Tihomil Matković: Arhitekti u Hrvatskoj moraju napraviti snažan iskorak i ostvariti bolji status

Zbog iznimno kratkih rokova i izuzetno niskih naknada, pada i kvaliteta arhitektonskih projekata. To je nedopustivno, upozorava kandidat za predsjednika Komore arhitekata
  • Foto: Privatni arhiv
Tihomil Matković

Pravedne naknade za arhitekte u skladu s vrijednošću njihovog rada, promicanje kvalitetne arhitekture i prostornog planiranja, jačanje lokalne prepoznatljivosti, glavni su ciljevi programa za rad Hrvatske komore arhitekata u razdoblju od 2024.-2028. s kojim je Tihomil Matković predstavio svoju kandidaturu za čelnu poziciju u najvišoj strukovnoj organizaciji. 


O gorućim problemima struke i zbog čega je krajnje vrijeme za promjene u Komori, s priznatim arhitektom, donedavnim predsjednikom Društva arhitekata Zagreb, razgovarali smo uoči nadolazećih prvostupanjskih izbora za područne odbore Komore, nakon čega bi u drugom krugu trebali uslijediti izbori za predsjednika Komore.

Što vas je motiviralo da se kandidirate za predsjednika Komore?

Glavni motiv bilo je moje dosadašnje iskustvo u javnom djelovanju u sklopu Društva arhitekata Zagreb gdje sam proteklih šest godina, do prosinca 2023., obnašao funkciju predsjednika. Osim toga, činilo mi se da je jedan zreli trenutak za nove stvari unutar Komore. Imamo cijeli niz problema koje muče struku, a i mene osobno jer sam arhitekt koji svaki dan radi u svojoj tvrtki i bavi se projektiranjem.

Kakve su reakcije članova na vašu kandidaturu? Imate li njihovu podršku?

Imam apsolutnu podršku.  Zvao me cijeli niz članova u Zagrebu i iz drugih dijelova Hrvatske koji smatraju da bi bilo dobro da preuzmem upravljanje Komorom jer znaju koji su moji potencijali. Njihove su me reakcije i podrška zapravo i potaknule na kandidaturu.

društvo arhitekata zagreb
Članovi DAZ-a u vrijeme predsjedanja Tihomila Matkovića na stručnom putovanju

 

Osnovni problem koji adresirate u svom programu su preniske naknade za arhitektonske usluge.

To je nešto na što treba stalno ukazivati, jer su cijene naših usluga tri ili pet puta preniske u odnosu na ono što bi trebale biti, a da uopće ne govorimo o prosjeku Europe, gdje bi se trebali popeti deset puta da dosegnemo tu razinu. Usporedbe radi, graditeljstvo je puno uspješnije korigiralo svoje cijene i one su u zadnje dvije, tri godine otišle višestruko puta gore dok su cijene nas arhitekata i drugih inženjerskih djelatnosti u projektiranju znatno zaostale. One su, nažalost, i dalje na razini od prije 15-tak godina. Mnoge naše kolege još nisu svjesne toga, ali bit će za nekoliko mjeseci kada shvate da ne mogu niti plaću isplatiti. 

Sad smo u toliko lošem trenutku za status arhitekata u Hrvatskoj da mi jednostavno moramo napraviti ogromne iskorake i puno jače rasti, a da bismo to postigli, prvo moramo objasniti o čemu se uopće radi.

Tihomil Matković

 

Što je dovelo do stagnacije u visini naknade?

To što su naše usluge znatno podcijenjene, djelomično smo i mi sami projektanti krivi jer se na tržištu jednostavno nismo snašli. Očito je uloga konkurencije i dalje značajna. 

Konkurencija međusobno i dalje ruši cijene i drži ih na razini od prije 15-tak godina. Radi se o pretežno malim tvrtkama, onima od jednog čovjeka ili nekoliko ljudi, koje teško razumiju stvarni trošak svog poslovanja. I tek nakon dužeg vremena, jasno je da se više ne može raditi na takav način.

