Gradonačelnik Mandić o transformaciji Karlovca prema održivoj budućnosti

Internacionalna Zajednica zelenih gradova Europske banke za obnovu i razvoj od nedavno je bogatija za još jednog člana – grad Karlovac.

U tijeku je izrada Akcijskog plana za zeleni grad Karlovac kojim će se definirati prioritetni projekti iz sektora održivog zelenog prometa, okolišne i klimatske politike te nastaviti tranzicija svih sektora društva prema energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, započeta nekim ranije usvojenim prostorno-planskim dokumentima. Prema riječima gradonačelnika Damira Mandića, Karlovac će se time pozicionirati kao predvodnik zelenih politika ne samo u Hrvatskoj, već i šire. 

Solarizacija javnih ustanova, projekt geotermalnog grijanja, obnova vrelovoda, poticanje osnivanja energetskih zajednica u višestambenim zgradama, podizanje održivih i pametnih naselja..., nema sumnje, pred zelenim Karlovcem je još zelenija budućnost.

Što biste izdvojili kao ključan trenutak u „zelenoj revoluciji“ Karlovca, a koji je doveo do toga da se danas možete nazivati predvodnicima zelene politike u Hrvatskoj?

Smjer koji smo odredili je korištenje obnovljivih izvora energije od energetske obnove zgrada, preko postavljanja solarnih kolektora, vrlo uspješnog projekta Solarika, iskorištavanja potencijala geotermalnih izvora uz osnivanje gradske tvrtke „Geotermika“ i korištenja sredstava ITU mehanizma za obnovu vrelovoda i sanaciju gubitka toplinske energije na putu do domova naših građana. Uskoro se nadamo i spajanju na geotermalne izvore do pametne javne rasvjete, sve prema našim strateškim dokumentima kojima smo utvrdili naš zeleni, karlovački smjer.

Kako je došlo do suradnje s EBRD-om i uključivanja Karlovca u njihovu zajednicu zelenih gradova?

Do suradnje s EBRD-om došlo je kroz energetski projekt sanacije vrelovodne mreže i to konkretno uz dio sufinanciranja koji smo uz ITU sredstva zatvorili pomoću kreditnih sredstava EBRD-a te smo uz to dobili priliku za korištenje EBRD-ovih bespovratnih sredstava u iznosu od 275.000 eura za izradu Zelenog akcijskog plana za Karlovac – „Green Cities Action Plan“ (GCAP). Time Karlovac ujedno postaje i član Zajednice zelenih gradova, čime se proširuje područje  EBRD-a koje trenutno obuhvaća 60 gradova, a koje se proteže od Mongolije na istoku do Agadira na zapadu i južno do Skopja u Sjevernoj Makedoniji.

Što Akcijski plan znači za razvoj grada kao održive urbane sredine? Što će sve njime biti definirano?

Grad Karlovac orijentiran je prema zelenim, pametnim i okolišno održivim politikama EU i svjetskim trendovima. U skladu s tim,  prvi strateški dokument Karlovca - Plan razvoja grada Karlovca od 2021. – 2030. uključio je u svoje prioritete  zelene mjere i okolišno prihvatljive projekte i rješenja u istima, dok je Provedbeni program grada Karlovca, kao ključan provedbeni akt, orijentiran na zelenu tranziciju u svim sektorima društva. Sukladno tome, započeli smo i izradu Akcijskog plana za zeleni grad Karlovac. On će predstavljati zelene i otporne investicije, čime će Karlovac biti održiviji grad u budućnosti. Prioritizirat će se projekti iz sektora održivog zelenog prometa, okolišne i klimatske politike, a koju će Karlovac jasno provoditi kroz projekte koji idu u korak sa svjetskim trendovima očuvanja okoliša, kao i kroz projekte zelene infrastrukture, a koju Karlovac želi unaprijediti u postojećim zelenim parkovnim oazama. 

Kako se snalazite u procesu njegove izrade, u kojoj ste fazi i kada bi trebao biti službeno predstavljen?

