Bolnica nije muzej, nova medicinska oprema zahtijeva novu infrastrukturu!
- Foto: Arhiva Opće bolnice Zadar
U odnosu na 2016., kada su se intenzivirale aktivnosti na realizaciji projekta Poliklinike, najveće građevinske investicije Opće bolnice Zadar, vodeća zdravstvena ustanova u Zadarskoj županiji danas svoju djelatnost obavlja na gotovo dvostruko većoj površini – 64.500 m2, ima 230 zaposlenika više, a godišnji budžet joj se s nekadašnjih 41 milijun eura popeo na 85 milijuna eura.
Jedina je opća bolnica koja je u posljednjih 20 godina dobila odjel sa statusom klinike (Klinika za interne bolesti), a u fazi je dobivanja suglasnosti za Kirurgiju i još dva manja odjela. Cilj je jednog dana postići status Kliničke bolnice, što bi bila još jedna potvrda znanstvenog i stručnog rada te bi omogućilo educiranje specijalizanata i iz drugih bolnica, nova zapošljavanja, pristup novoj tehnologiji i terapiji.
Zahvaljujući uspješnom povlačenju sredstava iz EU fondova, Bolnica je započela svoju zelenu tranziciju, infrastrukturnu preobrazbu i modernizaciju medicinske opreme. Svi ovi projekti omogućit će kvalitetniju bolničku uslugu, pridonijeti regionalnom razvoju i smanjenju socijalne i zdravstvene nejednakosti kao imperativu u pružanju zdravstvene zaštite, što je primarni cilj u OBZ-u.
Kroz aktualne projekte proveo nas je Boško Katić, pomoćnik ravnatelja za financijsko poslovanje. Doznali smo što se sve u sklopu OBZ-a gradi i planira graditi EU sredstvima, a posebno je zanimljivo bilo doznati nešto više o tome kako implementacija sve naprednijih medicinskih tehnologija utječe na kompleksnost gradnje i unaprjeđenje postojeće zdravstvene infrastrukture.
64.500 kvadrata specifičnih prostora sa specifičnom infrastrukturom i uvjetima
Sa svojih 25.000 kvadrata neto površine, Poliklinika je jedan od najvećih objekata u Zadarskoj županiji. S Bolnicom i zgradom Dnevnih bolnica broji ukupno 64.500 kvadrata.
Kako kaže Katić, kad imate stan od 100 kvadrata znate koliko može biti zahtjevno njegovo održavanje, a onda možete misliti kako je to kad imate 64.500 kvadrata specifičnih prostora sa specifičnom infrastrukturom i specifičnim uvjetima.
„Primjerice, na svakom odjelu morate imati sobu s negativnim tlakom. One ili nemaju prozor ili je prozor zabrtvljen, a tlak zraka je u njima manji od onog u hodniku. To zahtijeva klima komoru za ventilaciju koja zrak više ispuhuje nego što upuhuje. Svrha toga je da, kad otvorite vrata, taj neki virus ili organizam koji se širi zrakom, a koji pacijent u izolaciji ima, ne izađe u prostor hodnika ili se ventilacijskim putevima proširi u druge prostore. Tu su i operacijske sale u kojima morate spriječiti kontaminacije onečišćenim zrakom ili visokorizični prostori koji moraju spriječiti širenje citostatika i nuklearnih izotopa u okoliš i prostor koji nije kontroliran. Zatim, imamo prostore s radiološkom opremom i raznim izvorima zračenja. Uređaji su različiti, neki vise sa stropa, neki se postavljaju na tlo, a ovisno u uvjetima proizvođača, njihova ugradnja i rad zahtijeva posebne građevinske preinake u prostoru, instalacijama, izmjeni zraka...“, objašnjava nam Katić.
Kao primjere navodi uređaj za snimanje magnetnu rezonancu u Poliklinici i Bolnici, koja mora biti u Faradayevom kavezu te je cijela prostorija iznutra obložena bakrom, dok su kod uređaja s rendgenskim zračenjem prostorije obložene olovnim pločama i olovnim staklom.
