom ulaznice, a u nastavku pročitajte intervju sa vlasnikom Orisa Andrijom Rusanom i od 4. do 5. studenog 2022. uživajte u slušanju vrijednog sadržaja na poznatoj adresi.

Već je 22 godine proteklo od prvih dana Orisa. Godišnji je to događaj, koji rado posjećuju generacije studenata, projektanata, profesora i drugih sudionika u građevinskom sektoru. Možete se malo vratiti unazad i pritom se prisjetiti kako ste započeli ovu priču?
Bila je 2000. Godinu dana ranije izašao je prvi broj Orisa, dvije godine nakon što se počelo raditi na ideji novog hrvatskog časopisa za arhitekturu i kulturu. Sve to se događalo u vrijeme kada su se još osjećale kompleksne situacije i posljedice Domovinskog rata. Nije se baš razmišljalo o gospodarskim iskoracima u kulturi. Grupa ljudi: Vera Grimmer, Damir Fabijanić, Ante Nikša Bilić, Sanja Filep, Tadej Glažar i ja, mislili smo da će časopis živjeti, razvijati se, a da će nam novi format promocije arhitekture u vidu Dana Orisa značiti i novo veselje, ispunjenje ambicija. I 2000. smo napravili prve Dane u Maloj dvorani Lisinski. Dvorana je bila popunjena, a svake godine smo tražili sve veći prostor. I već dugi niz godina događaj je preseljen u Veliku dvoranu Lisinski. Gostovali smo nekoliko godina u Ljubljani, Beogradu, po Jadranskoj obali, radili Nacionalne Dane Orisa, bili u Ankari .... Mislim da smo na svim tim Danima ugostili više od 500 različitih arhitekata, dizajnera, intelektualaca, umjetnika. Dakle, naprosto smo odlučili raditi časopis, Dane Orisa i sve to raditi na najbolji način te pronalaziti veselje u svemu tome.

Dani Orisa su najdugovječniji stručni skup koji privlači svjetska imena iz arhitekture. Njihova gostovanja ostvarena su zahvaljujući osobnom kontaktu i prijateljstvu sa Vama. Možete nam malo pobliže ispričati koliko ste svojim djelovanjem ostvarili prepoznatljivost na svjetskoj arhitektonskoj sceni?
Dani Orisa i hrvatska scena su prepoznatljivi kod onih koji su sa nama bili ili jesu u kontaktu. Oni ponešto šire glas o ovome što se ovdje događa. Ali, nemojmo mistificirati stvari oko svjetske prepoznatljivosti Orisa. Potrebno je još jako, jako mnogo rada kako bi hrvatska arhitektura bila nešto prepoznatljivo na međunarodnoj sceni. To Oris sigurno ne može sam ostvariti. Potrebna je suradnja svih koji se bave arhitekturom: društva arhitekata, Komore, fakulteta, udruga, a iznad svega strategija države i institucija države kako to napraviti. Potreban je snažni dogovor, kontinuiran rad, otvorena i transparentna suradnja... eeeeeeeee, ovdje jako "štekamo". Nakon skoro 25 godina bavljenja Orisom, a prije toga i skoro 15 godina rada u strukovnim organizacijama, uvjeren sam da je ovo jedini put da snažno promoviramo hrvatsku arhitekturu, a onda će nam se to vratiti kao poticaj da u svojoj arhitektonskoj struci budemo još bolji, odgovorni prema društvu u kojem djelujemo. Bez zajedničkog djelovanja nećemo napraviti pravi iskorak. Uloga države tu treba biti krucijalna.

Što sve danas radi Andrija Rusan i kako tvrtke i projektanti mogu ostvariti suradnju sa vama?
Rusan danas vodi Oris i sve oko Orisa, a istovremeno je i arhitekt projektant i arhitekt koji voli vidjeti svoje projekte kako se grade. Paralelan je to život. Otvoren sam za suradnju sa svima koji su na istim valnim i interesnim dužinama, projektima se posvećuju istom odgovornošću, volim raditi s ljudima od kojim imam što naučiti, s njima razgovarati. Iza mene je već više od 40 godina projektiranja, skupilo se tih objekata. Neki su mi jako dragi, čak i mislim da su dobri. Nije baš sve uspjelo, vrijeme je to pokazalo... Nastojim biti samokritičan, ali, nije to lako niti jednom arhitektu, a tako niti meni.

Prije 24 i više godina pokrenuli ste i Oris, koliko ste kroz to razdoblje ostvarili ili možda nadmašili vašu prvotnu zamisao?
Kada smo započinjali, moji prijatelji i ja, mnogi suradnici, vrijedni i predani i često požrtvovni suradnici, nismo planirali, pa tako ni sanjali, da ćemo, u skoro sada već 25 godina napraviti ovako puno stvari. Izašlo je 126 brojeva Orisa, imali smo i slovensko izdanje, nikada nismo odustali od najboljih nastojanja... Pogledam li prošlo vrijeme, stotine i stotine arhitekata, doslovno stotine događanja u i izvan Oris kuće arhitekture, nekoliko tisuća suradnika (i to od vrijednih čistačica do dobitnika Pritzkera, domaćih vrhunskih intelektualaca, svjetski priznatih umjetnika, fotografa, pisaca, dizajnera ...), naravno da u proljeće 1998. godine moji prijatelji i ja nismo planirali ovo što se nakon toga dogodilo. Trudili smo se uvijek raditi dobro, najbolje što možemo. Ispalo je tako da se ipak može reći (izbjegavajući lažnu skromnost) da to nije tako loše.

Zašto je bitno javno izlagati o arhitekturi i kakav utjecaj na slušatelje/posjetitelje priželjkujete ovim događajem ostvariti?
Javno izlagati, pokazivati, razgovarati o arhitekturi je jako važno, jer time prepoznajemo i one "nevidljive" slojeve arhitektonskog djelovanja i djela, zato jer time razmišljamo o važnost struke i njezinoj odgovornosti prema društvu. Važno je otvoreno razgovarati, analizirati projekte, objekte. Nije to lako, nije uvijek jednostavno. Vrlo često mi arhitekti ne vidimo objektivno svoja djela. Razgovor, analiza istih, pomaže nam da to sagledamo, da slijedeći puta budemo bolji ili samouvjereniji. Kroz sve to učimo. Tako i ovi Dani Orisa, vjerujem, donose mogućnost novog učenja, dijeljenja informacija i uživanja u atmosferi prepoznavanja novoga i još boljega. Čak i kada budemo razočarani, nešto smo naučili. Naravno, ako želimo to spoznati, ako smo sposobni biti otvoreni prema onome što je pred nama, o čemu razgovaramo, na što nam se skreće pažnja.

Koja je glavna tema ovogodišnjeg skupa tj. o kakvim projektima ćemo imat priliku slušati?
I ove godine, kao i svih prošlih godina, kao i na svim Danima Orisa, nema teme. Imamo petnaestak autora koji će govoriti o svojim arhitekturama, o svojim pristupima, o svojim snovima, o svojim načinima. Na svakom od nas je da vidi da li mu se nešto od toga sviđa, da li ga inspirira ne bilo koji način. I opet su Dani Orisa mjesto susreta prijatelja, kolega, stručnjaka, znatiželjnih... i ne samo sa temom arhitekture. Uostalom, arhitektura je samo jednim svojim djelom objekt, forma, funkcija... mislim da je arhitektura mnogo više atmosfera i okvir našeg življenja.