S obzirom na veliko iskustvo koje imamo u pripremi strateških dokumenata – primjerice, Grad Karlovac je u samo šest mjeseci pripremio kompletnu dokumentaciju za vrlo složeno korištenje europskog financijskog instrumenta Integriranih teritorijalnih ulaganja 2019. godine - proces izrade Akcijskog plana nam ide zaista dobro. Razlog tome je i vrhunska stručna i operativna ekipa iz EBRD-a koja dugi niz godina širom svijeta provodi svoje aktivnosti unaprjeđenja života građana, uz ekipu konzultanata s kojima smo razvili zaista odličnu suradnju i koji u procesu s nama žive Karlovac kao sadašnji i budući zeleni grad. Trenutno smo u posljednjoj fazi prioritizacije nakon čijeg će dovršetka biti poznati detalji.

Koja su to ključna ulaganja i politike koje bi trebale usmjeriti Karlovac ka zelenijem urbanom razvoju?

Izdvaja se projekt spajanja na geotermalne izvore u neposrednoj blizini Karlovca, za čiji smo početak istraživanja i korištenja izradili svu potrebnu dokumentaciju te razvili i dodatna dva strateška smjera korištenja geotermalnih izvora za poljoprivredu i turizam. Jedan od potencijalnih projekata vezan je uz okolišno prihvatljiv i pametan promet s ciljem smanjenja emisije CO2, o čemu ćemo uskoro više govoriti.

Kada očekujete početak istraživanja na bušotini geotermalne vode u Šumbaru, spominjete poteškoće oko financiranja njezinog rada?

Odlukom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja 2. prosinca 2019. izdana je dozvola za istraživanje geotermalnih voda u Istražnom prostoru '' Karlovac 1'' i time je započelo istraživanje geotermalne vode. Potom su provedena dodatna snimanja (magnetotelurika) i interpretacija prikupljenih seizmičkih podataka. U tijeku je provedba Projekta „Korištenje geotermalne energije za potrebe grijanja u gradu Karlovcu–PREP4KaGT‐1“, financiranom kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora  2014. – 2021., uz nacionalno sufinanciranje RH u okviru Programa „Energija i klimatske promjene” u iznosu od 781.453 eura, a za koji je Grad Karlovac dodatno osigurao 435.256 eura,  još 64.000 eura Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Od izdavanja dozvole 2019., Geotermika d.o.o.  se prijavljivala na sve raspoložive fondove EU i druge natječaje kako bi osigurala financiranje za radove. No, do sada nije bilo natječaja koji bi omogućio financiranje nastavka preostalih radova, a koje uključuje i bušenje istražne bušotine KaGT-1.  Nadamo se da će se to uskoro promijeniti.

Kako će izgledati geotermalna budućnost Karlovca?

Svrha projekta je istražiti mogućnost korištenja geotermalne vode geotermalnog polja Karlovac za potrebe grijanja građana spojenih na postojeći centralni toplinski sustav i korištenje obnovljivih izvora energije radi smanjenja emisija CO2, povećanja sigurnosti energetske opskrbe te transformacije Karlovca u ekološki održiv grad. Proizvodnja energije uporabom izvora geotermalne vode na gospodarski primjeren način, koji je usklađen sa svim zakonima, pravilima i uredbama RH, te kaskadna uporaba toplinske energije za potrebe proizvodnje električne energije, gradske toplane (prvenstveno) te u dodanim vrijednostima projekta ( bazen, plastenici, ribnjaci…).

Recite nam više o postignutim rezultatima u okviru projekta SolariKA i vrijednosti implementacije ovakvih projekata.

