Ne samo turizam: Cjelogodišnje aktivnosti stvaraju kvalitetan život i prostor
- Foto: Ivan Čorić
Nakon što su kroz četiri predavanja razmatrani različiti aspekti povezani s utjecajem turizma na urbani razvoj, prostor i arhitekturu, zaključna panel rasprava ciklusa Turizam i urbanizam okupila je u Zadru predstavnike struke, znanosti i gradske uprave, kako bi se kroz otvoren dijalog donijele konkretne smjernice za unapređenje kvalitete života lokalne zajednice u sinergiji s održivim turizmom.
“Smatramo da pokretanje ovakve rasprave predstavlja potencijalno velik i inovativan doprinos za grad Zadar i Zadarsku županiju, lokalnu i županijsku upravu, turističke zajednice, struku i šire društvo. Razvojni pritisci potaknuti rentijerskom ekonomijom utječu na transformaciju prostora i krajolika, nepovratno mijenjajući naš okoliš. Planski i urbanistički razvoj našeg grada, u međudjelovanju s pritiscima masovnog turizma, područje je koje hitno treba viziju za kvalitetan napredak", navodi organizator predavanja, Odbor za urbanizam Društva arhitekata Zadar.
Panel raspravi održanoj u polivalentnoj dvorani Dvije palače u Zadru odazvali su se prof. emeritus dr. sc. Tihomir Jukić (Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, Arhitektonski fakultet u Zagrebu) i izv. prof. dr. sc. Jana Vukić (Odjel za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu), a čija su se predavanja Turizam i prostor- planiranje i upravljanje i Prostor kao opće dobro? mogla poslušati u sklopu Ciklusa, te pročelnik Upravnog odjela Grada Zadra za prostorno uređenje i graditeljstvo Darko Kasap i direktorica Turističke zajednice grada Zadra Iva Bencun.
Može li urbanizam pratiti sve veće zahtjeve turizma u Zadru?
Arhitekt i urbanist Tihomir Jukić iznova je upozorio na prevladavajuću realnost u hrvatskom prostoru: stavljanje turizma kao prevladavajuće aktivnosti ispred čovjeka i prostora.
"Ako dopustimo da turizam bude iznad svih aktivnosti, pa i iznad čovjeka i prostora, postajemo monofunkcionalno društvo jer smo sve stavili na jednu kartu, a mislim da je bit razvoja našeg društva upravo suprotno - polifunkcionalnost. Mi, naravno, moramo akceptirati turizam, biti svjesni da velik broj naših građana živi od njega, ali ga isto tako treba svesti na mjeru", jedan je od bitnijih Jukićevih naglasaka s predavanja Turizam i prostor- planiranje i upravljanje, koji je ponovio i na panel raspravi.
Osvrnuvši se na trenutačni sraz između planiranja i upravljanja, Jukić je izjavio:
"Mi u segmentima prostornog planiranja i urbanizma ne možemo tako brzo odgovarati na promjene, sve to ima jedan svoj ciklus, vrijeme pripreme, vrijeme djelovanja i vrijeme budućnosti. To je nešto što je sustavno i od danas dugoročno, za razliku od upravljanja koje je puno brže i operativnije. Cilj je da se ta dva elementa približe te da budu odraz prostora, vremena i želja samih stanovnika."
Za urbanu sociologinju Janu Vukić, čovjek i prostor nisu odvojene kategorije.
"Sve aktivnosti, sva planiranja moraju imati tu svijest da čovjek i prostor nisu odvojeni, već neprestano prožeti, a ono gdje se spajaju turizam i urbanizam je čovjek", rekla je Vukić.
Suština je takva da turizam i urbanizam imaju svoje trajanje, a čovjek i prostor u jednom svoje ritmove – godišnje, dnevne... Prema Vukić, naš je zadatak dovesti ta dva pojma u balans, odnos koji nama odgovara pri čemu turizam i urbanizam moraju uzeti u obzir protok vremena, poštovanje prema prošlim generacijama, sadašnjoj generaciji i, ono najteže, poštovanje prema budućim generacijama.
Ne samo da nije odvojen od prostora, čovjek isto tako nije odvojen od turizma, nadovezala se direktorica Turističke zajednice grada Zadra Iva Bencun.
"Što je turizam? Turizam su ljudi. Svi smo mi u nekom momentu turisti. I mi putujemo u neku drugu zemlju, okupiramo nečiji prostor, sve je to povezano, treba biti toga svjestan i realno sagledavati stvari", upozorila je Bencun te se dotakla novog zakona kojim su turističke zajednice dobile "izuzetno zahtjevan, nimalo lagan" zadatak izrade planova upravljanja turističkim destinacijama.
