Saznajte što se i kada smije nadograditi, a za što vam je potrebna dozvola!

Tko god ima kuću ili stan, prije ili kasnije želi nešto preurediti, a možda i dograditi ili nadograditi. Svašta se može zamisliti, ali treba znati što se smije, a što ne smije.

Za redovno održavanje, bojanje zidova u interijeru i slično, nema ograničenja. Za sve ostalo, da bi se znalo smije li se ili ne, treba pogledati najnoviju inačicu Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima i prostorni plan uređenja općine u kojoj se nekretnina nalazi.

Zašto treba gledati i jedno i drugo piše u ranijem tekstu Mogu li to graditi bez dozvole? , a ovdje ćemo se upoznati s logikom spomenutog pravilnika, ali samo iz perspektive stambene građevine.

Što smijete bez građevinske dozvole i glavnog projekta?

Na čestici postojeće, zakonite zgrade, za potrebe te zgrade, smijete izgraditi cisternu za vodu i septičku jamu do 27 m³ (to smijete čak i ako je protivno prostornom planu, osim ako ste u nacionalnom parku ili parku prirode!); vrtnu sjenicu; nadstrešnicu do 20 m² uz kuću ili odmaknutu od nje; terasu uz kuću, u razini terena, do 20 m²; spremnik za tipske kontejnere za komunalni otpad.

Balkon: Umjesto zatvaranja balkona, za što treba građevinska dozvola, bolje ga je iskoristiti za uživanje na otvorenom, foto: Veljko Armano Linta

Smijete graditi i ogradu do visine od 2,2 m od terena, ogradni zid do 1,6 m, potporni zid do 1 m; stazu, plato i stube neposredno na terenu, s rukohvatima po potrebi; vrtni bazen ili ribnjak dubine do 1 m, otvoreno ognjište do 3 m² i 3 m visine; stabilne dječje igračke.

Unutar zgrade i na pristupu zgradi smijete prilagođavati stube, hodnike i staze tako da budu pogodne za osobe s teškoćama u kretanju ako ne mijenjate „statiku“ i požarnu sigurnost.

Na samoj zgradi, ako je zakonita, smijete ugraditi sustav grijanja, hlađenja ili klimatizacije do 30 kW, zamijeniti vanjske i unutarnje prozore i vrata, dodati nove otvore u nenosive pregradne zidove i izvesti kabelske mreže; izvesti priključak na infrastrukturne instalacije.
 
Također, ako zgrada ima do tri stana (tri funkcionalne jedinice) ili građevinsku bruto povšinu do 600 m2, smijete je:

• toplinski izolirati;
• izvesti hidroizolaciju;
• izvesti postrojenje za grijanje, hlađenje ili ventilaciju;
• izvesti instalacije vodovoda i kanalizacije, plina i elektroinstalacija, uključujući zamjenu postojećeg sustava za grijanje i potrošnu toplu vodu sustavom dizalica topline koje koriste toplinu tla ako su izmjenjivači topline na vlastitoj čestici;
• postaviti sunčane kolektore za toplinske potrebe građevine.

Što smijete bez građevinske dozvole, ali vam je potreban glavni projekt?

Na čestici postojeće, zakonite zgrade, za potrebe te zgrade, smijete izgraditi:

• pomoćnu zgradu s jednom etažom, do 50 m2, s tim da vam za nju potrebna uporabna dozvola i upis u katastar;
• sunčane kolektore i fotonaponske module, ali bez mogućnosti predaje u mrežu (to smijete i ako je protivno prostornom planu, osim ako ste u nacionalnom parku ili parku prirode!).

Spavaća: Spavaća soba s dva ulaza (klizna vrata s jedne i druge strane kreveta) način je da se dječja soba pretvori u roditeljsku bez rušenja zidova i potrebe za glavnim projektom, foto Veljko Armano Linta

Smijete graditi i:

• ograde, ogradne zidove i potporne zidove više od 2,2/1,6/1 m;
• mostove u sklopu pješačkih/biciklističkih staza do 3,0 m raspona;
• bazen do 100 m2 ukopan u tlo unutar svoje građevne čestice (ali vam za njega treba i uporabna dozvola);
• parkiralište na građevnoj čestici postojeće građevine ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom.

 
Na samoj zgradi, ako je zakonita, možete poboljšavati njezino ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu (npr. ojačavati konstrukciju) ako ne mijenjate usklađenost s lokacijskim uvjetima (prostornim planom) u skladu s kojima je sagrađena, ali za to će vam biti potrebna uporabna dozvola.

