Primjena digitalnih tehnologija u graditeljstvu u Hrvatskoj - budućnost ili sadašnjost?

Digitalizacija je nezaobilazna tema koja je zaokupila svijet. Napreduje velikom brzinom od prve pojave, koja započinje u drugoj polovici 20. stoljeća. Život naših baka i djedova uvelike se razlikuje od naših života. Mobiteli, televizori i laptopi vodeća su tehnologija u svijetu. Marljivo se radi na tome da sve postane digitalizirano, a kao primjer uspješne digitalizacije možemo navesti: dostavu hrane i svih potrepština, taksi, čitanje knjiga i novina, e-poštu... Postoje aplikacije za gotovo sve funkcije koje su potrebne (i nepotrebne) čovjeku. Covid-19 ograničio je način života kakav je bio u to vrijeme i ljudi su brzo morali reagirati te umanjiti utjecaj restrikcija življenja u posebnim uvjetima. Ubrzani rad na digitalizaciji bilo je glavno rješenje. Živimo u svijetu bez granica i možemo samo maštati o onome što slijedi.

Nekada nezamislivo događa se upravo u našem vremenu – građevinarstvo se pridružilo suvremenom pokretu. Zbog brzine rasta i mogućnosti koje ono pruža, Centar za digitalnu izgradnju Hrvatska s tvrtkama partnerima 10.11.2022. godine u Zagrebu organizirao je prvu građevinsku konferenciju digitalnih tehnologija u jugoistočnoj Europi DigiDeck22. Novoosnovanu hrvatsku inicijativu, nastalu po uzoru na organizacije iz Njemačke, Velike Britanije i Irske, predstavila je predsjednica udruge Monika Mlakić. Mlakić je na početku svoga izlaganja navela glavne blokatore digitalizacije graditeljstva te plan kojim Centar želi pružiti podršku industriji za ostvarenje digitalne transformacije postojećih procesa u graditeljstvu.

Stručni predavači govorili su o primjeni digitalnih procesa, BIM implementaciji i provedbi digitalne transformacije u graditeljstvu.

Što je zapravo BIM?

Paul Oakley (CEO Oakley CAD Services i Business Development – DCTgrp) bavio se upravo tim pitanjem. Predavanje je započeo s primjerima onog što BIM nije: samo 3D CAD, nova primjenjiva tehnologija ili iduća generacija. Događa se sada i ovdje! Nastavio je s definicijom BIM-a: suradnja koja stvara vrijednost kroz cijeli životni ciklus projekta, potpomognuta stvaranjem, uspoređivanjem i razmjenom zajedničkih 3D modela i inteligentnih, strukturiranih podataka koji su im priloženi.

Predstavio je BIM kroz tri moguća značenja kratice:

1.  Building Information Model, kojim se postavlja pitanje što se proizvodi i dostavlja?
2.  Building Information Modelling, znači kako se proizvodi i dostavlja?
3.  Building Information Management odgovara na pitanje tko proizvodi i kada se dostavlja?

Pojasnivši i BIM trilogiju: ljudi, proces i tehnologija, zaključuje kako je ljudima potrebna vještina, edukacija, potpora, osjećaj odgovornosti i konstantna podrška. Proces se gradi u skladu s metodama i standardima, a tehnologija je korisna tek kada je ljudi znaju iskoristiti. Govorio je o BIM-u kao o globalnom rješenju za lokalni problem.

Petrana Kržanić (Projektni biro Split d.o.o.) Usporedila je BIM s triatlonom – više pojedinih disciplina udruženo je u jedno veliko natjecanje, kao što BIM umjesto više pojedinih programa predstavlja jedinstvenu cjelinu za sve koji sudjeluju u projektu. Kroz predstavljanje projekata tvrtke iskreno je govorila o strahu prilikom prelaska sa standardnog procesa građenja na suvremeni te rizika koji se na kraju isplatio svim strukama, sudionicima projekta.

Pojam digitization govori o procesu stvaranja dostupnih i pristupačnih informacija u digitalni format, digitalitation o stvaranju više automatiziranih procesa korištenjem digitalnog, a digitalna transformacija je proces osmišljavanja novih poslovnih primjena koje integriraju sve digitalizirane podatke, prenio je Miljan Mikić iz OROOK-a.

Gotovo svi gosti kroz svoje izgrađene ili aktualne projekte objašnjavali su ulogu BIM-a. Upoznavši slušatelje s izazovima na koje su nailazili i prednostima koje im je BIM donio.

Suvremeni sustav brže otkriva probleme i omogućava jednostavan pregled projekta, zaključak je Mislava Paštar, BIM Menadžera Rijekaprojekta, koji je svoje izlaganje provukao kroz primjer projekta infrastrukturalne prirode, izgradnju državne ceste DC403. Korištenje BIM-a u tom je slučaju bio zahtjev investitora, a bitna prednost u projektu je prepoznavanje i rješavanje kolizija prije no što se one pojave na gradilištu.

Branko Knežević, direktor, i Goran Anić, BIM Manager zajedničkim su predavanjem predstavili ured ATP te prenjeli iskustvo o uhodanom i uspješnom procesu izrade projekata u BIM-u, istovremeno pokazujući primjere na kojima je kompanija radila. Istaknuvši važnost nametanja BIM-a i upoznavanja stručnjaka s tim načinom rada.

Tehnički direktor Kap4, Dražen Strunje, istaknuo je različite prednosti BIM-a kao što su:

•  olakšana internacionalna suradnja
•  detaljni proračuni i optimizacija
•  jednostavnija kontrola i brzo prilagođavanje promjenama projekata.