„Postoji oprema poput „angio sale“, uređaja pomoću kojeg se na primjer rade intervencije na srcu. To je uređaj koji visi s plafona, a ima oko 3,5 tone. Njega bi bilo nemoguće montirati u ovoj našoj zgradi Uprave ili u onoj gdje je prije bio smješten laboratorij, ORL odjel, jer su gore drvene grede. Zgrade se sada moraju projektirati za opremu koja će ulaziti u njih, a ona je sve teža, glomaznija, tehnološki naprednija."
Bez nove tehnologije, nema moderne zapadne medicine, a o uvođenju nove tehnologije ne možemo razmišljati bez mijenjanja infrastrukture, koliko god da nam je žao tih nekih kamenih zgrada u kojima radimo. Jednostavno, mi nismo muzej.
Nabavka linearnog akceleratora
Daleko najkompleksnijom u smislu građevinskih radova pokazala se ugradnja linearnog akceleratora za potrebe obavljanja nove djelatnosti – radioterapije. Njegova je nabavka s pratećom opremom u 100 posto iznosu financirana EU sredstvima.
Uređaj koristi fokusiranu energetsku zraku manjih polja zračenja i veće doze radioterapije u cilju uništavanja ili oštećivanja stanica lokaliziranih tumora. U tijeku je umjeravanje uređaja, a prvi pacijenti očekuju se krajem ove, početkom sljedeće godine.
O ovom složenom projektu, od krucijalne važnosti za onkološke pacijente Opće bolnice Zadar, uskoro donosimo posebnu priču.
Preseljenje u zgradu Dnevnih bolnica
Puštanjem u rad linearnog akceleratora zaokružit će se priča o novoj zgradi Dnevnih bolnica odjela za pulmologiju, onkologiju, infektologiju i dermatologiju, još jednom projektu financiranom 100 posto iz EU fondova. Njezina izgradnja odužila se, ponajviše, zbog zabrane radova uslijed COVID-a, a zatim i zbog promjene izvođača u tijeku gradnje. Preseljenje odjela odvija se po fazama. Do sada su u zgradu uselile infektologija i pulmologija.
"Infektologija je izgubila svoj prostor kada smo srušili njezinu zgradu da bi podigli ovu novu, a pulmologija je bila u podstanarima u zgradi pedijatrije, gdje ste imali situaciju da u istoj zgradi imate djecu i pacijente s tuberkulozom. U novoj zgradi napokon su dobili uvjete po posljednjim standardima: tuš kabine, WC-e, dvokrevetne sobe. Stavljanjem linearnog akceleratora u funkciju očekuje nas još useljenje onkologije, čime će Zadar po prvi put dobiti stacionarni dio specijaliziran za onkološke bolesnike, u odnosu na prije kada smo ih smještali po odjelima ovisno o kojem se tumoru radilo. “
Dermatologija će iz Klinike za interne bolesti preseliti u prizemlje, u sklopu dnevne bolnice Službe za interne bolesti.
„Većina dermatoloških pacijenata obrađuje se kroz dnevnu bolnicu, sve je manje potrebe za stacionarnim zbrinjavanjem, osim kada se radi o npr. nekoj autoimunoj bolesti te se u tom slučaju pacijent šalje na jedan od odjela Klinike za interne bolesti. Iz tog se razloga napustila ideja stacionarnog odjela te se zbrinjavanje pacijenata pretežno vrši kroz dnevnu bolnicu.“
Katić dodaje kako se u zdravstvu općenito, pa tako i u OBZ-u, ide u smjeru smanjenja akutnih postelja u korist postelja dnevnih bolnica.
„Zbog novih tehnologija potrebno je sve manje ležanja u bolnicama. Nekad se zbog operacije bruha ležalo i po mjesec dana u bolnici, a danas se kirurgija razvija sve više u smjeru endoskopije, laserskih pa i robotskih operacija koje potrebuju kraći oporavak i boravak u bolnici.”
Ono što nama prije svega treba je tehnološki napredan prostor, naglašava Katić.
Bolnica paviljonskog tipa: svaka zgrada vodi svoju „politiku”
Najveći prostorni problem OBZ-a je to što se radi o bolnici paviljonskog tipa.
