Nagrađeni primjeri izvrsnosti u zelenoj gradnji o kojima smo pisali: hotel Materra i Valamar Riviera d.d.
- Foto: K O R I D O R 27
U organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) dodijeljene su godišnje nagrade zaslužnim pojedincima, ustanovama i projektima koji su u 2023. značajno doprinijeli održivom gospodarstvu te unaprjeđenju kvalitete gradnje i života u zgradama.
Na portalu egradnja.hr posebno nas veseli vidjeti među ovogodišnjim dobitnicima nagrade za zelenu gradnju i održivo izgrađen okoliš ime našeg stalnog suradnika arhitekta Veljka Armana Linte, čija je knjiga „Što je regenerativna arhitektura?“ proglašena projektom godine.
O građevini godine (novogradnja) – Materri, hotelu u polju, njezinim arhitektonskim i energetskim obilježjima, također ste mogli čitati na stranicama našeg portala, kao i o DGNB certificiranju Valamar Amicor Green Resorta, jednog od najreprezentativnijih održivih projekata Valamar Rivijere d.d. zbog kojeg su, između ostalog, nagrađeni u kategoriji institucija/organizacija godine.
Obnova zgrade hotela art'otel Zagreb – građevina godina (rekonstrukcija) vrijedan je primjer revitalizacije kulturne baštine i energetske obnove s kojim ćemo uskoro nastaviti svoj niz predstavljanja kvalitetnih projekata, materijala i tehnologija koji su u njima korišteni.
U nastavku pročitajte osvrte nagrađenih te obrazloženja nagrada o kojima je odlučivao žiri sastavljen od 11 renomiranih uglednih stručnjaka s područja održive gradnje i okoliša.
Građevina godine – novogradnja: Hotel Materra
Hotel Materra, jedan od najnovijih investicijskih projekata Žito grupe, primjer je održivosti s brojnim ekološkim značajkama. Solarni paneli na krovu i nadstrešnicama parkirališta osiguravaju energiju, dok se 84 geotermalne bušotine, dubine od 100-120 metara, koriste za grijanje i hlađenje, čineći objekt gotovo samoodrživim.
„Izuzetno nam je drago da je hotel Materra prepoznat za ovu nagradu. Hotel je smješten u Čepinu i predstavlja značajan iskorak u poslovanju grupacije, s ciljem razvoja Slavonije kao prepoznatljive destinacije u turizmu. Ideja projekta temelji se na poštivanju i uronjenosti u prirodu i očituje se u uređenju hotela Materra. Naš glavni cilj bio je stvoriti hotel u polju koji ne narušava prirodni okoliš, a interijer hotela reflektira upravo tu predanost prirodi i zemlji“, Josipa Pipunić, predstavnica Žito grupe.
Ovdje pročitajte više o Hotelu Materra.
Građevina godine – rekonstrukcija: obnova zgrade hotela art'otel Zagreb
Hotel Arene Hospitality Group d.d. prošao je sveobuhvatnu energetsku obnovu koja je uključivala izolaciju vanjskih zidova, podova i krova, zamjenu stolarije te instalaciju energetski učinkovitih sustava grijanja i hlađenja. Sustavi su centralno upravljani putem automatiziranog sustava za nadzor i upravljanje (CNUS).
Provedbom rekonstrukcije, zgrada hotela prešla je iz energetskog razreda E u energetski razred A s Q''H,nd razredom B i Eprim razredom A.
U obnovi su se koristili održivi materijali i princip kružne ekonomije te niz naprednih digitalnih tehnologija.
„Budući da je princip „zelenog poslovanja“ dio cjelokupne poslovne strategije, uz primjenu ESG standarda bilo je prirodno nastojati uvesti taj princip i u sam proces rekonstrukcije koji ima za cilj očuvanje okoliša i održivog poslovanja samog hotela, s već planiranim procesima rada koji omogućuju smanjenje potrošnje energetskih resursa. Ponosni smo što smo pridonijeli revalorizaciji dijela povijesne baštine grada Zagreba i istaknuli ljepotu jedne od malobrojnih arhitektonskih građevina u Liberty stilu. Posebno bih naglasila značaj i važnost ovog javnog poziva koji je pokrenuo Hrvatski savjet za zelenu gradnju kao poticaj budućim sudionicima i potvrdu sadašnjim da se njihova nastojanja unutar struke prepoznaju i vrjednuju“, Sandra Kalagac, direktorica za okolišno, društveno i korporativno upravljanje.
Institucija/organizacija godine: Valamar Riviera d.d.
Vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj u izgradnji i rekonstrukciji svojih hotela i ljetovališta kontinuirano podiže standarde održive gradnje i očuvanja okoliša, ulaže u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe. U Valamaru 100 % električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, a emisije ugljika po zauzetoj smještajnedinici smanjene su za 72 % u odnosu na 2015.
