Do ugodnih temperatura u zgradama moramo brže i jednostavnije

Kako Europska direktiva postavlja smjer i hrvatskim zakonima, vodstvo HUPFAS-a direktno u EU Parlament upućuje zahtjev za detaljnim i jasnim odredbama, što je ključan preduvjet za postizanje ciljeva dekarbonizacije na koje smo se obvezali, ali i za održivi razvoj gospodarstva.

Održivo topli i ugodni domovi u skladu su sa zadanim ciljevima Europe prema kojima moramo smanjiti emisije CO2 za 55% i to do 2030. godine. Uloga zgrada pritom je jako bitna, jer su upravo zgrade značajni „gutači” energije i samim time i emiteri CO2, pa smo baš kroz njih primorani naći izvore ušteda.

Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) u ovom je momentu u fazi revizije, a Europski će parlament glasati početkom veljače ove godine, pa HUPFAS koji je partner kampanje RENOVATE EUROPE pojašnjava prijedloge i traže njihovo usvajanje.

Gdje se kriju najveće prilike?

U javnim zgradama najslabijih energetskih razreda, a to su F i G razredi bi obnovama u B ili C razrede, smanjili krajnju potrošnju energije za nevjerojatnih 90%. To je povezano i s očuvanjem radnih mjesta jer, izračunato je, svaka milijarda uložena u energetsku učinkovitost osigurava značajnih 29.000 radnih mjesta u Hrvatskoj, dok je broj radnih mjesta na isti iznos uloženih sredstava u Europi značajno manji.

Zašto je to bitno?

Naši domovi, poslovni prostori i javne zgrade uvelike su ovisni o uvoznim fosilnim gorivima; 40% uvezenog goriva, uglavnom plina, uključujući i iz Rusije, potrebno je da bismo se grijali. Zimske temperature, rat u Ukrajini, visoke cijene energije i klimatska kriza bolno razotkrivaju koliko smo zbog toga ranjivi, no to ne mora tako ostati.

Država ne može narediti, ali može pomoći

Upravo je EPBD direktiva bitna kako bismo svi skupa postigli ciljeve koje smo si zadali. Pritom HUPFAS smatra da su trenutne mjere subvencioniranja neodrživo spore. Na nivou Europe jednako je loša situacija, naime stopa dubinske energetske obnove u EU danas u prosjeku iznosi svega 0,2%. Predstavnici HUPFAS-a su spremni preokrenuti ovu brojku i dati svoj doprinos hrvatskoj neovisnosti o plinu.

„Svi znamo da je stvaranje energetski učinkovitijih zgrada nezamjenjivo u borbi protiv klimatskih promjena. Sada vidimo da će obnova također pomoći u izgradnji neovisne Europe", riječi su Ursule von der Leyen, predsjednice Europske komisije, koje smo spremni provesti u djelo.

Sredstva za mjere kratkoročne pomoći mogu se još bolje iskoristiti

Od početka energetske krize do danas gotovo 700 milijardi eura dodijeljeno je i namijenjeno kratkoročnoj pomoći diljem Europe, a jeli se moglo bolje?

HUPFAS smatra ulaganje u pomoć zbog rastućih troškova energije, kratkoročnim gledanjem na problem te poziva na pametnije planiranje. Ako donositelji odluka pokažu viziju, mogu se osloboditi tereta ove krize za buduće zime, otvarajući tako 18.000 radnih mjesta za svaku milijardu uloženu u energetsku učinkovitost i spašavajući milijune ljudi od energetskog siromaštva. Ta je brojka za Hrvatsku još i veća i iznosi 29.000 radnih mjesta.

Nužno je i proces prijava na energetsku obnovu maksimalno pojednostaviti kako nam „preteška” administracija više ne bi stajala na putu prema boljoj alokaciji sredstava i u konačnici značajnom povećanju volumena obnovljenih zgrada.

Upravo je sada vrijeme kad treba voditi ambicioznu politiku, koja će građevinskoj industriji dati zeleno svjetlo za ulaganje u širenje održivih građevinskih materijala i proizvodnih linija, a to se može postići kroz oslobađanje potencijala koji leži u zgradama. Pored kratkoročnih mjera pomoći, potrebno je uvesti dugoročnija rješenja a ključevi se nalaze u državnoj potpori i pojednostavljenoj administraciji usmjerenoj u energetske obnove zgrada.

Europarlamentarci slušaju industriju i na to industrija računa

Na razini EU-a, ključnu ulogu za održivo tople domove može osigurati Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) koja je sada u fazi revizije. Na stolu je plan povećanja energetske učinkovitosti sve starijeg fonda zgrada, a sve kako bismo drastično smanjili potrošnju energije i utjecaj na klimu. Strogi minimalni standardi energetske učinkovitosti (MEPS) osigurali bi drastičnu razliku. Studija koju je izradio Guidehouse pokazuje da kada bi se javne zgrade najslabijih energetskih razreda – F i G razreda obnovile u B ili C razred, njihova krajnja potrošnja energije bila bi manja za 90%. Ako bi se energetski obnovile u E razred potrošnja plina i nafte u tim zgradama bila bi manja za oko 30%.

Renoviranjem europskih zgrada istovremeno će se u cijeloj Europi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% - čime će se izbjeći značajan udio emisija ugljika, a europski energetski i klimatski ciljevi će postati ostvarivi.

Hrvatska i europska građevinska industrija koja je ključna za obnovu zgrada je spremna raskinuti tu problematičnu sponu i dugoročno osigurati održivo tople domove i zgrade, okončavajući tako energetsku krizu. Pridružuje se pozivu kojeg su nedavno vodeće europske tvrtke uputile Europskoj uniji i Vladi RH  u kojem su tražili da oslobode potencijal koji ležu u zgradama:

Poruka HUPFAS-a je jednostavna:

-Svi smo predani održavanju vodeće uloge Europe u svijetu, ulaganju u proizvodnju i otvaranju novih radnih mjesta kako bismo zadovoljili sve veću potražnju za energetskim obnovama i toplinskom energijom iz obnovljivih izvora.

Pozivamo Vladu da podupre ambiciozne nove politike za zgrade, uključujući postavljanje strogih energetskih standarda za zgrade u EPBD-u. Uz političku predanost, uvjereni smo da naše industrije mogu omogućiti sigurnu i toplu budućnost za sva europska kućanstva i poduzeća.-