Na zakonitoj zgradi možete i:

• uklanjati/graditi nenosive pregradne zidove i raditi izmjene na instalacijama, dok god ne utječete na „statiku“, požarnu sigurnost i usklađenost s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je sagrađena;
• spajati posebne dijelove zgrade u jedan posebni dio;
• izvoditi krovne kućice; podići novi nadozid do najviše 0,6 m ili postojeći (zakoniti) nadozid jednom povećati za najviše 0,6 m;
• dodati nove vanjske i unutarnje prozore, vrata i druge otvore u nosivim zidovima;
• ugraditi dizalo u zgradi ili uz nju (to smijete i ako je protivno prostornom planu!);
• izvesti kosi ili zaobljeni krov bez nadozida na zgradi koja zakonito ima ravni krov (to smijete i ako je protivno prostornom planu, ali vam u svakom slučaju treba uporabna dozvola!);
• izvesti antenski prihvat;
• postaviti do 3 ulična ormara ili kabineta za telekomunikaciju oslonjena na tlo, gabarita do 0,60 x 2 x 2 m;
• postaviti sustav fotonaponskih modula za predaju energije u javnu mrežu;
• postaviti sustav fotonaponskih modula bez mogućnosti predaje energije u mrežu;
• izvesti drenažu;
• postaviti opremu (može i nadstrešnicu) za punjenje elektromotornih vozila.

Za sve nabrojano za što ćete morat najprije raditi glavni projekt, a to znači glavni projekt koji se tiče zahvata koji želite izvesti: arhitektura, konstrukcija, itd.

Ako glavnim projektima ne možete dokazati da će zgrada udovoljavati svim zakonskim zahtjevima nakon vaše intervencije, tu intervenciju ne smijete izvesti.

 
Nedovršenu zgradu stambene namjene, za koju imate rješenje o izvedenom stanju (legalizaciji), smijete dovršiti unutar ozakonjenih gabarita te na njoj možete izvesti fasadu i ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. To možete i ako je protivno prostornom planu. Ako ste u skladu s prostornim planom, možete imati nadozid do 0,6 m, ali ga ne smijete povećati bez građevinske dozvole. Za sve iz ovog odlomka treba vam uporabna dozvola.

Kuća prije poslije: Od stare kuće se energetskom obnovom, pažljivom dogradnjom i uređenjem parcele može postići čuda, ali treba sve napraviti pedantno, strpljivo i s dozvolom kako ne bismo imali problema u budućnosti kod korištenja, prodaje ili nasljeđivanja, foto: Veljko Armano Linta

Naposlijetku, sve iz zadnjeg odlomka u prethodnom poglavlju (Što smijete bez građevinske dozvole i glavnog projekta?) uz glavni projekt možete primijeniti i na građevine koje imaju više od tri stana ili više od 600 m2 građevinske bruto površine.
 

Da rezimiramo…

 
Gdje god se spominje usklađenost s lokacijskim uvjetima, znajte da se to odnosi na prostorni plan. Primjerice, ako biste htjeli dograditi nešto na postojeću zakonitu zgradu, makar „samo“ otvoreno stubište do kata, time mijenjate koeficijent izgrađenosti čestice, a time i usklađenost s lokacijskim uvjetima. Dakle, to je nešto za što vam svakako treba građevinska dozvola, koju ćete dobiti ako vam novi koeficijent izgrađenosti bude manji od dopuštenog, a nećete je dobiti ako bude veći.
 
Gdje god vam uz glavni projekt treba i uporabna dozvola, to znači da morate imati i potvrde javnopravnih tijela (vodovoda, elektre, uprave za ceste i sl.), da morate prijaviti građenje i imati stručni nadzor. To znači da vam je sigurnije, pa i jeftinije, ishoditi građevinsku dozvolu, nego sagraditi sve bez nje i riskirati da ne prođete na tehničkom pregledu i ne dobijete uporabnu dozvolu.
 
Ako živite u stanu i namjeravate raditi nešto na zajedničkim dijelovima zgrade (recimo, novi otvor u vanjskom zidu), znajte da za to trebate imati suglasnost natpolovične većine suvlasničkih udjela. (Za zahvate za koje vam treba građevinska dozvola, trebate imati potpise svih suvlasnika.)

Foto: Ivan Čorić

Na kraju, pažnja! Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima se često mijenja. Dakle, osim bojanja zidova i redovnog održavanja, najbolje je da vam prva misao bude sljedeća:

„Za svaku gradnju, (na)dogradnju ili intervenciju na dijelovima građevine i njezinim tehničkim sustavima treba mi glavni projekt i građevinska dozvola.“

Zatim pročitajte najnoviju inačicu Pravilnika da vidite za što vam ipak ne treba građevinska dozvola, odnosno za što vam ne treba ni građevinska dozvola ni glavni projekt. I zatim obavezno pročitajte prostorni plan kako biste provjerili brani li vam on nešto od toga što vam Pravilnik kaže da smijete napraviti bez dozvole ili bez projekta, pa čak i brani li vam nešto od onoga što biste rado radili s dozvolom, jer i to je moguće. 

 
Nije jednostavno probiti se kroz sve te čimbenike, ali zato se uvijek preporučuje da se obratite arhitektu za konzultacije o svojem specifičnom slučaju.

Autor: Veljko Armano Linta, arhitekt u studiju Armano Linta: www.armanolinta.hr

Edukator u timu Satelit edukacije za održivost i regenerativnost: www.satelit-edukacije.eu