„Imamo puno zgrada od kojih svaka vodi svoju politiku, od različitih načina gradnje, tehnologija, starosti. Imamo zgradu koja datira iz vremena Austro-Ugarske, a onda imate zgradu koja je naspram nje space shuttle sa svom digitalizacijom, centralnim upravljačkim sustavima...”
Zbog nepovezanosti zgrada dodatan problem je unutarnji transport.
„Vi sad zbog potreba kod zbrinjavanja pacijenata, kao što su dijagnostičke pretrage, morate pacijente izvesti van na otvoreno da biste ih prebacili u drugu zgradu, što povećava rizik od bolničkih infekcija. Zato je naša ideja povezati toplom vezom, u obliku spojnih mostova, sve zgrade u bolnici i tako omogućiti unutarnji transport i komunikaciju između odjela. Do sada smo na takav način povezali Dnevne bolnice, Polikliniku i Internu. Opcija za podzemno povezivanje, inače uobičajena praksa u hrvatskim bolnicama, u našem slučaju nije bila moguća jer između Poliklinike i Bolnice prolazi centralna kanalizacija za cijeli Zadar, a dodatan problem je predstavljalo obližnje arheološko nalazište.“
Predstojeći projekti: izgradnja Centra za simulacije i Centralnog operacijskog bloka
Bolnica bi u narednih mjesec dana trebala ishoditi građevinsku dozvolu za Centar za simulacije, naprednu dijagnostiku i inovaciju, novu zgradu koja se planira podići na mjestu zgrade Stara Interna.
„Ako se poklopi sve vezano uz financiranje, početkom iduće godine bi mogao izaći natječaj za gradnju Centra za simulacije, inovacije i naprednu dijagnostiku. Tu bi se onda smjestile dijagnostičke djelatnosti – patologija, citologija, transfuzija, ljekarna, a što bi se dalje povezalo mostovima ili zračnom poštom, primjerice za dostavu patoloških i citoloških uzoraka, lijekova po odjelima. Ta bi se nova zgrada povezala novim mostom na ovaj postojeći između Interne i Dnevnih bolnica.”
Izgradnjom zgrade novog Centralnog operacijskog bloka, čiji bi natječaj za projektiranje trebao biti raspisan u narednih mjesec dana, ideja je povezati cijeli kompleks bolnice u jednu cjelinu.
„Da bi uopće mogli pratiti novu tehnologiju, smjernice i uvjete koje propisuje resorno ministarstvo i Hrvatska agencija za lijekove i potrošne materijale, Deklaracija o pravima pacijenata i slično, jednostavno moramo raditi na tome da nekako sve centraliziramo. Izgradnjom Centralnog operacijskog bloka s kirurškim stacionarom te Dnevnih bolnica, mislim da ćemo zadovoljiti sve potrebe Zadarske županije na jedan duži period.“
S izgradnjom svega što je planirano, Bolnica neće morati ići u proširivanje, ali će se zato morat razmišljati o rješavanju problema parkinga.
„Ono što je nama problem je parking jer smo bolnica gotovo usred grada i u blizini gradske plaže. Tu bi se trebalo iznaći neko rješenje. Hoće li to biti u obliku podzemne ili nadzemne garaže, to je na struci da procijeni.”
Promišljen odabir zgrada za energetsku obnovu
Planirana izgradnja Centralnog operacijskog bloka utjecala je na promišljen odabir zgrada koje će ići u energetsku obnovu, još jedan projekt za koju su im nedavno odobrena sredstva iz EU fondova.
Uskoro bi trebali biti poznati izvođači radova na energetskoj obnovi zgrada pedijatrije, ginekologije i onoj najvišoj - interne medicine. Katić očekuje da će se za mjesec i pol dana pojaviti i prve skele.