"Mi stvarno nismo stručnjaci za urbanizam, arhitekturu, prostor, međutim, kako je turizam kod nas izuzetno jaka grana, pretpostavljam da su slijedom toga najveća očekivanja na nama jer mi smo ti koji trenutačno promoviramo taj prostor, koji radimo na privlačenju novih turista i mi smo ti koji smo u velikoj mjeri odgovorni kako ćemo ubuduće upravljati prostorom jer, kako smo čuli, treba obratiti pažnju na buduće generacije, što ćemo ostaviti njima i kako će oni i od čega sutra živjeti."
U tom je kontekstu Bencun istaknula važnost uske suradnje s Gradom na razradi Plana koji bi trebao zadovoljiti potrebe širokog spektra ljudi.
"Turizma je bilo i prije. Nekad se raspravljalo kako na Poluotoku nema dovoljno kapaciteta, restorana, a danas smo došli u jednu drugu krajnost gdje imamo prevelik broj svih sadržaja i kapaciteta. Upravo kroz pažljivi urbanizam, pažljivo birane lokacije, uvažavanje okolnog prostora svake lokacije možemo na jedan fin način izregulirati kvalitetu našeg turizma", komentirao je pročelnik Darko Kasap.
Ta "fina" regulacija kvalitete turizma zahtijeva obol svih segmenata društva, uključujući i građane, no Kasap primjećuje da je to jedan iznimno spor proces u odnosu na "vrijeme koje nas nemilosrdno gazi" te dolazak i prihvat sve većeg broja turista. Problematika je to svih turističkih gradova na Mediteranu, ne samo Zadra, koji moraju dati odgovore na ova pitanja, što nije jednostavno, smatra Kasap.
Je li Zadar samo atraktivna turistička destinacija ili i grad po mjeri čovjeka?
Zadar je istovremeno i atraktivna turistička destinacija i grad idealan za obiteljski život po mjeri čovjeka, složili su se predstavnici Grada.
“I dalje mislim da Zadar nije crna točka kao što ga se pokušava prikazati, mislim da još uvijek imamo ogroman prostor za razvoj i širenje. U nekim su nam dijelovima, uvjetno rečeno, malo pobjegli ispod radara određeni prostori, ali mislim da je Zadar prostor koji je najbolji za življenje i koji ima najveću mogućnost razvoja”, rekao je Kasap. Osobno, u Zadru priželjkuje još više investitora i hotela visoke kategorije.
"Koliko god mi osjećali pritisak turista, još uvijek je to prihvatljivo i još ima vremena da odreagiramo. O nama ovisi na koji ćemo se način dalje razvijati", dodala je Bencun.
Kontinuiranim mjerenjem i raspravom odrediti granicu
Dolazak u Zadar za Vukić je uvijek prekrasno iskustvo, no kao znanstvenica voljela bi vidjeti načine kako se mjeri taj turistički pritisak, povlači granica do koje se može ići.
"Kad govorimo o upravljanju, strategijama, ono što je važno je dogovoriti načine mjerenja, kako ćemo, kojim indikatorima i u kojim vremenskim intervalima istraživati i provjeravati, a onda vraćati tu informaciju nazad na upravljanje i odlučivanje o tim procesima. Ova rasprava je pozitivan primjer toga da se o nečemu razgovara. To bi trebalo postati najnormalniji dio svih nas koji smo najodgovorniji prema ljepoti, gradu i vrijednostima koje smo naslijedili. Postoje jednostavni načini kontinuiranog mjerenja, razgovora o tome, rasprave, jer ne moramo se svi uvijek složiti u svemu, ali važno je da se o tome razgovara i da to bude javna rasprava u kojoj svatko ima pravo i mogućnost govora, kao i određenu količinu moći."
U trenutku kada nam indikatori govore da je ljudima nešto poput baštine nedostupno, preskupo, vrijeme je za raspravu jer prostor mora biti opće dobro, što znači svima dostupan, moramo ga čuvati i on mora zadržati kvalitetu za buduće generacije.
"Ne treba nam netko drugi govoriti što je i kada dosta, nego smo to mi", poručuje Vukić.
“Nitko nama neće reći koja je ta mjera, nego moramo upravo kroz razgovore donijeti odluke, ali znati i posljedice, kao i budućnost te mjere. Stvar je upravljanja kako donijetu tu odluku gdje je ta granica, a urbanizam je dugoročna posljedica jedne takve odluke”, nastavio je Jukić.
Kao urbanist i arhitekt nema ništa protiv turizma - "to je jedna normalna djelatnost" - ali ima protiv ovakvog turizma koji uništava grad, gradska središta, lokalnu zajednicu, život u povijesnim dijelovima. Ako budemo htjeli život, a ne suživot s turizmom, morat ćemo donijeti određenu mjeru, kao što su je donijeli i drugi europski gradovi.