Izrada plana, određivanje ciljeva i praćenje izvršenosti ključ su uspjeha koji izravno generira uštede materijala i smanjenje ispravaka, zaključuje Antun Tankosic upravni direktor CROBIM.

Joseph Mady (CEO Digital Construction Tehnologies Group), govorio je o projektu nadogradnje aerodroma te kako je BIM pomogao investitoru pri donošenju zaključka što želi od projekta, a projektantima je olakšao posao.

Ivo Krezić,(Business Development Amelicor Group/Klimaoprema) slušatelje je upoznao s projektima tvrtke te s njihovim zaključkom kako im je suvremena tehnologija omogućila da na nekim projektima uštede više od 50% vremena i novaca. Naglasio je da je njena najveća prednost pravovremena informacija, a tako rađeni projekti daju i investitorima stratešku prednost na tržištu.

Senior BIM menadžer u BEXEL Consultingu, Mileta Pejović, kroz projekt stadiona u Dohi pokazao je važnost BIM sustava kroz naizgled jednostavne stavke koje vrijede mnogo, poput „colorcodinga” i raznih analiza i statistika tokom cijelog životnog ciklusa projekta.

Stjepan Mikulić, BIM voditelj danskog BIG-a, naveo je nekolicinu lekcija za individualce:

• pojednostaviti i automatizirati posao gdje je moguće
• prihvatiti početnikov način razmišljanja
• naučiti o svim dostupnim alatima
• slijediti svoj interes
• podijeliti znanje i učiti konstantno

Govori o tome kako BIM od korisnika zahtjeva: prilagodbu, suradnju, dijeljenje informacija, osnaživanje uloga i horizontalnu strukturu.

Trenutačnu situaciju 'hrvatskog BIM-a' kritički je sagledao Vedran Orešić, BIM konzultant i VDC Lead. Kroz svoje izlaganje predstavio je tri bitna faktora za kvalitetnu implementaciju digitalnih procesa, a samim time i BIM metodologije. Naglasak je stavio na alate, procese i ljude. Kroz svoje je izlaganje istaknuo ljude kao najvažniji faktor uspjeha te se osvrnuo na izazove s kojima se susreću inženjeri pri implementaciji: nedostatak interesa i entuzijazma, ne iskorištavanje mogućnosti alata i nezainteresiranost za svakodnevnu primjenu već postojećih standarda.

U sklopu konferencije, kroz dva panela, sudionici su imali priliku poslušati diskusiju stručnjaka iz područja BIM-a, GIS-a, standardizacije i vladinih organizacija. Panelisti su isticali probleme i manjak svijesti, ali i korake koji su poduzeti za podizanje svijesti i obrazovanje tržišta.

S gostima iz susjedne Slovenije razgovoralo se o pripremama koje je Slovenija napravila s ciljem primjene BIM načina rada na svim javnim projektima od 1.1.2025.

Većina stručnjaka kroz predavanja i panele skrenuli su pozornost na nekoliko ključnih točaka:

• Digitalizacija procesa i primjena BIM standarda dovodi do lakšeg međusobnog razumijevanja svih struka i investitora. A samim time jasnije, realnije i bolje vizualne prezentacije.

• Primjenom digitalnih tehnologija podaci su konstantno dostupni svim sudionicima u gradnji.

• S prve dvije prednosti, osigurano je smanjenje nepotrebnih troškova i skraćivanje vremena utrošenog na ponavljajuće zadatke

• Investitorima je potrebna edukacija o prednostima suvremenog načina vođenja projekta i gradnje.

Edukacija je najvažnija točka konferencije. Ona počinje s nekoliko entuzijasta koji šire svoja iskustva i znanja sa svima koji su voljni učiti i širiti svoje vidike. Za promjenu su najbitniji mladi ljudi, budući voditelji industrije. Njihovu tehnološku inteligenciju treba iskoristiti na što kvalitetniji način. Oni su ti koji moraju pratiti korak suvremenog svijeta.

Upravo zbog toga želim dodati osobni osvrt na jednu temu koja se jedva okrznula na konferenciji – fakulteti. Kao netko tko je prije dva mjeseca izašao s fakulteta kao sveučilišni prvostupnik arhitekture i urbanizma sram me priznati koliko malo sam o ovoj temi znala prije konferencije, kao i o njenim prednostima i manama. Fakulteti bi trebali biti nositelji struke i naučiti nove generacije raditi suvremenim načinom. Po mom mišljenju BIM bi morao biti jedna od tema koja je jako zastupljena i teoretski i na vježbama.

Fakultet me pripremio za mnogo toga, ali nije za suvremeni sustav projektiranja. Tko bi trebao biti u koraku s vremenom i tehnologijom, ako ne studenti struke? Zašto o takvim stvarima moramo učiti sami ili tek kada se zaposlimo? Znanje AutoCAD-a i 3D programa mi malo pomaže na novom radnom mjestu u kompaniji koja koristi BIM sustav. Na fakultetu koji sam završila BIM je tek izborni predmet na diplomskom studiju. Smatram kako je svima koji se prije nisu susreli s njim, nakon ovoga članka jasno, a vjerujem da je mnogima i ranije bilo, da se to pod hitno mora promijeniti. Jer, kako je rečeno i na konferenciji: BIM je sadašnjost, a ne budućnost!

Centar za digitalnu izgradnju Hrvatska najavio je velik broj aktivnosti za 2023. godinu - radionice, edukacije, seminare, pilot projekte i istraživanje tržišta. Također datum za drugu konferenciju DigiDeck23 već je određen, stoga svakako preporučamo da u kalendare zaokružite 16.11.2023.

AUTOR: Klaudija Bratković,univ. bacc. ing. arh.