„Ove su tri zgrade odabrane jer se ne kose s projektom Centralnog operacijskog bloka u sredini. Znači, mi u sredini planiramo rušenje kirurgije, sadašnjeg operacijskog bloka, ORL i urologije i na tom mjestu gradnju novog velikog objekta za stacionar svih kirurških grana medicine: ORL, urologije, oftalmologije, ginekologije, kirurgije. Ideja je da svi oni operiraju unutar istog bloka. Koliko će taj blok imati sala, 15 ili 20, to je sad nebitno. Važno je da taj blok donosi jedan novi standard koji će se odraziti na bolju čistoću prostora, odnosno smanjenje rizika od bolničkih infekcija. Njime ćemo ujedno stvoriti preduvjete za instalaciju i implementaciju najnovijih tehnologija i uređaja, kojima će se omogućiti uvođenje novih procedura liječenja. Sve ovo trebalo bi uvelike utjecati na povećanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite koju pruža OBZ.“
U sklopu energetske obnove i dodatni radovi
Kroz sedam milijuna eura vrijednu energetsku obnovu zgrade će dobiti nove fasade, vanjsku stolariju, hidroizolaciju krova, toplinsku izolaciju krova i temelja, novi centralni sustav za grijanje i hlađenje putem dizalica topline, novu unutarnju energetski učinkovitu rasvjetu na bazi LED tehnologije.
Nakon uvođenja solara na krovu Poliklinike, energetska neovisnost Bolnice dodatno će se ojačati postavljanjem solarnih panela na krovove triju zgrada čime bi se iz obnovljivih izvora trebalo zadovoljiti oko 30 posto potreba za električnom energijom u tom dijelu Bolnice, a u planu je i postavljanje tri punionice za električna vozila.
Dodatno će se u sklopu obnove provesti i određeni zahvati koji po projektu ne spadaju u prihvatljive troškove.
„U svakoj sobi radit će se klimatizacija, mijenjat će se plafoni, što će onda automatski povući sa sobom i mijenjanje zidova. Kad krenu radovi na obnovi, iskoristit ćemo priliku da kroz sve sobe provučemo medicinske plinove te se riješimo onih boca za kisike što se mogu vidjeti po bolnici. Kad se budu radili plafoni, provući će se kompletno novi Wi -Fi, ne samo da pacijenti mogu surfati, već da nam se, prije svega, putem bežične mreže omogući pristup medicinskim uređajima. Vi sad imate situaciju da UZV ne možete raditi u bolesničkim sobama, jer mora biti spojen na mrežu. Ili primjer monitora vitalnih funkcija u sobama koji nemaju gdje slati te podatke. Spajanjem u mrežu omogućujete određenu standardiziranost svih tih uređaja. Ovi se zahvati vode kao neprihvatljiv trošak jer nisu usmjereni na energetsku učinkovitost, ali će za Bolnicu biti puno povoljnije ako se provedu dok su radovi na obnovi u tijeku, nego zasebno.“
Financijski učinci energetske učinkovitosti najočitiji u bolnicama kao najvećim potrošačima
Predmetne građevine trenutačno su, energetski gledano, u jako lošem stanju, od prokišnjavanja krovova do split sistema klima po sobama, a koje bez ovako jednog velikog projekta, nije bilo moguće zamijeniti centralnim sustavima za ventilaciju, grijanje/hlađenje.
„Posljednje dvije godine namjerno smo odgađali određene investicije zato što bi, da smo sami proveli bilo kakve preinake na vanjskoj ovojnici tih zgrada, dobili manje bodova na energetskoj učinkovitosti i ne bi prošli. Naime, mi smo na ovom natječaju zapravo konkurirali sa svim javnim ustanovama u Hrvatskoj. Svaka promjena u smislu energetske učinkovitosti financijski se najbolje očituje na bolnicama, eventualno i u domovima za stare i nemoćne, jer one rade 24 sata 365 dana u godini, u usporedbi s nekom školom s kojom konkurirate, a koja noću ne radi i zatvorena je kad je najtoplije i najhladnije. Tako da smo mi ovdje konkurirali sa svima i zapravo dobili na bodove. Što se tiče bolnica, njih 40-ak koliko ih ima, prošli smo mi i Dubrovnik.“
Ono što Katića čudi s ovim zadnjim natječajem je bodovanje postotka uštede. Bolnica bi kroz energetsku obnovu trebala ostvariti uštedu od 51 % na potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje.