Od države tražite bolje vrednovanje kvalitetne arhitekture kako bi se potaknuo održivi i ravnomjeran razvoj prostora

Moramo kvalitetnije razgovarati s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine jer se u zadnje vrijeme arhitekte prvenstveno gleda kroz oči onoga tko je dobar ili loš administrator sustava E-dozvole, više se uopće ne gleda kvaliteta arhitekture, čak štoviše, recentno je došlo mišljenje resornog ministarstva koje je znatno smanjilo okvire javnog natječaja za arhitekturu i urbanizam. Unatoč tome što, recimo u zagrebačkom GUP-u, takva obveza postoji, Ministarstvo je reklo da privatni naručitelj nije obveznik toga, a tako je još u nekim drugim gradovima i mjestima, što je zapravo potpuno suprotno politici podržavanja dobre i kvalitetne arhitekture koju potiče i Europa. 

Ministarstvo bi trebalo poraditi na tome jer, gledajući našu zemlju, prostor je ono što je definitivno ograničavajuće i to se jako dobro vidi u priobalju, u razvoju unutrašnjosti Hrvatske možda manje dobro, ali je jednako tako bitno. Ako mi taj prostor narušimo, onda ga narušavamo danas za sljedećih 50, 100, 200 godina. To sigurno nije dobar pristup. Moramo cijeniti ono što imamo u Hrvatskoj.

država arhitektura
U Hrvatskoj treba promicati politiku podržavanja dobre i kvalitetne arhitekture

 

Koja je uloga tradicionalnih udruženja arhitekata u posredovanju kvalitetne arhitekture na relaciji Komora – lokalna zajednica, a čiju važnost ističete u programu?

U skoro svakom centru županije, većim gradovima Hrvatske već preko 50-tak, čak i preko 100 godina, koliko baštinimo naše udruženje u Zagrebu, postoje tradicionalna društva arhitekata. Ona su prepoznata u svojoj lokalnoj sredini i putem njih zapravo treba komunicirati prema lokalnim zajednicama sve što je vrijedno u arhitekturi i tako  graditi razumijevanje o potrebi vrijedne arhitekture. Komora je jedno tijelo koje se organiziralo prije 20-tak godina kao novi, paralelni sustav na ovaj tradicionalni sustav udruženja. Udruženja su dobrovoljna, dok je Komora obavezna za one arhitekte koji traže dozvole. 

Zapravo bi područne odbore Komore trebalo jače povezati s udruženjima, jer lokalna zajednica puno jasnije prepoznaje društvo arhitekata nego područni odbor Komore.

Koliko su sami članovi ujedinjeni po svim ovim pitanjima? Kolika je povezanost unutar same struke?

Povezanost je, deklarativno, jako velika, međutim kada se fizički treba negdje naći, fizički nešto napraviti, čini se kao da danas ljudi drukčije reagiraju nego prije 50 godina. To se događa u društvu općenito, tako da na tom planu isto treba napraviti određene pomake. Online platforme su u redu, ali ova kvaliteta rada u stvarnoj okolini je neusporediva. Struka mora biti udružena u svim svojim aktivnostima, to je jedini kvalitetni put da bi uopće mogli nešto postići. Osim toga, trebamo se ujediniti i s drugim inženjerskim djelatnostima, nešto što upravo radimo kroz sajam ArhiBau, čiji sam pokretač bio unutar Društva arhitekata Zagreb. I danas nastavljamo dalje s istom tom temom kako bi što više ujedinili sve dionike u uslugama u graditeljstvu: projektiranju, nadzoru, vođenju projekata..., znači svim onim uslugama vezanim uz pripreme, upravljanje gradilištem ili neke naknadne situacije koje se sa zgradom događaju.

Tihomil Matković

 

Tihomil Matković
Matković je pokretač ArhiBaua, jednog od vodećih sajmova arhitekture i graditeljstva u regiji

 

Smatrate li da je sama Komora trebala češće istupati u javnosti vezano uz navedene probleme?

Apsolutno. Najbitnija stvar je često i jasno istupanje u javnosti. Neke stvari nekada prođu, nekada ne prođu, međutim, ako se dovoljno o tome govori, i stručna zajednica postaje znatno svjesnija toga, kao i cijelo društvo. Cijelom društvu zapravo treba ukazivati na vrijednost kvalitetne arhitekture za razliku od loših stvari, kao što smo na primjer imali onih milijun projekata u legalizaciji.

Kakav je današnji status arhitekata u društvu?