Među njihovim održivim projektima posebno se ističe Valamar Amicor Green Resort na Hvaru, prvi turistički projekt u Hrvatskoj koji je koristio modularnu gradnju i ekološki prihvatljive, odnosno energetski učinkovite materijale. U ljetovalištu se koristi isključivo zelena energija, ne izdaju se papirnati računi i ne koristi se jednokratna plastika, a 78 % hrane dolazi od lokalnih dobavljača.
Ovdje pročitajte više o Valamar Amicor Green Resortu.
„Strategija poslovanja Valamara do 2026. godine temelji se na ulaganjima u vrijednosti od 450 milijuna eura usmjerenih u podizanje kvalitete i održivi turizam. To uključuje izgradnju premium ljetovališta Pical i Rab gdje ćemo primijeniti najviše standarde održivog razvoja i zelene gradnje. Zeleni pristup gradnji i kvaliteti okoliša dugoročno donose konkretne uštede kao što su potrošnja energije i vode, a istovremeno podižu zadovoljstvo gostiju s kvalitetom boravka“, Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara.
U implementaciji zelenih elemenata investitori koristili usluge GREENiKA poslovnog savjetovanja
Ono što je zajedničko projektima hotel Materra, art'otel Zagreb te poslovnoj strategiji Valamar Rivijere je korištenje usluga GREENiKA poslovnog savjetovanja pri implementiranju zelenih elemenata u gradnji i poslovanju.
“Osobno sam presretna da su od velikog broja prijavljenih projekata, nagrade dobili upravo oni u kojima sam sudjelovala svojim konzultantskim i certifikacijskim aktivnostima i savjetima s aspekta DGNB međunarodnog certifikata i EU taksonomije, koja je bila uvjet za prijavu projekata u turističkom sektoru vezano uz NPOO programe financiranja Ministarstva turizma i sporta RH. Želja mi je stoga istaknuti da je GREENiKA poslovno savjetovanje svjedok naporima i velikom entuzijazmu uprava i zaposlenika nagrađenih tvrtki koje stoje iz projekata hotel Mattera, art’otela Zagreb i poslovne strategije Valamar. Nagrade pripadaju njima jer su uložili svoje vrijeme, trud i znanje u postizanje ciljeva koji proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije te Strategije turizma održivog razvoja RH”, kaže Snježana Turalija, direktorica GREENiKA poslovnog savjetovanja.
Kako ističe Turalija, neizmjerno je važno da se u arhitekturi i graditeljstvu slavi i podržava izvrsnost investicijskih projekata koji za dugo vrijeme, možemo čak reći i zauvijek, oblikuju prostor oko nas.
“Stoga su nagrade Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju povezane s temom zelene gradnje i općenito održivosti u spomenutim sektorima, od neizmjerne važnosti! Također, osobe u žiriju sve su redom respektabilni članovi naše zajednice koji dugi niz godina rade na promociji i implementaciji komponenata održivosti te su njihove procjene relevantne za sve dionike investicijskih projekata. “
Projekt godine: knjiga "Što je sve regenerativna arhitektura?"
Što je regenerativna arhitektura, zašto je bitna u ovom trenutku, kako se praktično može primijeniti (pogotovo na otocima s turističkom ekonomijom) i kako ta praktična primjena uključuje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekološke i društvene okoline, pitanja su o kojima progovara knjiga arhitekta Veljka Armana Linte.
„Kao arhitekt i edukator za održivost primjećujem kako su ljudi u posljednjih par godina postali pomalo alergični na određene pojmove kao što su održivost, klimatske promjene, zadruge, porezi na nekretnine, stroga pravila u prostornom planiranju, a ova knjiga obiluje upravo takvim pojmovima. Uz to što sam, naravno, sretan i počašćen što je knjiga dobila nagradu, iznimno mi je drago što je nagradu dobila knjiga koja se ne boji takvih pojmova. Mislim da oni otvaraju teme koje su zahtjevne, ali i nužne s obzirom na velike promjene koje trebamo napraviti ne samo u gradnji, nego i u ekonomiji, društvenim obrascima, vrijednostima. Promjene su to koje trebamo napraviti ako ne želimo u potpunosti upropastiti svoju civilizaciju, možda čak i izglede za opstanak naše vrste.“
Zahvaljujući potpori Hrvatske komore arhitekata i drugih sponzora te arhitektovom odricanju od autorskog honorara, knjiga se može slobodno preuzeti i dijeliti (Creative Commons licenca).