Projekt  Solarizacija ustanova Grada Karlovca ima za cilj povećanje korištenja obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama kojima je osnivač Grad Karlovac. Financirao ga je Island, Lihtenštajn i Norveška kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog pojasa 2014. -2021., uz nacionalno sufinanciranje RH u okviru programa „ Energija i klimatske promjene“. Nositelj projekta je Grad Karlovac, a partner na projektu je Međunarodna zaklada Energy Farm iz Norveške.  Ukupna vrijednost projekta  je 447.437,86 eura, udio bespovratnih sredstava 85 posto ili 380.322 eura, a sufinanciranje Grada Karlovca je 67.115 eura. Na krovove dječjih vrtića Dubovac, Mahično, Turanj, Švarča, Gaza, Grabrik i Rakovac, osnovnih škola Grabrik, Mahično, Švarča, Rečica, Dubovac i Turanj te Hostela Karlovac u Selcu postavljeno je i pušteno u trajni pogon 14 sunčanih elektrana koje, ovisno o veličini objekta, proizvode električnu energiju koja gotovo ili u potpunosti pokriva njihove potrebe. Osim toga, realizacija pilot projekata povećava korištenja obnovljivih izvora energije za 456,35 MWh uz smanjenje emisije CO2 od 72,38 t/god.

Koliko ovakvi projekti djeluju poticajno na same građane u smislu energetske osviještenosti i zelenih inicijativa?

Grad Karlovac je prvi grad u Hrvatskoj koji se odlučio na poticanje osnivanja energetskih zajednica u višestambenim zgradama putem pilot projekta u kojem Grad sufinancira provedbu jednog pilot projekta do maksimalno 50% investicije, odnosno do maksimalnog iznosa od 5.000 eura. Javni poziv za sufinanciranje pilot projekta je objavljen 17.11. i trajao je do 17.12. 2023. te je pristigla pravovaljana prijava prijavitelja Inkasator d.o.o. za zgradu Bašćinska cesta 3, Karlovac. Riječ je o pilot projektu postavljanja solarne elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju u višestambenoj zgradi jer postoji vrlo velik potencijal krovova na  višestambenim zgradama za korištenje energije Sunca, ali do sada nismo imali ni jedan provedeni primjer iz prakse. Grad Karlovac u suradnji s REGEA-om kroz projekt #SHAREs, koji je financiran EU sredstvima, razradio je model javnog natječaja kojem je cilj kroz provedbu pilot projekta testirati postojeći zakonodavni okvir i osnažiti lokalnu zajednicu da i sami pokreću ovakav vid projekata.

Koje su to poteškoće s kojima ste se najčešće susretali u provedbi projekata energetske učinkovitosti?

Najveći problemi koje smo imali kod provođenja projekata energetske učinkovitosti bili su kako osigurati dovoljno financijskih sredstava, a manjim dijelom složenost administrativnih procesa koje smo ipak uspješno svladali. U zadnjih nekoliko godina energetski smo obnovili 10 javnih zgrada, većinom škola i vrtića ukupne vrijednosti veće od pet milijuna eura, od čega je iz EU sredstava nešto više od dva milijuna eura, a ostatak sredstava je osigurao Grad Karlovac.  

Jedan od aktualnih projekata je izgradnja prvog zelenog i digitalnog vrtića u gradu. Recite nam više o ovom projektu.

Cijelo buduće naselje Luščić bit će građeno po principu zelenog, održivog i pametnog. Na dijelu krova škole postavljat će se sunčani kolektori, a na dijelu krova vrtića sunčana elektrana te veći broj posuda s manjim stablima kako bi se ozelenio krov. Oborinska voda s krovova bit će korištena kao voda za ispiranje u toaletima. Za potrebe grijanja predviđene su dizalice topline zrak/voda kao izvor dobivanja toplinske energije. U svim unutarnjim i vanjskim prostorima te kao javna rasvjeta prometnice predviđena je štedljiva LED rasvjeta. Na parkiralištima su predviđene punionice za električna vozila, kao i kabelska priprema za buduću ugradnju većeg broja punionica. Oborinska voda s prometnice i s čestica škole i vrtića rješava se gradnjom održivih sustava odvodnje (tzv. plavo-zelena infrastruktura), kojim se oborinske vode zadržavaju na mjestu nastanka te se time smanjuje opterećenje kanalizacijskog sustava.