„Ovaj postotak uštede od 50-ak posto lijepo zvuči, i mi smo si obećali postići ga, ali ako se on financijski ne stavi u neku korelaciju, ili nekako indeksira, on sam po sebi ne znači ništa. Ušteda zadarske bolnice od 50 posto pokriva ukupnu potrošnju svih vrtića, osnovnih i srednjih škola u Zadarskoj županiji. Toliki smo potrošač energije“, ilustrira Katić.
Priprema stalnog izložbenog postava na odjelu oftalmologije
Iako ne građevinski, još jedan EU projekt OBZ-a vrijedan spomena je priprema stalne izložbe bogate oftalmološke građe na Odjelu oftalmologije i optometrije. Posjetitelji će u sklopu izložbe imati priliku provjeriti svoj vid i doznati kako su oftalmološka dijagnostika i liječenje izgledali u prošlosti te koji su njezini korijeni u zadarskoj bolnici.
"Ideja je bila zaštiti ovu sačuvanu građu koja možda nema neku muzejsku vrijednost, ali je dosta stara i atraktivna te ju je šteta baciti. Dio uređaja je repariran kako bi bio multimedijalan, što će biti posebno zanimljivo najmlađim posjetiteljima. Namjera nam je u budućnosti organizirati slične izložbe na drugim odjelima poput anestezije i kirurgije", otkriva Katić.
Vlastitim sredstvima ne mogu pokrivati velike investicije
Svi nabrojani projekti teško da bi zaživjeli bez uspješnog povlačenja sredstava iz EU fondova. Ono što mnogi ne znaju, kaže Katić, je da se OBZ financira prema Zakonu o obveznim odnosima.
„Mi iz Proračuna dobivamo jako malo. Ne financiramo se po vrsti rashoda, nego po pruženoj usluzi, a sve prihode trošimo na to da bi mogli obavljati ugovorenu djelatnost. Kad bi u neku investiciju išli sami, ne bi imali za plaće, lijekove, servis...”
Bolnica je prošle godine napokon pokrila gubitak koji je nastao za vrijeme COVID-a kada se manje radilo, dok su istovremeno rasli troškovi zbog zaštitne opreme, dezinfekcijskih sredstava i drugih stvari koje su morali nabavljati. Jedni su od rijetkih bolnica koje posljednje tri godine posluju s viškom.
„Naše financije su stabilne i funkcioniramo izvrsno za ove naše prilike. Unutar zadanog budžeta uspijevamo napraviti dosta toga. Oko četiri milijuna eura godišnje možemo izdvojiti za kupnju CT-a, magneta, UZV-a, općenito opreme potrebne da bi zadržali osnovnu djelatnost, da bi uopće mogli izvršavati ugovoreni opseg posla, ali si s vlastitim sredstvima ne možemo dozvoliti ulazak u neke velike investicije i nabavku nove tehnologije. Jedini način da to ostvarimo je apliciranje na natječaje financirane iz EU ili nacionalnih programa.”
Dobar projekt sam sebe isplati
Zato je važno, zaključuje Katić, napraviti dobar projekt koji će donijeti novu vrijednost ustanovi i njezinim korisnicima.
„Da bi sve ovo funkcioniralo morate imati multidisciplinaran pristup. Morate znati koje su potrebe, koje su to nove tehnologije i novi standardi koje treba primijeniti u jednoj bolnici višeg ranga. Morate znati što sve postoji na tržištu, ne smijete ostati zatvoreni u svojoj „kutiji“ i očekivati da će se nešto samo po sebi riješiti. Ono što je posebno važno je dobra priprema projekta. Ako je projekt dobar, vjerujem da se i financijski sve nekako lakše posloži i da je onda manji problem naći sredstva za njega. Ako je nešto dobro projektirano, ako se kroz taj projekt uvode neke nove tehnologije, ako izrađene studije pokažu da se projektom može ostvariti dodatan prihod ili se mogu ostvariti dodatne uštede, taj će projekt skoro pa sam sebe isplatiti.“