„Štoviše, slobodno je i otisnite, dijelite kao poslovni poklon, i ne zaboravite je proširiti među studentima. Knjiga je pisana tako da im samim svojim primjerom dozvoljava prelaženje okvira struke jer mislim da je jako bitno da se stručnjaci ne zatvore u svoju struku. Isto tako, koliko god studenti raznih struka vezanih uz gradnju i planiranje trebaju naučiti neke zanatske vještine, a koje uvijek svjedoče o tome kakve stvari jesu u ovom trenutku, toliko ih ova knjiga podupire da prijeđu te okvire, da budu slobodni stvarati svoj svijet i svijet budućnosti neopterećeni zabludom da je stvarnost zadana prošlošću, tradicijom, „ljudskom prirodom“ ili nečim što se u ovom trenutku čini realističnim“, poručuje arhitekt Armano Linta.
Studentski projekt godine: Case study Dugi Rat - tim B(EI)^2
Bruno Cesarec (Sveučilište Sjever), Ema Milišić Bogunović (Geotehnički fakultet u Zagrebu), Ivana Lušo (Arhitektonski fakultet u Zagrebu), Ema Gaće i Iva Mejašić (Građevinski fakultet u Zagrebu) prvi put su se susreli na studentskom natjecanju „Case Study Dugi Rat“ gdje su spojeni u jedan od osam interdisciplinarnih timova čiji je zadatak bio osmisliti sustavno rješenje za sanaciju područja bivšeg postrojenja tvornice ferolegura na obali Dugog Rata.
Njihov tim B(EI)^2 razvio je rješenje koje ne samo da sanira ekološku štetu, već i unapređuje kvalitetu života lokalne zajednice kroz stvaranje novih javnih prostora i ekološki prihvatljivih aktivnosti.
Prijedlog rješenja obuhvatio je sanaciju lokaliteta kroz ponovnu uporabu zatečenog materijala, ako je to moguće, te izgradnju sportsko-rekreacijskog centra, poslovnog inkubatora, dječjeg vrtića, uz mnoštvo zelenih površina, iskorištavanje potencijala obnovljivih izvora energije (ugradnja vjetroelektrana, solarnih panela), rješenja za pravilno upravljanje otpadom te izradu LCA.
„Drago nam je da je što je naš trud prepoznat, uopće nismo očekivali da ćemo dobiti tako nešto, pogotovo jer je prošlo dosta vremena od Case Studyja. Ne znamo hoće li netko pokazati interes za realizaciju našeg rješenja u stvarnosti, mi smo svakako otvoreni za suradnju, ali ono što je nama najvažnije nije to hoće li se naša ideja ostvariti, već da se u Dugom Ratu napokon dogode potrebne promjene“, komentirala je za naš portal članica tima Iva Mejašić.
Osoba godine: prof.dr.sc. Zoran Veršić
Redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo) i prodekan za poslovanje, voditelj više kolegija (Arhitektonska konstrukcija i materijali III, Fizika zgrade, Održivo građenje II), predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehničkih znanosti, voditelj ili suradnik na više istraživačkih projekata... Ovo je tek djelić bogate profesionalne biografije prof.dr.sc. Zorana Veršića iza kojeg su desetljeća, gotovo pa cijeli radni vijek posvećenosti temama energetske učinkovitosti, održive i zelene gradnje.
Svjesnije promišljanje o stvarima kako utječemo na naš okoliš krenulo je od teme uštede energije: štedimo energiju, ne koristimo fosilna goriva pa manje zagađujemo okoliš. Ona je značajan, ali ne i primaran element u promišljanju održivosti, a koje danas obuhvaća puno više segmenata: obnovljivi izvori energije, upotreba i dostupnost materijala, kvaliteta boravka u prostorima..., istaknuo je za naš portal prof. Veršić te objasnio:
„Tema energetske učinkovitosti je već dugi niz godina obvezna. Kriteriji za zgrade se stalno pojačavaju, postaju sve stroži, ali sada dolaze i teme nulte, odnosno niske emisije CO2 u koju će biti uključen cjeloživotni vijek zgrade. Više nećemo promišljati samo o energiji koju zgrade troše u svakodnevnom radu, nego o energiji koja je potrebna da se zgrade izgrade, održavaju i jednog dana razgrade. U najavi su direktive i propisi koji će, tamo od 2027. pa prema 2030., uključivati obavezu procjene upotrebe obnovljivih materijala za izgradnju, mogućnost reciklaže materijala i primjene takvog materijala u gradnji. Znači, održivost je tema koja ide puno šire, ne znači samo koliko zgrade troše energije, nego i koliko se energije potroši da bi se uopće proizveli materijali, dostupnost tih materijala, bioklimatsku arhitekturu, znači sve ono što ima manji otisak na naš okoliš i čime mu nanosimo manje štete."
