Kako brzo umjetna inteligencija (AI) ulazi u građevinske projekte, saznajte na Digi Deck 23 konferenciji

Kada su se početkom godine pojavili ChatGPT i Midjourney, Stjepan Mikulić odlučio je istražiti primjenu  AI (umjetne inteligencije/ artificial intelligence) u industriji koju poznaje - arhitekturi, inženjerstvu i građevinarstvu.

Svoje je istraživanje zaokružio popisom od stotinu tvrtki i startup-ova, da bi do danas ta javno dostupna lista nastavila rasti te već sadrži više od 400 alata. Njegova znatiželja dodatno osnažena i nevjerojatnom željom za dijeljenjem znanja, otišla je toliko daleko da on danas odgovara na upite zainteresiranih pratitelja diljem svijeta, dajući im jasne upute o primjeni pojedinih AI alata. Stjepan je ujedno jedan od gostiju, najnovijeg izdanja DigiDeck23 konferencije, koja će se održavati 16.11.2023. u Mozaik Event Centar Zagreb. Prva je to konferencija u Hrvatskoj, koja se bavi isključivo temom primjene digitalizacije u graditeljstvu.

Najprije vas molim da nam kažete nešto više o vašoj listi AI alata, koja je postala viralna?

Posljednjih sam godinu dana počeo mnogo više koristiti osobni LinkedIn account. Kad se početkom godine pojavio ChatGPT, započeo sam istraživati njegovu primjenu kao i koristi koje on ima za našu industriju. Iz tog je istraživanja nastala čitava lista korisnih AI alata, a bilo ih je više od 100 te sam tu listu objavio na LinkedInu. S vremenom je lista poslala viralna, a trenutno je ondje oko 400 alata. Ne mogu reći da je to sve što postoji, ali najveći dio je zaista tamo. Uz projektiranje i gradnju, ima alata koji se koriste u prodaji nekretnina te u facility managementu. Lista je javna i svi joj mogu pristupiti na linku. 

Kakav će biti sadržaj vašeg predavanja?

Ideja mi je u sklopu 30 minutnog izlaganja, u bloku "Exploring the transformative power of Emerging technologies in the construction industry", s početkom u 16h, dati presjek AI inovacija u našoj industriji. Planiram se i osvrnuti na realnost primjene AI tehnologije u 2023. te prikazati resurse, putem kojih će oni znatiželjniji moći nastaviti svoj put u AI svijet.

Vi ste već sada duboko ušli u temu umjetne inteligencije. Primjenjujete li i sami AI alate u vašem svakodnevnom poslu? Čime se točno bavite i koje je vaše stručno obrazovanje?

Završio sam fakultet u Danskoj, preddiplomdski smjer Architectural Tehnology i Construction Management. Odabravši diplomski rad na temu Global BIM managementa, još više sam se usmjerio prema tehnologiji. Na pitanje što konkretno koristim bih odgovorio kroz ono što koristi i većina arhitekata, a to su: ChatGPT, Bard, Midjourney, Veras, Canva AI, Notion AI i slični alati široke primjene.

Koliko arhitektima pomaže umjetna inteligencija u procesima projektiranja i može li se već sada ubrzati projektiranje korištenjem umjetne inteligencije na pravi način?

To je pravo pitanje. Moja je ideja ljudima objasniti kako se AI neće tako skoro umiješati u oduzimanje radnih mjesta i slično. Odgovor na pitanje je da se projektantski zadatak može ubrzati, no kako biste to postigli potrebno je ispravno koristiti programe. Prilikom istraživanja, stupio sam u kontakt s tvrtkama koje su razvile alate za AI i svi oni mogu pomoći kroz automatizaciju crteža, automatizaciju kreiranja dokumentacije te pri donošenju odluka. Također se mogu i mnogo brže i kvalitetnije raditi kolizije između modela, gdje se točno vidi primjerice smještaj instalacija i elemenata unutar projekta. Smatram kako će AI kakav poznajemo postati dio tehnologije te će postepeno ulaziti u tvrtke, baš kako je ušao i BIM, a trebale su godine da se to dogodi.

Koje su glavne prepreke ubrzanom razvoju AI kompanija?

U AI tehnologijama razvija se dosta start up kompanija koje tek sada traže investitore. Druga prepreka njihovom ubrzanom razvoju je to da im trebaju dobre baze podataka, a te podatke velike kompanije većinom drže za sebe i ne žele ih dijeliti. Veći dio spomenutih start up tvrtki baš zato bazira svoje modele na javnim podacima, koji su zapravo prilično ograničavajući.