"Niti jedan grad u Europi nema ovo što imaju naši gradovi - da je povremeni najam 365 dana, svugdje drugdje je ograničen, najčešće između dva do tri mjeseca. Tema je da oni koji žive od tog iznajmljivanja budu svjesni da drugi, koji to ne rade, isto tako moraju živjeti u tom prostoru i imati tu kvalitetu života. Lisabon, mislim sad i Barcelona, subvencioniraju prelazak s povremenog na stalan najam. Neki idu poreznom politikom, jer ne može porez za povremeni najam biti manji od onoga za stalni, dapače, pa uvode tri puta veći porez na povremeni najam kako bi vratili stanovnike u grad i donekle dobili jedan normalan život."
Jukićev komentar potaknuo je zagrebačku znanstvenicu na reakciju:
"Nemojmo mistificirati i negativno govoriti o turizmu. Turizam je oduvijek dio cjelokupnog mediteranskog prostora. Naše su povijesne jezgre ispražnjene puno ranije, još ih je industrijalizacija u ono doba ispraznila od značenja, o tome su pisali prof. Rogić, Milan Prelog i drugi. Brojne studije objasnile su da smo mi u stanju u sekundi pregaziti vlastitu baštinu. I to nije dobro. Turizam nam je napunio povijesne jezgre, on nam je dao i mogućnost da ih obnovimo, sada je samo pitanje s kojom mjerom, kada i s kojom namjerom. Mi imamo potencijal u povijesnim jezgrama, ali ga sami nismo znali ispuniti."
Iskustvo turizma koje imamo nije trajno, moramo biti spremni na sve scenarije
Pogotovo danas, kada geopolitička događanja u svijetu izazivaju brze promjene, više nego ikad trebali bismo biti svjesni da iskustvo turizma koje imamo ili smo ga imali nije nešto trajno. Zbog toga u svojim strateškim promišljanjima trebamo uzeti u obzir sve moguće scenarije, ističe Vukić.
"Dovoljno je da se pojavi strah ili neka nesigurnost kod ljudi koji će odlučiti da će radije ostati doma i uštedjeti nego otići negdje i mi smo u problemu. Gdje smo onda? Realno, kad podvučemo, u kreditima. I zašto idemo i dalje u apartmanizaciju? Jer smo u kreditima, jer nemamo ništa drugo. Turizam i urbanizam zajedno mogu napraviti jednu sinergiju koja će omogućiti i druge oblike aktivnosti, kao što je rekao prof. Jukić, tijekom čitave godine ili - ako su poput poljoprivrede vezani uz prirodne cikluse - periodički, koje će činiti neki prostor aktivnim i korisnim, puniti ga značenjem, aktivnostima i određenim dobitkom koji će nam omogućiti kvalitetan život."
Planeri dobili partnere u građanima
U dijelu rasprave o održivosti turizma, Vukić je istaknula njegovu ulogu u očuvanju zajednice, održivosti prostora i ljudi koji žive u njemu. To, između ostalog, podrazumijeva i aktiviranje javnog kvartovskog prostora, primjerice kroz dislociranje događanja s Poluotoka na ostale dijelove grada, otvaranje centara za kulturu u kvartovima, sve kako bi se podiglo zadovoljstvo i kvaliteta života tamošnjih ljudi, pogotovo mladih, ali i starijeg dijela stanovništva kojeg je sve više i koje je teško pokretljivo.To je nešto što mi sami kao građani možemo prepoznati i napraviti unutar kvartova, rekla je Vukić.
Grad bi trebao biti spreman poticati gradske projekte, dodao je prof. Jukić i predložio da se ugledamo na London gdje je u sklopu planiranja donesena odluka da svaka četvrt može odlučiti koji je za nju prioritetan gradski projekt. Zagreb također pruža pozitivan primjer planiranja odozdo prema gore.
"U zadnjih deset godina, mislim da su prekretnica bili Cvjetno i Srđ, više nije tema što je moja parcela i što mogu na svojoj parceli, nego upravo suprotno – kako da zaštitimo ovo drvo, kako da imamo park. Odjedanput, građanska svijest počinje se brinuti za zajedničko, odjedanput planeri imaju partnere u građanima i tada se, jer kreću od građana, neke ideje mogu puno lakše progurati", rekao je prof. Jukić.
Ovu su samo neki od naglasaka s dinamične javne rasprave održane u Zadru, rasprave koja bi trebala postati pravilo ako želimo kvalitetan život s kvalitetnim turizmom u kvalitetno izgrađenom okolišu. Vrijeme će pokazati hoće li dati prijedlozi u Zadru naići na plodno tlo. Na svima nama je da tome pridonesemo i da o tome javno progovaramo.