Generalno gledano, mislim da zapravo i dalje postoji visoka vrijednost arhitektonskog poziva u našem društvu. Mislim da je to jedan lijep, ljudima interesantan poziv, no taj poziv sada mora dobiti kvalitetnije okvire. Mi u Hrvatskoj znatno napredujemo u nizu segmenata, ali to se ne vidi na toj razini u arhitekturi i to trebamo napraviti vidljivijim, a na drugoj strani poticati veću kvalitetu.

Koliko su nam arhitekti zapravo potrebni? Često se o njima govori kao o nužnom zlu koje moramo platiti kako bismo dobili građevinsku dozvolu, uloga im se svodi na administrativce kao što ste već spomenuli

U Hrvatskoj, nažalost, vlada ona ideja da je svako dobar graditelj, kao da smo svi od malih nogu zidali kuće. Ako je tako nekada i bilo, danas sigurno više nije. Kao što redovito vozite auto na servis, tako i za gradnju kuće treba angažirati najkvalitetnije ljude. 

Arhitektima treba vjerovati. Ako uzmete arhitekta za projektiranje, to će vam u konačnici osigurati da dobijete najbolju moguću kuću unutar vašeg budžeta. 

Ljetnikovac, Tihomil Matković
Tihomil Matković potpisuje Ljetnikovac u Dolini kardinala

Arhitekt će vam tijekom projektiranja jasno ukazati ako su neke vaše ideje pogrešne te će vam predložiti ona bolja rješenja, možda će vam napraviti i nekoliko varijanti onoga što je najbolje za vas. Za svaki posao koji radite, ulog u obrazovanog i stručnog čovjeka donosi vam u konačnici uštedu i dobit. Zanimljiva situacija je i ta da se arhitekte uključuje u jako ranoj fazi projekta dok investitor još ima relativno slabo osigurano financiranje pa pokušava jako uštedjeti na projektantu. Istovremeno mu se dogodi da zbog te uštede na projektantu na kraju ima van troškovničkih radova u izvođenju, puno više nego što je platio projektanta. Da ga je malo više platio i dao mu malo više vremena, imao bi puno kvalitetniji projekt i puno manje budućih troškova u gradnji.

Postoje li loše arhitektonske prakse kojima bi trebalo stati na kraj, kao što je primjerice prodaja pečata inženjerima?

Taj segment s prodajom pečata je apsolutno neprihvatljiv jer to znači da je netko ovjerio i prihvatio svu odgovornost na određenom projektu, a da ga sam nije niti radio, često niti pregledao i provjerio. Meni je nevjerojatno da tako nešto uopće postoji, ali nažalost čini se da ima i takvih slučajeva. To sigurno nije dobro. Međutim, to je možda manje bitan okvir koliko je bitno da radimo na kvaliteti projekata.

Tihomil Matković

A kvalitetu projekata ćemo teško sagledati unutar okolnosti u kojima danas radimo, a to su izuzetno kratki rokovi i izuzetno niske naknade. Jedno je s drugim vezano, jer vi kad imate nisku naknadu, ne možete si ni priuštiti ozbiljan, kvalitetan rok za razradu projekta i tu nam pada kvaliteta. To si ne smijemo dozvoliti. Moramo podići tu kvalitetu i moramo cijeniti stvarno kvalitetu u arhitektonskom izričaju, kako ona umjetnička strana, tako i inženjerska kvaliteta.

Koliko sami investitori vrednuju taj autorski element u projektu?

U Zagrebu vam mogu navesti primjer jedne velike građevinske firme koja se bavi stanogradnjom. Na jednoj strani, strašno ulaže u najkvalitetnije hrvatske arhitekte koji im rade projekte i dobivaju vrhunska ostvarenja koja onda jako dobro mogu prodati na tržištu. Istovremeno, drugi dio te iste firme radi „klasičniju“ stanogradnju, ali na visokoj tehničkoj inženjerskoj razini i taj segment također dobro prolazi. Ja bih zapravo volio da svi u Hrvatskoj na neki način više ulažu u visokovrijednu arhitekturu. Ona sigurno mora biti apsolutno tehnički ispravna, ali taj prostor koji mi imamo, i mali narod kakav jesmo, 

mi svaki segment u kojem živimo i s kojim se zapravo pokazujemo prema van, moramo napraviti najbolje moguće jer jedino ćemo se na taj način istaknuti s kvalitetnom prepoznatljivošću, a ne da prepoznatljivost bude ta da imamo prevelike gužve u primorskom gradu, gdje se preko ljeta slijevaju stotine tisuća turista i da tamo nema mjesta za parking, niti ima dovoljno vode, sve je puno smeća... Ovo se jednako odnosi i na arhitekturu i na prostorno planiranje.

hotel knopp novska
Uskoro se očekuje otvorenje Hotela Knopp u Novskoj, čiji je autor Tihomil Matković

 

Zašto se arhitekti radije bave dizajnom interijera nego prostornim planiranjem?