Planirate li energetsku obnovu i nekih drugih zapuštenih prostora u gradu te iskorištavanje njihovog potencijala za neke nove javne namjene?

Nakon konstruktivne obnove kreće cjelovita obnova Hrvatskog doma u sklopu koje je na objektu postavljeno krovište s fotonaponskim crjepovima. Hrvatski dom  je građevina koja se nalazi unutar kulturno-povijesne cjeline grada Karlovca te je, uz provođenje mjera energetske učinkovitosti, nužno očuvati i izgled objekta u estetskom i povijesnom smislu. Fotonaponski (solarni) crijep je u tom smislu oblikovno primjerenije rješenje od klasičnih solarnih panela.

Objasnite nam na koji će način funkcionirati ovaj inovativan solarni sustav.

Instalirana snaga buduće fotonaponske elektrane iznosi 98 kW te će pokrivati više od 90% budućih potreba potrošnje same zgrade s obzirom da se iz mreže HEP-a preuzima 107,8 kW. Pretvorbu napona iz FN polja odrađuje odgovarajući DC/AC izmjenjivač; u ovom slučaju dva izmjenjivača, svaki snage 50kW. Glavni dio izmjenjivača je poluvodički most sastavljen od upravljivih poluvodičkih sklopki, koje visokom frekvencijom prekidaju istosmjerni napon i pretvaraju ga u izmjenični napon jednak mrežnom naponu. Takav napon se filtrira, sinkronizira i predaje elektroenergetskoj mreži. Izmjenjivač ima ugrađenu zaštitu od otočnog rada sunčane elektrane, odnosno sam uređaj detektira ispad mrežnog napajanja i u tom slučaju ne smije više plasirati energiju u mrežu.

Od čega će se sastojati takvo solarno krovište?

Integrirano solarno krovište sastoji se od fotonaponskih krovnih pokrovnih elemenata, rubnih elemenata, alu-bond panela (krovni pokrovni elementi), drvenih letvi (potkonstrukcija) i integriranog sistema elektroinstalacija te svog potrebnog brtvenog materijala, spojnica (vijci i matice) te ostale opreme i materijala potrebnog za dovršetak predviđenih radova i spoja na rubne elemente. Fotonaponski krovni pokrovni element minimalne je crne boje, s gornje strane izrađen je od kaljenog ESG stakla i rupama za pričvršćenje. Svaki element s donje strane ima tvornički montiranu spojnu elektro kutiju sa zaštitnim diodama, s kabelom sa tvornički ugrađenim standardnim MC-4 konektorima za međusobno spajanje fotonaponskih elemenata međusobno, odnosno za spajanje na sustav. Kompletan pokrov postavlja se na drvenoj potkonstrukciji.

Što ostali gradovi u Hrvatskoj mogu naučiti iz primjera dobrih praksi u Karlovcu?

Korištenje tuđih iskustava je dobrodošlo pa kao što Karlovac može puno naučiti od ostalih gradova, tako, vjerujemo, mogu i oni od nas. Spremni smo podijeliti iskustva, upozoriti na poteškoće na koje mogu naići, objasniti kako smo mi nešto riješili. Ono što je svakako najvažnije je imati stručne ljude koji vole svoj grad i biti svjestan da ono što radimo, ne radimo za nas nego za one koji dolaze poslije nas.

Prošle godine imali ste rekordan broj otvorenih gradilišta u posljednjih nekoliko desetljeća. Kakva je situacija ove godine?

Završili smo mnoge od njih, poput konstruktivnih obnova zgrada kulturne baštine, rekonstrukcije vrelovoda, neke dijelove Aglomeracije, prometnica, ali i nastavili ili započeli nove. Njihov završetak neće značiti i završetak velikih projekata u Karlovcu. Posla ima još puno, planova također, vjerujemo da će ovo biti desetljeće najvećih radova u 100-godišnjoj povijesti Karlovca.