Što mi u sadašnjem trenutku možemo i trebamo napraviti kako bismo išli u korak s razvojem tehnologije, koja će se sigurno dogoditi? Što konkretno u projektiranju mogu primijeniti veliki uredi, kako bi svoje projekte učinili dostupnima za razvoj startup kompanija?

To je pitanje od milijun dolara… Nekoliko je koraka. Najprije treba znati što se u tvrtci točno radi, kakve su trenutne tehnologije i sagledati što u poslovnoj praksi oduzima vrijeme. Zatim je potrebno pronaći rješenja tih problema. Također, ponekad će nam AI pomoći pri rješavanju zadataka za koje nismo ni znali da se mogu optimizirati (npr. ideacija uz pomoć text-to-image rješenja)

Hoće li AI moći iz zadanih podataka samostalno isporučiti 3D modele i proračunati sustave ventilacije, grijanja?

To je moguće već sada, a postoji i nekoliko odličnih alata. HYPAR alat može recimo preko teksta postaviti model. Doslovno mu napišete kako želite projektirati zgradu od 10 katova sa toliko vrata i prozora i zatim dobijete gotov BIM model.

Izraelski program SWAPP radi automatizaciju dokumentacije, tako što upišete podatke za model zgrade; 3 blagovaonice, dvije kupaonice itd. te program na temelju toga isporuči zgradu. Kad je zgrada gotova, program samostalno unosi konekcije između zidova, podova i producira čitavu dokumentaciju. Dakle, unutar 40 minuta njihov program može napraviti kompletnu izvedbenu dokumentaciju.

Što se tiče renovacija, koliko mi danas možemo koristiti umjetnu inteligenciju kao pomoć u projektiranju renovacija i obnova postojećih zgrada?

Jako dobro pitanje, u ovoj temi nema puno AI alata, iako postoji dosta programa široke namjene koji mogu poslužiti i kod renovacija. Neki se baziraju na skeniranju zgrade, uz pretpostavku što se od instalacija nalazi na određenim mjestima. Teško je kod skeniranja zgrade znati gdje su cijevi i instalacije pa alat pretpostavlja gdje se instalacije nalaze i u tom smislu može pomoći...

Koliko brzo možemo očekivati da umjetna inteligencija zaista počne pomagati u građevinarstvu?

Morate razumjeti da je cijeli AI baziran na podacima, a umjesto da čovjek unosi sve podatke i manualno ih pregledava, AI tu može jako puno pomoći. Takvih tvrtki ima i na našem području. Kao i kod svake promjene imate early adopters, early majority, late majority. Uvijek imate osobe poput mene koja u to uđe rano, pa sam kao nekakav glasnogovornik, ali za realne promjene to će ići postepeno.

Postoji jako puno pilot programa, koji su još uvijek „nebrušeni dijamanti”, jer zahtijevaju dosta ljudske interakcije. Očekujem da slijedi revolucija takvih rješenja u naredno vrijeme, kao što je BIM nekad bio revolucija za CAD, a CAD se i dalje koristi, moje mišljenje je da će se u budućnosti paralelno nastaviti koristiti BIM i AI.

Ako je za većinu projektanata na našim prostorima još uvijek izazov implementirati BIM, kako onda možemo govoriti o AI implementaciji?

Tehnologija ne čeka na nikoga. Uvijek kažem da je tehnologija najčešće već dostupna, a naše vještine u korištenju iste su ono što kasni. Izvan naše regije sve su brojnija mjesta u kojima je BIM već sazrio te je nova promjena pred vratima. Konkretno, osobno sam školovan u BIM-u, a AutoCAD jako rijetko koristim, mi smo u Revitu radili sve što nam je trebalo, a za AutoCAD sam doslovno uz posao pokupio znanja. Doduše, ja sam se školovao u Danskoj. Na fakultetu su nam "profesori" bili isključivo ljudi s nekoliko godina iskustva koji su jako dobro znali kako “diše” naša struka. S druge strane, školovali smo se u BIM-u, imali BIM predavače te smo bili pripremljeni za tržište rada od prvog dana završetka studija.

Kako mladima može pomoći edukacija iz novih tehnologija?

Mladi danas imaju malo mogućnosti za brzi napredak, osim kad je u pitanju tehnologija. S obzirom da sve dolazi preko iskustva i puno se više cijeni netko tko ima 33 projekta iza sebe nego recimo 3, prednost mladih krije se u bržem usvajanju novih znanja i prilagodljivosti novim tehnologijama.

Zašto doći na DIGIDECK i zašto podržati takvu organizaciju?

Hrvatskoj je takav pokret prijeko potreban. Oni koji su bili prošle godine su se oduševili. Cijela je organizacija na vrlo visokoj razini, a svima su nam potrebna događanja na kojima se znanja dijele otvoreno. Poanta je da se svi poboljšamo na nekakav način.