Svatko od nas tko je završio arhitekturu, završio je i urbanizam i mogao bi se potencijalno baviti prostornim planiranjem. Stvar je takva da je prostorno planiranje možda manje interesantan segment bavljenja prostorom. Međutim, ima još stvari koje su se dogodile s prostornim planiranjem. To je jedan kompleksan proces koji u sebi sadrži ogromnu količinu podloga koje nisu isključivo i samo dio posla arhitekta. 

Da bi jedan prostorni plan bio uspješan, a to je definitivno ono što nam u ovom trenutku nedostaje u svim jedinicama lokalne samouprave pa tako i u Gradu Zagrebu, on mora imati recentne studije koje govore npr. o demografiji tog prostora, njegovim ekonomskim aspektima... 

Promet se čak, recimo, najčešće i riješi, ali se ove druge stvari zapravo ne sagledaju na pravi način kako bi se onda na pravi način i prostorno-planski riješile. Uzmimo za primjer primorska mjesta. Rijetko koji plan je analizirao kapacitete prostora određenog naselja u svakom segmentu da bi definirao koliko je velika turistička zona, a to je ono što je ključno. Prostorno planiranje je zapravo početak od kojeg se onda dobrom arhitekturom gradi dobar prostor. Jedno bez drugoga ne ide. Kao što je rekao jedan naš cijenjeni kolega i profesor: Dobra arhitektura ne može popraviti loš prostorni plan.

Kakva je budućnost mladih arhitekata koji tek trebaju postati članovi Komore?

U ovom trenutku budućnost im je svijetla zato što je europsko tržište potpuno otvoreno. Oni mogu otići bilo gdje, sve im je nadohvat ruke. Ono što bih ja rekao da je bitno je da se u Hrvatskoj može dobro raditi, nema potrebe ići van zemlje ili okruženja u kojem si odrastao. S ovim našim nastojanjima da napravimo korekciju tih nekakvih vrijednosti u arhitekturi, doći ćemo do razine kada ćete kao arhitekt ili bilo koji drugi profesionalac stvarno moći kvalitetno živjeti i raditi u Hrvatskoj. 


 

Fotogalerija

 

#Oznake

 

Materijali (tekstovi, fotografije, grafike i ostalo) na web stranicama egradnja.hr zaštićeno su intelektualno vlasništvo tvrtke T&S d.o.o. Zadar ili drugih pravnih osoba te su zaštićeni Zakonom o autorskim pravima. Ako želite naše materijale koristiti za edukacijske svrhe, slobodno nam se javite i rado ćemo vam izaći u susret.

 

Tihomil Matković: Arhitekti u Hrvatskoj moraju napraviti snažan iskorak i ostvariti bolji status

×
Podržite Naš Sadržaj
Jedinstvenim autorskim sadržajem približavamo vam priče o uspješnim projektima gradnje i uređenja objekata. Iza svake naše objave stoji dug proces prikupljanja informacija i uređivanja sadržaja, kojim vam želimo pružiti što više kvalitetnih objava uz ugodno iskustvo čitanja i profesionalne fotografije.
 
Ako vam se sviđa naš sadržaj i želite nas podržati kako bismo kreirali još više kvalitetnih priča za vaš užitak čitanja, podržite nas jednokratnom uplatom u željenom iznosu.
Podaci za popunjavanje virmana su sljedeći:
Broj računa: HR2524020061100040300
Poziv na broj: 00-100
 
Ako nas u ovom trenutku niste u mogućnosti podržati uplatom, podijelite link objave na vašim društvenim mrežama i nastavite čitati i pratiti stranice portala egradnja.hr
© 2024 T&S d.o.o.